<\/p>\n\n\n\n
U organizaciji JU \u201eZahumlje\u201c Nik\u0161i\u0107, u \u010detvrtak, 4. decembra 2025. godine, s po\u010detkom u 19 \u010dasova, u velikoj sali Zahumlja odr\u017ea\u0107e se promocija sedme knjige, a tre\u0107eg romana knjige autora Vukosava Deliba\u0161i\u0107a, nasovljenog \u201eRobinje\u201c sa podnaslovom \u201eizme\u0111u legende i stvarnosti\u201c, saop\u0161teno je iz JU \u201eZahumlje\u201c.<\/p>\n\n\n\n
\u201eRobinje\u201c su roman koji ru\u0161i mit o Smail-agi \u010cengi\u0107u. Poslije Ma\u017eurani\u0107evog epa \u201eSmrt Smail-age \u010cengi\u0107a\u201c, ova intrigantna istorijska li\u010dnost do danas se nije pojavljivala u knji\u017eevnom djelu. Novi istorijski roman Vukosava Deliba\u0161i\u0107a \u201eRobinje \/ izme\u0111u legende i stvarnosti\u201c upu\u0161ta se u srce jednog davno minulog vremena i otkriva skrivene slojeve \u017eivota osmanskog age Ismaila \u010cengi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
U sredi\u0161tu romana je odnos majke i sina \u2014 pogled \u201e\u0111ur\u0111ijanke\u201c Amine na \u017eivot \u010dovjeka \u010diji se put kre\u0107e od Bosne do Istanbula, a ratni\u010dka sudbina prote\u017ee preko boji\u0161ta u Hercegovini, Srbiji, Misiru, pa sve do njegovog okon\u010danja u Drobnjaku, na prostoru dana\u0161nje Crne Gore. Prate\u0107i njegov \u017eivotni i ratni\u010dki put, \u010ditalac ulazi u svijet u kojem su ropstvo, sloboda, ljubav i strah istovremeno i li\u010dni i istorijski teret \u2014 svijet u kojem se \u017eivot odvija izme\u0111u mita, legende, istorije i stvarnosti.<\/p>\n\n\n\n
\u017dene tog doba nose dvostruki teret: hanume iz harema i napa\u0107ene \u017eene iz crnogorskih gudura podjednako su bre\u017ene majke za svoje sinove, ali im se \u017eivot ipak odvija izme\u0111u patnje, straha i ljubavi. U zlom vremenu, to su samo dvije mra\u010dne strane jedne iste medalje. Roman o\u017eivljava kraj XVIII i XIX vijeka kroz dramu duha \u2014 kroz sudbine \u017eena koje nose svoj krst i kroz sliku carstva u kojem su i harem i bojno polje razli\u010dita lica istog ropstva. U mra\u010dnim predjelima javljaju se i tragovi svjetlosti: maj\u010dinska ljubav, nada u spas, unutra\u0161nji preobra\u017eaj.<\/p>\n\n\n\n
\u201eRobinje\u201c stoje na raskr\u0161\u0107u istorije i mita, legende i stvarnosti. To je roman koji o\u017eivljava pro\u0161lost, ali istovremeno govori i \u010dovjeku danas \u2014 o pitanju slobode i vje\u010dite borbe sa sopstvenom sudbinom.<\/p>\n\n\n\n
O romanu \u0107e govoriti: dr Budimir Aleksi\u0107
Odlomke iz knjige \u0107e \u010ditati:
Nata\u0161a Lalatovi\u0107 i mr Mihailo Pero\u0161evi\u0107
Moderatorka ve\u010deri je Kristina Radovi\u0107, urednica programa u JU \u201eZahumlje\u201c
Ulaz je slobodan. Mjesto: Sala Zahumlja, Nik\u0161i\u0107
Vrijeme: 4. decembar 2025. godine u 19 \u010dasova<\/p>\n\n\n\n
Biografija autora:
Vukosava Deliba\u0161i\u0107a ve\u0107ina Nik\u0161i\u0107ana pamti kao predanog zdravstvenog radnika u Op\u0161toj bolnici, ali poslednjih godina sve vi\u0161e ga upoznajemo kao darovitog i istrajnog knji\u017eevnog stvaraoca.<\/p>\n\n\n\n
Ro\u0111en je 18. septembra 1947. godine u Trep\u010di, kao najstarije od petoro djece oca Milivoja\u2013Miga i majke Mare, ro\u0111ene Gvozdenovi\u0107. \u010cetrdeset sedam godina je u skladnom braku sa suprugom Dragicom, otac trojice fakultetski obrazovanih sinova, djed dvoje unu\u010dadi \u2014 Ma\u0161e i Andrije, i kako i sam ka\u017ee ponosni svekir dvije divne snaje.<\/p>\n\n\n\n
Pisanju i objavljivanju knjiga posve\u0107uje se intenzivno nakon penzionisanja. Kako sam ka\u017ee, ranije za to nije imao dovoljno vremena: rad na psihijatriji je zahtijevao punu odgovornost i posve\u0107enost, a uz to je trebalo graditi ku\u0107u, \u0161kolovati djecu do fakultetskih diploma, i nositi se sa brojnim imalo prijatnim okolnostima koje je donijelo vrijeme velikih dru\u0161tvenih promjena, posebno tokom i nakon raspada biv\u0161e dr\u017eave. Intenzivnije se okre\u0107e knji\u017eevnosti nakon penzionisanja. Kako sam ka\u017ee, dok je radio u psihijatriji nije imao ni vremena ni prostora za literaturu \u2014 bilo je te\u0161ko, odgovorno i zahtjevno raditi sa psihijatrijskim pacijentima, a uz to je trebalo graditi ku\u0107u, \u0161kolovati djecu, kao i nositi se sa brojnim izazovima koje su donijele dru\u0161tvene promjene i raspad velike dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n
Pi\u0161e prozu, poeziju i haiku. Prozni tekstovi su mu zastupljeni u knji\u017eevnoj periodici i elektronskim medijima, dok su poezija i haiku objavljivani u brojnim zbornicima \u0161irom regiona. Nagra\u0111ivan je i pohvaljivan u svim \u017eanrovima kojima se bavi.
U poeziji je objavio zbirku \u201eTrag\u201c (sufinansiranu od Ministarstva kulture Crne Gore), kao i knjigu \u201eU momentu \u2013 haiku i druge forme japanske poezije\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Objavio dvije zbirke pri\u010da: \u201eUkus kamena\u201c i \u201eU hodu \u2013 101 stranica\/ 101 pri\u010da\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Autor je i tri romana:
\u201eU vrtlogu vremena\u201c\u2013 autobiografski roman.
\u201ePovratak iz pakla\u201c \u2013 roman koji je 2022. godine pobijedio na konkursu Dru\u0161tva knji\u017eevnika i prevodilaca grada Ni\u0161a (117 pristiglih rukopisa), nagra\u0111en plaketom \u201eSlavi\u0161e Nikolina \u017divkovi\u0107a\u201c i \u0161tampanjem knjige,
\u201eRobinje \u2013 izme\u0111u legende i stvarnosti\u201c \u2013 roman koji ve\u010deras predstavljamo; rukopis je pohvaljen na konkursu \u201eDrinski knji\u017eevni susreti\u201c 2023. godine i dobio preporuku za \u0161tampanje. Izdava\u010d je UKCG, a suizdava\u010d ASizdava\u0161tvo iz Zvornika.
Trenutno radi na svom \u010detvrtom romanu.<\/p>\n\n\n\n
\u010clan je Udru\u017eenja knji\u017eevnika Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n
\u017divi i stvara u nik\u0161i\u0107kom prigradskom naselju Stra\u0161evina.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Roman koji ru\u0161i mit o Smail-agi<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":882638,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[11],"tags":[14192,14193,14194],"naslovna":[],"class_list":["post-882636","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","tag-robinje","tag-promocija-romana","tag-vukosav-delibasic"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/882636","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=882636"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/882636\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/882638"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=882636"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=882636"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=882636"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=882636"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}