{"id":891544,"date":"2025-12-13T12:50:00","date_gmt":"2025-12-13T11:50:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/?p=891544"},"modified":"2025-12-13T12:50:00","modified_gmt":"2025-12-13T11:50:00","slug":"koncert-pijaniste-rema-urasina-u-kic-u","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/kultura\/koncert-pijaniste-rema-urasina-u-kic-u\/","title":{"rendered":"Pianist Remo Urasin's concert at KIC"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao laureat mnogih me\u0111unarodnih takmi\u010denja, uklju\u010duju\u0107i Me\u0111unarodno \u0160openovo takmi\u010denje u Var\u0161avi (1995), \u201eMonte Carlo Piano Masters\u201d (Velika nagrada 2001) i Me\u0111unarodno takmi\u010denje pijanista u Sidneju (2004), Urasin je izgradio bogatu i zapa\u017eenu internacionalnu karijeru, nastupaju\u0107i sa vode\u0107im svjetskim orkestrima i umjetnicima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na koncertu u KIC-u, Rem Urasin \u0107e izvesti djela Frederika \u0160opena i Domenika Skarlatija. O svom programskom izboru zapisao je sljede\u0107e: ,,Na prvi pogled, Domeniko Skarlati i Frederik \u0160open djeluju kao da pripadaju potpuno razli\u010ditim muzi\u010dkim svjetovima: italijanskom baroku i poljskom romantizmu, razdvojeni cijelim vijekom. Ali, da li su zaista toliko udaljeni? Poznato je da se \u0160open duboko divio Skarlatijevim sonatama, pronalaze\u0107i u njima onu savr\u0161enu jasno\u0107u forme i emocionalnu dubinu koje \u0107e kasnije postati obilje\u017eja i njegove sopstvene muzike&#8220;, navode iz KIC-a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Vi\u0161e o pijanisti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rem Urasin je jedan od najistaknutijih ruskih pijanista svoje generacije. Aktivno nastupa \u0161irom svijeta, izvode\u0107i resitale, solisti\u010dke koncerte i majstorske kurseve. Svirao je sa Ruskim nacionalnim orkestrom, Simfonijskim orkestrom \u010cajkovski, Dr\u017eavnim simfonijskim orkestrom Rusije, Moskovskom i Var\u0161avskom filharmonijom, Poljskim balti\u010dkim filharmonijskim orkestrom, Sidnejskim i Tokijskim simfonijskim orkestrom, kao i sa be\u010dkim i krakovskim kamernim ansamblima. Sara\u0111ivao je sa istaknutim muzi\u010darima kao \u0161to su Mihail Pletnjev, Maksim Vengerov, Kazimirz Kord, Veronika Dudarova, Mi\u0161a Majski, D\u017eulijan Rahlin i Antoni Vit.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Snimci Rema Urasina, objavljeni u Velikoj Britaniji, Holandiji, SAD, Rusiji, Japanu i Australiji, dobijali su sjajne kritike i zna\u010dajna priznanja. CD sa djelima Rahmanjinova i \u0160ostakovi\u010da, snimljen sa violon\u010delistom Borisom Andrijanovim, britanski \u010dasopis \u201eGramophone\u201d proglasio je najboljim albumom u kategoriji kamerne muzike (2007).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posebno se isti\u010de i njegov dvostruki CD sa kompletnim \u0160openovim mazurkama, objavljen 2015. godine za \u201eBrilliant Classics\u201d, koji je na YouTube-u zabilje\u017eio vi\u0161e od tri miliona pregleda.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pored toga Urasin djeluje i kao kreator posebnih umjetni\u010dkih projekata, aran\u017eer\/orkestrator i organizator. Povodom 200. godi\u0161njice ro\u0111enja Frederika \u0160opena, Urasin je u saradnji sa snimateljkom R. Rubcovom, pripremio veliki muzi\u010dko-knji\u017eevni ciklus \u201eFrederk \u0160open. Kompletna djela\u201d, sastavljen od 11 koncerata, uz u\u010de\u0161\u0107e naratora, koji je interpretirao tekst zasnovan na dnevnicima, pismima i sje\u0107anjima \u0160openovih savremenika. Pokrenuo je tako\u0111e obimni muzi\u010dko-obrazovni koncertni ciklus \u201eVeliki romanti\u010dari\u201d, koji je, tokom nekoliko sezona, bio posve\u0107en djelima Lista, \u0160umana, \u0160uberta, \u0160opena, Mendelsona, Griga i Bramsa. Autor je niza aran\u017emana i virtuoznih transkripcija za klavir, kamerne sastave i orkestracija za simfonijski orkestar, me\u0111u kojima su obrade djela tatarskih kompozitora, \u010cajkovskog, Borodina, Gavrilina, \u0160ostakovi\u010da, \u0160uberta, Forea i drugih. Mnoge od ovih verzija postale su dio standardnog repertoara muzi\u010dara u Rusiji i inostranstvu. Urasin je umjetni\u010dki direktor Muzi\u010dkog i umjetni\u010dkog festivala Fondacije \u201eSvjatoslav Rihter\u201c u Tarusi, kao i Me\u0111unarodne ljetnje \u0161kole umjetnosti u okviru istog festivala. Od 2022. godine \u017eivi i djeluje u Portugalu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ulaz je besplatan.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jedan od najsjajnijih ruskih pijanista svoje generacije, vi\u0161estruki laureat presti\u017enih me\u0111unarodnih takmi\u010denja, Rem Urasin, nastupi\u0107e premijerno 16. decembra, u velikoj sali KIC-a \u201eBudo Tomovi\u0107\u2019\u2019 u 20 sati. Gostovanje uglednog pijaniste realizuje se u okviru muzi\u010dkog programa KIC-a, a uvr\u0161teno je i u manifestaciju Decembarska umjetni\u010dka scena &#8211; DEUS, saop\u0161teno je iz KIC-a.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":891545,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[11],"tags":[3502,1252,15282,15283],"naslovna":[],"class_list":["post-891544","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","tag-kic","tag-koncert","tag-pijanista","tag-rem-urasin"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/891544","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=891544"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/891544\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/891545"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=891544"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=891544"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=891544"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=891544"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}