„Rano jutros TE Pljevlja je sinhronizovana sa energetskim sistemom i ve\u0107 su prvi kilovat sati predati mre\u017ei. Za sada je sve u redu, ka\u017eu kolege iz pogona. Nije lako raditi pod tolikim pritiskom i zato \u017eelim da im se zahvalim“, kazao je \u0110ordan.<\/p>\n\n\n\n
On je objasnio da je na redu pu\u0161tanje u pogon svih sistema koji tretiraju dimni gas, odnosno onih sistema koji treba da zadovolje kriterijume EU standarda, kada su u pitanju emisije \u0161tetnih gasova u atmosferi. <\/p>\n\n\n\n
Rekonstrukcija TE je samo jedan od projekata koje Crna Gora preduzima na planu dekarbonizacije energetskog sektora, a u susret ispunjavanju obaveza na putu ka Evropskoj uniji. O ostalim projektima koji su u toku, ali i onima koji su u planu, pitali smo predstavnike Elektroprivrede Crne Gore, ali i resorno ministarstvo. U fokusu su, kako su nam kazali, investicije u zelenu i odr\u017eivu ekonomiju, kako bi gra\u0111anima omogu\u0107ili povoljne cijene struje, ali i postali strate\u0161ki partner EU.<\/p>\n\n\n\n
Na sjeveru Crne Gore, u Pljevljima, ispisuju se zadnje re\u010denice nove pri\u010de o staroj elektrani. U najzahtjevniji projekat u dr\u017eavi u posljednjih nekoliko godina, ulo\u017eeno je 70 miliona eura. A sve s jednim ciljem.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePrilago\u0111avanje postrojenja zahtjevima za\u0161tite \u017eivotne sredine, shodno Zakonu o industrijskim emisijama i shodno direktivama EU. O\u010dekivani rezultat nakon ekolo\u0161ke rekonstrucije jeste smanjenje negativnog uticaja TE Pljevlja na kvalitet vazduha, vode i zemlji\u0161ta\u201c, kazao je direktor TE Pljevlja, \u017darko \u0106a\u0107i\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Ovaj projekat sastoji se od vi\u0161e sistema i postrojenja, a jedan od najva\u017enijih je postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova.<\/p>\n\n\n\n \u201eGdje \u0107emo za preko 30 puta smanjiti uticaj sumpornih oksida koji su veoma \u0161tetni, jer sumporni oksidi kada do\u0111u u kontakt sa vlagom u plu\u0107ima stvaraju sumpornu kisjelinu. Na taj na\u010din o\u0161te\u0107uju alveole i na taj na\u010din dolazi do hroni\u010dnih respiratornih oboljenja“, isti\u010de zamjenik menad\u017eera ekolo\u0161ke rekonstrukcije Ivan Starovlah.<\/p>\n\n\n\n A ekolo\u0161ka rekonstrukcija TE Pljevlja samo je jedan od projekata nacionalne elektroenergetske kompanije po pitanju dekarbonizacije energetskog sektora. Konkretni projekti dokaz su da su fokusirani na obnovljive izbore energije. Od ugradnje solarnih panela na krovovima do velikih aktivnosti na hidroelektrani Kru\u0161evo. I to nije sve.<\/p>\n\n\n\n \u201eVjetroelektrana Gvozd za koju o\u010dekujemo prve kilovat sate uskoro, radovi su u punom jeku i nadam se da \u0107e ubrzo pojedini objekti biti zavr\u0161eni i stavljani u pogon. Druga faza vjetroelektrane Gvozd, dodatnih 20 megavata instalisane snage, u toku su pregovpori sa bankom i ponu\u0111a\u010dima. O\u010dekujemo da se i taj projekat nastavi u nizu sa vjetroelektranom Gvozd 1. Dodatno druge lokacije za solarne elektrane i van Nik\u0161i\u0107a. I naravno, kao velika podr\u0161ka cijelom sistemu obnovljivih izvora energije, tu su baterijski sistemi koje \u0107e nam definitivno u 2026. godini biti u fokusu\u201c, obja\u0161njava VD izvr\u0161nog direktora EPCG Bojan \u0110ordan<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n A investicije prate i reforme. Od usvajanja novog Zakona o energetici, do prve aukcije za solarne elektrane i ubrzane energetske obnove. Finalizovan je i Nacionalni energetski klimatski plan – krovni dokument za razvoj energetike i o\u010duvanje \u017eivotne sredine. I u narednom periodu, fokus \u0107e biti na investicijama.<\/p>\n\n\n\n \u201cInvesticije su nu\u017eno potrebne, jer smo u pro\u0161loj godini imali 6% pove\u0107anja potra\u017enje elektri\u010dne energije, \u0161to zbog klimatskih promjena, \u0161to zbog povoljne cijene elektri\u010dne energije, tako da na\u0161i gra\u0111ani sve vi\u0161e pribjegavaju grijanju na elektri\u010dnu energiju, \u0161to zbog poskupljenja energenata kao \u0161to su drvo i ugalj. Tako da imamo i tu svojevrstan izazov. Tako\u0111e bih pomenuo i \u010dinjenicu da je pro\u0161la godina bila najgora hidrolo\u0161ka godina u istoriji Crne Gore, \u0161to nas navodi na zaklju\u010dak da moramo imati odgovaraju\u0107i miks tehnologija kako bismo izbjegli neke situacije u budu\u0107nosti“, ka\u017ee ministar energetike Admir \u0160ahmanovi\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n I kako bi spremni u\u0161li u Evropsku uniju i bili va\u017ean strate\u0161ki partner kao izvor povoljne elektri\u010dne energije iz zelenih izvora.<\/p>\n\n\n\n \u201cI omogu\u0107ili gra\u0111anima povoljne cijene, a pritom privukli strane direktne investicije u domenu izgradnje velikih data centara koji bi bili dobar osnov za razvoj tehnologije koja prati vje\u0161ta\u010dku inteligenciju, finansijsku tehnologiju, blok \u010dejnd\u017e tehnologiju i sve ostale tehnologije koje su u trendu trenutno u svijetu\u201d, dodaje ministar \u0160ahmanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n A dok se Crna Gora priprema za novu fazu evropskih integracija, ulaganja u zelenu i odr\u017eivu ekonomiju postaju klju\u010dni test spremnosti. Termoelektrana Pljevlja, nekada simbol zaga\u0111enja, danas je simbol promjene. Promjene koja vodi ka Evropi.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Termoelektrana Pljevlja pu\u0161tena je jutros u rad nakon vi\u0161emjese\u010dne rekonstrukcije u koju je ulo\u017eeno 70 miliona eura. TE je uklju\u010dena na mre\u017eu u \u0161est sati i 11 minuta. VD izvr\u0161nog direktora EPCG Bojan \u0110ordan kazao je u Jutarnjem programu TVCG da je za sada sve u redu i da u narednom periodu treba da se poka\u017ee da su sistemi koji su ugra\u0111eni i radovi koji su izvo\u0111eni zavr\u0161eni na zadovoljavaju\u0107i na\u010din.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":607465,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[983,13975,836,1975,13976],"naslovna":[],"class_list":["post-881358","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","tag-admir-sahmanovic","tag-bojan-djordan","tag-epcg","tag-te-pljevlja","tag-zarko-cacic"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/881358","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=881358"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/881358\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/607465"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=881358"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=881358"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=881358"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=881358"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}