<\/p>\n\n\n\n
Ovo su klju\u010dni rezultati pilot istra\u017eivanja \u201eU\u010de\u0161\u0107e \u017eena u lokalnoj politici Crne Gore \u2013 emirijska analiza stavova i iskustava odbornica\u201c koje je sprovela Gra\u0111anska alijansa. Nalazi ukazuju da institucionalni mehanizmi, poput kvota, nijesu dovoljni da obezbijede stvarnu ravnopravnost, jer politi\u010dka kultura i raspodjela mo\u0107i i dalje ostaju prete\u017eno mu\u0161kocentri\u010dni.<\/p>\n\n\n\n
“\u010cak vi\u0161e od 80% ispitanica smatra da su \u017eene u politici diskriminisane, a vi\u0161e od tre\u0107ine opisuje tu diskriminaciju kao izra\u017eenu i sistemsku. Istovremeno, skoro 60% politi\u010darki navodi da u\u010destvuje samo djelimi\u010dno u dono\u0161enju odluka, dok svaka peta nema nikakav pristup klju\u010dnim politi\u010dkim procesima“, isti\u010du iz GA.<\/p>\n\n\n\n
Navode da gotovo tri \u010detvrtine politi\u010darki (76,1%) vjeruje da \u017eene ulaze u politiku zbog kvota, a ne zbog svoje stru\u010dnosti ili poziva unutar partije. Najve\u0107i broj ispitanica ocjenjuje da je motivacija u velikoj mjeri povezana sa kvotama, \u0161to ukazuje na osje\u0107aj formalnog uklju\u010divanja radi zadovoljavanja propisa, a ne stvarnog prepoznavanja \u017eenskog politi\u010dkog kapaciteta. Tek \u010detvrtina navodi li\u010dne ambicije kao primarni motiv ulaska u politiku, \u0161to jeste pozitivan znak, ali nedovoljno da promijeni strukturu mo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
“Najalarmantniji me\u0111u nalazima odnosi se na percepciju svjesne rodne pristrasnosti u partijama. \u010cak 85,1% politi\u010darki smatra da partije svjesno zanemaruju obrazovane i sposobne \u017eene, biraju\u0107i umjesto njih mu\u0161ke kolege za rukovode\u0107e funkcije. Vi\u0161e od polovine ispitanica izra\u017eava sna\u017eno slaganje sa tvrdnjom da se kompetentne \u017eene sistematski previ\u0111aju pri raspodjeli funkcija. Ovaj rezultat potvr\u0111uje da se \u017eene ne suo\u010davaju sa nedostatkom kapaciteta, ve\u0107 sa duboko ukorijenjenim otporom prema \u017eenskom liderstvu i sa zatvorenim mre\u017eama politi\u010dke mo\u0107i kojima dominiraju mu\u0161karci“, konstatuju iz GA.<\/p>\n\n\n\n
Isti\u010du kako istra\u017eivanje pokazuje i da je seksizam i dalje sastavni dio politi\u010dkog okru\u017eenja. Vi\u0161e od 30% politi\u010darki do\u017eivjelo je seksisti\u010dke ili omalova\u017eavaju\u0107e komentare. Uprkos tome, politi\u010darke pokazuju visoko samopouzdanje, \u0161to ukazuje na sna\u017ean profesionalni kapacitet koji politi\u010dki sistem jo\u0161 uvijek ne prepoznaje u dovoljnoj mjeri.<\/p>\n\n\n\n
“Za razliku od partijskih struktura, porodica i lokalna zajednica uglavnom pru\u017eaju podr\u0161ku \u017eenama u politici. Me\u0111utim, skoro tre\u0107ina ispitanica navodi da politi\u010dki anga\u017eman ima negativan uticaj na njihov privatni \u017eivot, naj\u010de\u0161\u0107e zbog preoptere\u0107enosti, nedostatka vremena i poja\u010danog javnog pritiska. To ukazuje da \u017eene i dalje snose najve\u0107i teret balansiranja izme\u0111u privatnih i profesionalnih obaveza, dok politi\u010dki sistem ne nudi adekvatne mehanizme podr\u0161ke“, navode iz GA.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje je sprovedeno me\u0111u 70 lokalnih politi\u010darki iz 17 op\u0161tina u Crnoj Gori, putem strukturisanog upitnika koji je kombinovao kvantitativni i kvalitativni pristup, a nalazi predstavljaju indikativni presjek njihovih stavova i iskustava.<\/p>\n\n\n\n