<\/p>\n\n\n\n
Alternativne mjere poput ku\u0107nog pritvora, jemstva, obaveze povremenog javljanja odre\u0111enom dr\u017eavnom organu, zabrana pristupa ili sastajanja sa odre\u0111enim licima, privremeno oduzimanje putne isprave ili voza\u010dke dozvole gotovo i da se ne primjenjuju, dok su kapaciteti u zatvorima u Spu\u017eu i Bijelom Polju prepunjeni.<\/p>\n\n\n\n
Tako se, prema podacima Izvje\u0161taja o zatvorskoj populaciji Savjeta Evrope za 2024. godinu, Crna Gora na\u0161la me\u0111u evropskim zemljama koje imaju vi\u0161e zatvorenika nego raspolo\u017eivih mjesta.<\/p>\n\n\n\n
„Zemlje s najvi\u0161im stopama zatvaranja bile su Turska: (356 zatvorenika na 100.000 stanovnika), Azerbejd\u017ean (264), Gruzija (261), Republika Moldavija (235), Poljska (202), Ma\u0111arska (195), Albanija (192), \u010ce\u0161ka (180), Slova\u010dka (179), Srbija (177), Latvija (175) i Crna Gora (164). Druge zemlje s visokim stopama zatvaranja uklju\u010divale su Litvaniju (158), Ujedinjeno Kraljevstvo (Engleska i Vels) (145) i Sjevernu Makedoniju (143)“, navodi se u Izvje\u0161taju Savjeta Evrope.<\/p>\n\n\n\n
Kako pi\u0161e u tom dokumentu, na\u0161a zemlja nalazi se na petom mjestu liste evropskih dr\u017eava kada je rije\u010d o pritvorenicima koji se nalaze u Istra\u017enom zatvoru, kojima nije izre\u010dena prvostepena presuda. Ispred Crne Gore, na tom spisku se nalaze Jermenija, Albanija, Lihten\u0161tajn, dok je San Marino na prvom mjestu.<\/p>\n\n\n\n
„Me\u0111u dr\u017eavama koje imaju jako visoku stopu lica koja ne izdr\u017eavaju kona\u010dnu kaznu u zatvorskoj populaciji su i Luksemburg, \u0160vajcarska, Holandija, Monako, Malta, Hrvatska, Slovenija, Sjeverna Irska, Ukrajina, Danska i Belgija“, stoji u dokumentu.<\/p>\n\n\n\n
Prema uporednim podacima Izvje\u0161taja za 2023. godinu, situacija je dosta sli\u010dna – na\u0161a dr\u017eava je na spisku po broju pritvorenika u Istra\u017enom zatvoru visokorangirana na listi, a zatvorske uprave sa najvec\u0301im udjelom pritvorenika bile su u Albaniji (55 odsto), Jermeniji (53 odsto), Luksemburgu (49 odsto), \u0160vajcarskoj (46 odsto), Holandiji (45 odsto), Crnoj Gori (42 odsto) i Sjevernoj Irskoj (41 odsto).<\/p>\n\n\n\n
„Posljednjeg dana 2023. godine, u prosjeku, skoro jedna trec\u0301ina zatvorenika u evropskim zatvorima bila je u Istra\u017enom zatvoru. Najmanji udio pritvorenika imale su \u010ce\u0161ka (7,5 odsto), Litvanija (11 odsto), Poljska (11 odsto), Rumunija (12 odsto) i Sjeverna Makedonija (12 odsto)“, navodi se u dokumentu.<\/p>\n\n\n\n
Da se mjera odre\u0111ivanja pritvora ve\u0107 godinama ne primjenjuje adekvatno u sudskoj praksi upozoravaju i sagovornici Pobjede ukazuju\u0107i na to da ih sud olako odre\u0111uje te da postoji veliki broj slu\u010dajeva u kojima je pritvor odre\u0111ivan kada nije bilo uslova za to, da je trajao neprimjereno dugo i da se u nekim predmetima \u010dak pretvorio u kaznu. Oni tvrde da je takav pristup ozbiljan problem, jer kasnije dovodi dr\u017eavu u situaciju da tim licima nadokna\u0111uje \u0161tetu, posebno onda kada se do\u0111e do osloba\u0111aju\u0107e presude.<\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to, ipak, najvi\u0161e zabrinjava jeste \u0161to do sada gra\u0111ani nijesu imali priliku da vide da se neko, prvenstveno u pravosu\u0111u, pa onda i tu\u017eila\u0161tvu ozbiljno bavio ovom problematikom i uradio ne\u0161to da se ta lo\u0161a praksa promijeni.<\/p>\n\n\n\n
Pored toga, sagovornici Pobjede problematizuju i institut kontrole optu\u017enice koji je, kako smatraju, izgubio smisao i svrhu jer se optu\u017enice prakti\u010dno \u201epotvr\u0111uju kao na traci\u201c te da je puno slu\u010dajeva gdje je optu\u017enica potvr\u0111ivana, a da je sud kasnije na glavnom pretresu morao da uklanja nedostatke koje je tu\u017eila\u0161tvo napravilo prilikom istrage i da se sve okon\u010da osloba\u0111aju\u0107om presudom, \u010dak i za najte\u017ea krivi\u010dna djela.<\/p>\n\n\n\n
Sa druge strane, pritvorenici se \u017eale na lo\u0161e uslove u Upravi za izvr\u0161enje krivi\u010dnih sankcija (UIKS), dinamiku sudskih procesa i tvrde da im je, zbog du\u017eine trajanja pritvora, povrije\u0111eno pravo na pravi\u010dno su\u0111enje. Strahuju i da bi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama ZKP-a, koji je predvi\u0111ao da pritvor umjesto sada\u0161njih tri mo\u017ee trajati do pet godina od podizanja optu\u017enice do izricanja prvostepene presude, mogao ponovo da se na\u0111e u rukama poslanika u Skup\u0161tini. Povod za takvu sumnju, kako navode, jeste slaba primjena alternativnih mjera, ali i plan pro\u0161irivanja prostornih kapaciteta u Spu\u017eu.<\/p>\n\n\n\n
Prema podacima koji su Pobjedi dostavljeni iz Uprave za izvr\u0161enje krivi\u010dnih sankcija (UIKS), u toj ustanovi trenutno se nalazi ukupno 1.473 osobe, od kojih se njih 729 nalazi u Istra\u017enom zatvoru u Spu\u017eu. U pritvorskoj jedinici Zatvora u Bijelom Polju boravi 114 pritvorenika, dok broj zatvorenika koji se nalaze na izdr\u017eavanju kazne iznosi 630.<\/p>\n\n\n\n
Kako nam je saop\u0161teno, najve\u0107i broj \u010dine osobe kojima je odre\u0111en pritvor zbog sumnje da su po\u010dinili krivi\u010dna djela iz oblasti organizovanog kriminala te da za odre\u0111eni broj pritvorenih lica postoje operativna saznanja da su pripadnici organizovanih kriminalnih grupa.<\/p>\n\n\n\n
Nagla\u0161avaju da je, s obzirom na takvu strukturu pritvorenika, jako slo\u017eeno obavljanje svakodnevnih aktivnosti poput: \u0161etnje na otvorenom prostoru, posjete \u010dlanova porodica, posjete advokata, podjele obroka, terapije\u2026<\/p>\n\n\n\n
Sa druge strane, posljednjim obilaskom Istra\u017enog zatvora, Za\u0161titnik ljudskih prava i sloboda (ombudsman) utvrdio je da problem prenatrpanosti i dalje ostaje klju\u010dni izazov, s negativnim posljedicama po uslove boravka, zdravstvenu za\u0161titu i ukupnu dobrobit pritvorenih lica. Na lo\u0161e uslove i neadekvatnu higijenu ukazuju i sami pritvorenici koji, osim ovih problema, tvrde da im je povrije\u0111eno pravo na pravi\u010dno su\u0111enje i da se pritvor zbog du\u017eine trajanja pretvorio u kaznu.<\/p>\n\n\n\n
Zbog ovakvih okolnosti, nagla\u0161avaju iz UIKS-a, intenzivno rade na pro\u0161irenju smje\u0161tajnih kapaciteta.<\/p>\n\n\n\n
„Preduzete mjere u prethodnom periodu odnose se na osloba\u0111anje znatnog dijela smje\u0161tajnog kapaciteta, prije svega u Zatvoru za kratke kazne, gdje je smje\u0161teno oko 165 pritvorenih lica, a kapacitet ovog objekta je dodatno pro\u0161iren za 71 mjesto. Tako\u0111e, pro\u0161ireni su kapaciteti Istra\u017enog zatvora za dodatnih 60 mjesta, kao i kapaciteti Zatvora u Bijelom Polju, tako\u0111e za 60 mjesta, gdje je trenutno smje\u0161teno oko 114 pritvorenika“, poja\u0161njavaju oni.<\/p>\n\n\n\n
S tim u vezi, UIKS je o postoje\u0107im izazovima obavijestio sve nadle\u017ene institucije, kao i ostale dr\u017eavne organe koji mogu doprinijeti prevazila\u017eenju problema.<\/p>\n\n\n\n
„Nagla\u0161avamo da je i plan izgradnje novih objekata ne\u0161to \u0161to podrazumijeva koordinisane aktivnosti resornog ministarstva i Vlade Crne Gore. Kada je rije\u010d o izgradnji Specijalne zdravstvene ustanove, koja se nalazi u okviru zatvorskog kompleksa, realizacija projekta dostigla je 67 odsto. Po zavr\u0161etku gra\u0111evinskih radova uslijedi\u0107e opremanje objekta i obezbje\u0111ivanje stru\u010dnog kadra odgovaraju\u0107eg profila i kvalifikacija“, istakli su oni za Pobjedu.<\/p>\n\n\n\n
Prethodnih godina spekulisalo se da bi jedna od opcija za rje\u0161enje problema prebukiranih prostornih kapaciteta bila izgradnja novog zatvora u Mojkovcu, koji bi bio namijenjen samo za sjever dr\u017eave i gdje bi se moglo smjestiti 200 osoba. Ta investicija, koja bi mogla ko\u0161tati 40 miliona eura, za sada je samo mrtvo slovo na papiru, jer u izvr\u0161noj vlasti smatraju da izgradnju takvog kompleksa treba dobro razmotriti i dodatno sagledati njegovu opravdanost usljed nedostatka stru\u010dnog kadra i dodatnih tro\u0161kova koji nijesu propisani projektom \u201eIzgradnja zatvora za sjevernu regiju Crne Gore u Mojkovcu\u201c.<\/p>\n\n\n\n
(NE)PRIMJENA ALTERNATIVNIH MJERA<\/strong><\/p>\n\n\n\n Skromna primjena alternativnih mjera jedan je od vode\u0107ih problema u krivi\u010dnom postupku na koji ukazuju brojni pravni stru\u010dnjaci, ali i Evropska unija, koja u svojim izvje\u0161tajima podsti\u010de dr\u017eave \u010dlanice i kandidate za \u010dlanstvo, poput Crne Gore, da za lak\u0161a krivi\u010dna djela, umjesto pritvorskih, primjenjuju alternativne mjere.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, prema istra\u017eivanju Centra za monitoring i istra\u017eivanje (CeMI), sudovi se u prosjeku \u010detiri puta \u010de\u0161\u0107e odlu\u010duju za mjeru pritvora nego za bilo koju bla\u017eu mjeru. Iako se pravosu\u0111e u tom pogledu suo\u010dava sa problemom kadrovskih kapaciteta \u2013 nedovoljnog broja sudija, tu\u017eilaca, administrativnog osoblja i ograni\u010denih resursa policije za pra\u0107enja primjene alternativnih mjera, mnogo \u010de\u0161\u0107i izazov predstavlja javna percepcija, jer gra\u0111ani \u010desto ne \u201epriznaju\u201c alternativne sankcije kao jednako legitimne poput odre\u0111ivanja pritvora. Ovo se posebno odnosi na predmete u kojima su istragom obuhva\u0107eni javni funkcioneri\/ke ili poznati biznismeni\/ke.<\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o primjeni alternativnih mjera, iz Ministarstva pravde isti\u010du da na raspolaganju imaju ure\u0111aje za elektronski nadzor, od \u010dega njih 109 \u010dine tzv. nanogice, koje su namijenjene za kazne do \u0161est mjeseci zatvora. Napominju da se ovi ure\u0111aju koriste samo u postupcima izvr\u0161enja krivi\u010dnih sankcija iz nadle\u017enosti ovog ministarstva.<\/p>\n\n\n\n „Ministarstvo pravde ima na raspolaganju 109 kompleta ure\u0111aja (stacionarna jedinica + oda\u0161ilja\u010d, tzv. nanogica). Pored toga, Ministarstvo pravde ima na raspolaganju i komplet od 105 ure\u0111aja (prijemnik + oda\u0161ilja\u010d) koji se koriste u postupcima izvr\u0161enja mjere bezbjednosti zabrana pribli\u017eavanja, kao i postupcima nadzora uslovno otpu\u0161tenog osu\u0111enog lica kojem je odlukom suda data odre\u0111ena obaveza za vrijeme trajanja uslovnog otpusta“, ustvrdili su iz resornog ministarstva za Pobjedu.<\/p>\n\n\n\n Iz Vi\u0161eg suda u vi\u0161e navrata saop\u0161teno je da postoji \u201enesta\u0161ica nanogica\u201c te da su zbog toga prinu\u0111eni da odre\u0111uju pritvor \u010dak i onda kada ta mjera nije u potpunosti neophodna. U Ministarstvu pravde, sa druge strane, poja\u0161njavaju da se ovi ure\u0111aji koriste samo u slu\u010dajevima kada je presuda pravosna\u017ena.<\/p>\n\n\n\n „Navedeni broj ure\u0111aja u prethodnom vremenu zadovoljavao je potrebe za izvr\u0161enjem krivi\u010dnih sankcija koje se kontroli\u0161u putem elektronskog nadzora te su iste izvr\u0161avane u zakonskim rokovima. Ipak, cijene\u0107i priliv predmeta ove vrste, Ministarstvo pravde \u0107e sagledati potrebu za nabavkom odre\u0111enog broja dodatnih ure\u0111aja“, nagla\u0161avaju oni.<\/p>\n\n\n\n Napominju da se Ministarstvo u postupcima izvr\u0161enja krivi\u010dnih sankcija koje se kontroli\u0161u putem elektronskog nadzora javlja samo kao organ izvr\u0161enja odluka koje donose sudovi.<\/p>\n\n\n\n „S tim u vezi, navodimo da je Ministarstvu pravde 2024. godine od strane sudova dostavljeno radi izvr\u0161enja 330 presuda u kojima je izre\u010dena kazna zatvora u prostorijama u kojima osu\u0111eni stanuje, te 61 presuda u kojima je izre\u010dena mjera bezbjednosti zabrana pribli\u017eavanja. Navedene sankcije predstavljaju samo dio alternativnih sankcija \u010dije izvr\u0161enje sprovodi Ministarstvo pravde“, pojasnili su u odgovorima dostavljenim Pobjedi.<\/p>\n\n\n\n Dodaju da o tome koja \u0107e vrsta krivi\u010dne sankcije biti izre\u010dena odlu\u010duje sud, ali tako\u0111e ukazuju na potrebu izricanja alternativnih sankcija i mjera nadzora, jer su zatvorski kapaciteti prepunjeni.<\/p>\n\n\n\n „Dakle, sud postojanje ili nepostojanje \u010dinjenica na kojima zasniva odluku cijeni po svom slobodnom uvjerenju, dok kaznu odmjerava rukovode\u0107i se zakonom propisanim pravilima o odmjeravanju kazne. Isti\u010demo da postoji preporuka sa me\u0111unarodnih adresa da se elimini\u0161e prenatrpanost u kazneno-popravnim ustanovama, pa u tom smislu da se vi\u0161e primjenjuju sankcije i mjere koje su alternativa kazni zatvora, odnosno pritvoru. Tako\u0111e, ukazujemo na potrebu da sudovi u Crnoj Gori jo\u0161 vi\u0161e koriste zakonsku mogu\u0107nost izricanja alternativnih mjera u svim onim situacijama u kojima su ispunjeni za to uslovi i gdje sud nalazi da bi se tom vrstom kazne prema konkretnom u\u010diniocu postigla op\u0161ta svrha krivi\u010dnih sankcija i svrha ka\u017enjavanjem“, naglasili su iz Ministarstva pravde.<\/p>\n\n\n\n Podsje\u0107aju da su, prema Zakoniku o krivi\u010dnom postupku (ZKP), mjere koje se mogu preduzeti prema okrivljenom za obezbje\u0111enje njegovog prisustva i za nesmetano vo\u0111enje krivi\u010dnog postupka: poziv, dovo\u0111enje, mjere nadzora, jemstvo i pritvor. Dodaju i da Ministarstvo pravde nije nadle\u017eno za sprovo\u0111enje mjere nadzora zabrana napu\u0161tanja stana (ku\u0107ni pritvor) te da je izvr\u0161enje ove mjere dato u nadle\u017enost policije, shodno \u010dlanu 168 stav 2 Zakonika o krivi\u010dnom postupku.<\/p>\n\n\n\n „Osim ve\u0107 pomenute zabrane napu\u0161tanja stana, mjere nadzora su: zabrana napu\u0161tanja boravi\u0161ta; zabrana posje\u0107ivanja odre\u0111enog mjesta ili podru\u010dja, obaveza povremenog javljanja odre\u0111enom dr\u017eavnom organu, zabrana pristupa ili sastajanja sa odre\u0111enim licima, privremeno oduzimanje putne isprave i privremeno oduzimanje voza\u010dke dozvole“, poja\u0161njavaju oni.<\/p>\n\n\n\n Dodaju da sud mo\u017ee neku od ovih mjera, po slu\u017ebenoj du\u017enosti ili na prijedlog tu\u017eioca ili o\u0161te\u0107enog, izre\u0107i okrivljenom ako postoje okolnosti koje ukazuju da bi okrivljeni mogao pobje\u0107i, sakriti se, oti\u0107i u nepoznato mjesto ili u drugu dr\u017eavu ili ometati vo\u0111enje krivi\u010dnog postupka.<\/p>\n\n\n\n „U odnosu na mjeru jemstva, zakonom je propisano da se okrivljeni koji treba da bude stavljen u pritvor i okrivljeni koji je ve\u0107 stavljen u pritvor samo zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da \u0107e pobje\u0107i ili iz razloga \u0161to je iako uredno pozvan izbjegao da do\u0111e na glavni pretres, mo\u017ee ostaviti na slobodi, odnosno pustiti na slobodu ako on li\u010dno ili neko drugi za njega pru\u017ei jemstvo da do kraja krivi\u010dnog postupka ne\u0107e pobje\u0107i, a sam okrivljeni obe\u0107a da se ne\u0107e kriti i da bez odobrenja ne\u0107e napustiti svoje boravi\u0161te (dodati iznos jemstva)“, kazali su Pobjedi iz Ministarstva pravde.<\/p>\n\n\n\n Ipak, zvani\u010dni podaci pokazuju da se jemstva u crnogorskim sudovima koriste izuzetno rijetko te da tu\u017eila\u0161tvo naj\u010de\u0161\u0107e pribjegava najte\u017eoj mjeri \u2013 mjeri odre\u0111ivanja pritvora. Postoje slu\u010dajevi u kojima odbrana okrivljenih vi\u0161e puta ponudi jemstvo prilikom sudskog procesa, ali da sud ve\u0107inom odbija takve prijedloge. Takav primjer nalazimo kod Milo\u0161a Medenice, sina biv\u0161e predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, gdje je njegov branilac \u010dak pet puta podnosio sudu ovaj prijedlog, koji je u kontinuitetu odbijan.<\/p>\n\n\n\n Osim toga, zabilje\u017een je i slu\u010daj nekada\u0161njeg slu\u017ebenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovi\u0107a, koji je ponudio jemstvo od 9,3 miliona eura za izlazak iz pritvora, \u0161to predstavlja najve\u0107e jemstvo u istoriji crnogorskog pravosu\u0111a. Lazovi\u0107 je ponudu o jemstvu vi\u0161e puta dostavio Vi\u0161em sudu u Podgorici kako bi se branio sa slobode, me\u0111utim, kao i sve prethodne, sud je odbio i ovu.<\/p>\n\n\n\n Dr\u017eava je od 2022. do 2024. godine prihodovala 445.500 eura od jemstva, pokazuju podaci dostavljeni Pobjedi iz Vi\u0161eg suda u Podgorici. Visina najve\u0107eg polo\u017eenog jemstva za te dvije godine iznosila je 150.000 eura.<\/p>\n\n\n\n „U toku 2022. godine ukupan iznos polo\u017eenog jemstva u novcu je iznosio 170.000,00 eura, u toku 2023. godine 135.500,00 eura, a u toku 2024. iznos polo\u017eenog jemstva iznosio je 140.000,00 eura“, saop\u0161teno je Pobjedi iz Vi\u0161eg suda.<\/p>\n\n\n\n PROBLEM TRAJANJA PRITVORA<\/strong><\/p>\n\n\n\n Da postoji velika potreba da se primjenom alternativnih mjera rasterete prostorni kapaciteti pritvora smatraju i u instituciji ombudsmana. U tom smislu, Za\u0161titnik ljudskih prava i sloboda ukazuje na potrebu pobolj\u0161anja materijalnih uslova i sprovo\u0111enje preporuka Evropskog komiteta za prevenciju torture.<\/p>\n\n\n\n „Neophodno je obezbijediti osnovne standarde za veli\u010dinu pritvorskih prostorija i pobolj\u0161ati higijenske i zdravstvene uslove kako bi se osigurao human i dostojanstven tretman pritvorenih lica. Iako su pritvorenici uglavnom zadovoljni tretmanom osoblja i ishranom, evidentno je da nedostatak prostora, ograni\u010den boravak na svje\u017eem vazduhu uti\u010de na kvalitet \u017eivota, pove\u0107ava stres i rizik od sukoba“, upozoravaju iz institucije ombudsmana.<\/p>\n\n\n\n Napominju da higijenski uslovi i stanje infrastrukture nijesu na zadovoljavaju\u0107em nivou \u2013 posebno u pogledu uslova u sobama, sanitarnih \u010dvorova i kabina za tu\u0161iranje.<\/p>\n\n\n\n Navode da sa aspekta po\u0161tovanja ljudskih prava, prenatrpanost u zatvorskim ustanovama znatno uti\u010de na mentalno zdravlje i psiholo\u0161ko stanje pritvorenih lica.<\/p>\n\n\n\n „Nedostatak li\u010dnog prostora, konstantna izlo\u017eenost drugim osobama i ograni\u010dena mogu\u0107nost privatnosti stvaraju hroni\u010dni stres koji mo\u017ee dovesti do razli\u010ditih negativnih posljedica, uklju\u010duju\u0107i pove\u0107anu anksioznost, depresiju i agresivno pona\u0161anje“, obja\u0161njavaju oni i dodaju da u takvim uslovima raste tenzija me\u0111u zatvorenicima, \u0161to pove\u0107ava rizik od konflikata i nasilnih incidenata.<\/p>\n\n\n\n Posebno nagla\u0161avaju da, u Istra\u017enom zatvoru, gdje pritvorena lica nijesu pravosna\u017eno osu\u0111ena i ne postoje rehabilitacioni programi, psiholo\u0161ki pritisak mo\u017ee biti jo\u0161 izra\u017eeniji.<\/p>\n\n\n\n „U takvim uslovima va\u017eno bi bilo obezbijediti barem osnovne oblike psiholo\u0161ke podr\u0161ke, bolju zdravstvenu za\u0161titu i boravak na otvorenom shodno Pravilniku, kako bi se smanjili negativni psiholo\u0161ki efekti boravka u pritvoru“, navodi se u odgovorima ombudsmana dostavljenim Pobjedi.<\/p>\n\n\n\n Iz institucije Za\u0161titnika ljudskih prava i sloboda upozoravaju da pritvor ne smije biti oblik izolacije te da su prava pritvorenika u tom smislu za\u0161ti\u0107ena me\u0111unarodnim i doma\u0107im propisima.<\/p>\n\n\n\n „Pritvorenik ima pravo da obavijesti porodicu o svom pritvaranju, redovno komunicira osim ako to nije privremeno ograni\u010deno odlukom suda radi spre\u010davanja uticaja na svjedoke ili ometanja postupka. Ako se to pravo pritvoreniku uskrati bez pravnog osnova ili du\u017ee nego \u0161to je neophodno, to mo\u017ee predstavljati ne\u010dovje\u010dno i poni\u017eavaju\u0107e postupanje. Neodobravanje prava na kontakt sa porodicom i pristupa pravnoj pomo\u0107i mo\u017ee predstavljati kr\u0161enje osnovnih ljudskih prava, a nezakonito mije\u0161anje dr\u017eave u privatni \u017eivot dovesti i do povrede \u010dlana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, poru\u010duje ombudsman.<\/p>\n\n\n\n Na problem dugotrajnog pritvora i minimalnih primjena alternativnih mjera ukazuje advokat i biv\u0161i predsjednik Advokatske komore Zdravko Begovi\u0107, koji isti\u010de da se u Crnoj Gori olako odre\u0111uju pritvori i podsje\u0107a da je i predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavli\u010di\u0107 nedavno izjavila da je Crna Gora na prvom mjestu po du\u017eini trajanja pritvora u Evropi, \u0161to je, prema njegovom stavu, automatski pokazatelj da se taj problem mora svesti na neku razumnu mjeru.<\/p>\n\n\n\n „Va\u017eno je ista\u0107i i da se tzv. alternativne mjere, po\u010dev od jemstva, ku\u0107nog pritvora i drugih mjera nadzora rijetko primjenjuju. Imamo situaciju da se po prijedlogu za odre\u0111ivanje jemstva, i kada sud donese takvo rje\u0161enje – pet, \u0161est puta ono ukida i odluka o jemstvu traje do godinu, \u0161to je apsurdno“, istakao je Begovi\u0107 za Pobjedu.<\/p>\n\n\n\n On je podsjetio na stav Ministarstva pravde i predsjednice Vrhovnog suda da pritvori u odre\u0111enim predmetima predugo traju.<\/p>\n\n\n\n Prema njegovim rije\u010dima, to je jo\u0161 jedan razlog vi\u0161e da se taj problem \u0161to prije rije\u0161i.<\/p>\n\n\n\n „Zaista, moram re\u0107i da je u posljednjih desetak dana nakon \u0161trajka u Istra\u017enom zatvoru ukinut odre\u0111eni broj pritvora licima u tim predmetima organizovanog kriminala i mo\u017eda je to prvi korak ka svemu tome \u0161to \u0107e se u nekoj bli\u017eoj budu\u0107nosti desiti“, naveo je advokat za Pobjedu.<\/p>\n\n\n\n Njegov kolega, advokat Veselin Radulovi\u0107, posebno se osvrnuo i na problem instituta kontrole optu\u017enice za koji smatra da je izgubio smisao i svrhu koja mu je namijenjena odredbama ZKP.<\/p>\n\n\n\n „Sud ne ulazi u ozbiljniju kontrolu optu\u017enice, \u0161to je veliki problem. Zato u praksi dolazi do toga da se pod takvim optu\u017enicama koje nijesu potpune i gdje nije ura\u0111ena istraga na adekvatan na\u010din, gdje nedostaje toliko stvari osumnji\u010deni izvode pred sud. Puno je takvih slu\u010dajeva u praksi, gdje je optu\u017enica potvr\u0111ivana, a kasnije se ispostavilo da je na glavnom pretresu sud morao da uklanja neke nedostatke koje je tu\u017eila\u0161tvo napravilo prilikom istrage. Nikada na glavnom pretresu ne mo\u017eete voditi istragu, a sudovi su na\u017ealost nerijetko bili dovedeni u tu situaciju. Onda su ti slu\u010dajevi zavr\u0161avali \u201eneslavno\u201c po tu\u017eila\u0161tvo, jer su se na kraju zavr\u0161avali osloba\u0111aju\u0107im presudama“, poja\u0161njava Radulovi\u0107 za Pobjedu.<\/p>\n\n\n\n MILIONSKI IZNOSI ZA NADOKNADU \u0160TETE<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dr\u017eava Crna Gora pla\u0107a ogromne iznose novca na ime naknade \u0161tete pravosna\u017eno oslobo\u0111enim licima zbog vremena provedenog u pritvoru. Po tom osnovu, ispla\u0107uju se milionski iznosi. Prema podacima Centra za monitoring i istra\u017eivanje (CeMI) od 2018. do 2024. godine Crna Gora je po osnovu sudskih presuda isplatila oko 2,56 miliona eura.<\/p>\n\n\n\n Tako je 2018. ispla\u0107eno 505.251,09 eura, 2019. godine 714.804, 30, dok je 2020. ispla\u0107eno rekordnih 893.435, 12 eura. Statisti\u010dki podaci pokazuju da je 2021. godine dr\u017eava isplatila 256.601,12 eura, dok se 2022. uo\u010dava drasti\u010dan pad \u2013 ispla\u0107eno je 27.160,61 na ime naknade \u0161tete. Ne\u0161to ve\u0107i iznosi ispla\u0107eni su u posljednje dvije godine \u2013 2023. godine 68.043, 35, a 2024. godine 93.871,51 eura.<\/p>\n\n\n\n Ekonomski analiti\u010dar Mirza Mule\u0161kovi\u0107 smatra da ovi iznosi imaju veoma negativan efekat na privredu i ekonomiju te da direktno poga\u0111aju gra\u0111ane, jer se bud\u017eet izla\u017ee dodatnom teretu, pa se sredstva potencijalno namijenjena za drugu svrhu moraju preusmjeriti na isplatu od\u0161tete. Stav Mule\u0161kovi\u0107a dijeli i advokat Radulovi\u0107, koji upozorava da \u0107e samo gra\u0111ani nadokna\u0111ivati \u0161tetu koja je nastala nakon odluka o pritvoru.<\/p>\n\n\n\n Prosje\u010dna cijena boravka pritvorenika po danu u prethodnoj godini iznosila je 31,77 eura, dok je 2023. bila 28,25 eura. Prema zvani\u010dnim podacima, za zatvorski sistem Crne Gore ove godine bud\u017eetom bilo je opredijeljeno vi\u0161e od 14 miliona eura. Ta sredstva bila su opredijeljena za zarade zaposlenih, poslove obezbje\u0111enja, zdravstvene za\u0161tite, program rehabilitacije i reintegracije, stru\u010dnu obuku i rad zatvorenika, administrativne poslove, ishranu, zatvorske aktivnosti, radno anga\u017eovanje zatvorenika, uslu\u017ene djelatnosti \u2013 odr\u017eavanje objekata, komunalne usluge, vodu, struju, prevoz\u2026<\/p>\n\n\n\n Sa druge strane, Ustav Crne Gore garantuje pravo na naknadu \u0161tete licima koja su nezakonito ili neosnovano li\u0161ena slobode ili su neosnovano osu\u0111ena (\u010dl. 38). Prema ZKP-u (\u010dl. 502), pravo na naknadu \u0161tete zbog neosnovanog li\u0161enja slobode pripada svima koji su bili uhap\u0161eni, zadr\u017eani ili pritvoreni, a krivi\u010dni postupak protiv njih nije pokrenut, obustavljen je pravosna\u017enim rje\u0161enjem ili je okon\u010dan osloba\u0111aju\u0107om presudom, odnosno odbijanjem optu\u017ebe. Isto pravo imaju i osu\u0111enici koji su nakon ponovljenog postupka ili postupka po zahtjevu za za\u0161titu zakonitosti dobili bla\u017eu kaznu, sankciju bez li\u0161enja slobode ili su, iako progla\u0161eni krivim, ostali bez izre\u010dene kazne.<\/p>\n\n\n\n Jedan od takvih primjera, koji se ti\u010de neosnovanog boravka u pritvoru, jeste slu\u010daj oca i k\u0107erke Marine i Budimira Krstovi\u0107a, koji su neosnovano proveli 15 mjeseci u pritvoru zbog optu\u017ebi da su krijum\u010darili 1,2 tone kokaina. Danas, nakon skoro tri godine od pravosna\u017ene osloba\u0111aju\u0107e presude oni pred Osnovnim sudom tra\u017ee nadoknadu \u0161tete, iako tvrde da nema novca koji mo\u017ee nadoknaditi nepravdu koju su pro\u0161li.<\/p>\n\n\n\n Marina Krstovi\u0107 je u razgovoru za Pobjedu kazala da su ona i njen otac bili unaprijed osu\u0111eni te da su im bez ijednog dokaza od strane tu\u017eila\u0161tva stavljene lisice na ruke i obilje\u017eeni su kao \u0161verceri droge.<\/p>\n\n\n\n Pobjeda je razgovarala sa Marinom Krstovi\u0107 samo dan nakon \u0161to je odr\u017eano ro\u010di\u0161te po tu\u017ebi koju je podnijela protiv dr\u017eave zbog povreda prava na pravi\u010dno su\u0111enje, povrije\u0111enog prava na li\u010dni ugled i dostojanstvo te pretrpljenih du\u0161evnih bolova.<\/p>\n\n\n\n Na ro\u010di\u0161tu odr\u017eanom 15. oktobra, Marina se detaljno izjasnila o hap\u0161enju, boravku u pritvoru, sudskom procesu, ali i posljedicama sa kojima se danas suo\u010dava, nakon \u010dega \u0107e vje\u0161tak medicinske struke, dr \u017deljko Golubovi\u0107, dati svoj nalaz i mi\u0161ljenje.<\/p>\n\n\n\n Tvrdi da je svako izbjegao odgovornost u ovom predmetu, po\u010dev od politi\u010dara koji su politizovali slu\u010daj kako bi skupili politi\u010dke poene i crtali im metu.<\/p>\n\n\n\n Poja\u0161njava da su protiv dr\u017eave pokrenuli tu\u017ebu pred Osnovnim sudom u Podgorici za nadoknadu \u0161tete zbog povreda prava na pravi\u010dno su\u0111enje, povrije\u0111enog prava na li\u010dni ugled i dostojanstvo te pretrpljenih du\u0161evnih bolova, ali ne krije ni ogor\u010denje zbog politi\u010dkog pritiska tada\u0161nje vlasti koji je pratio ovaj predmet.<\/p>\n\n\n\n Zapljena droge te 2021. godine bila je ozna\u010dena kao jedna od najve\u0107ih ikada kada je rije\u010d o bezbjednosnim slu\u017ebama Crne Gore, \u201ena kojoj bi nam pozavidjele i Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave\u201c. Ovako je tada\u0161nji politi\u010dki i bezbjednosni vrh opisivao ovaj slu\u010daj, ali sve te pompezne najave do\u017eivjele su totalni krah, jer su Krstovi\u0107i pred sudom dokazali svoju nevinost, dok istraga nikada nije dovela do stvarnih po\u010dinilaca krivi\u010dnog djela.<\/p>\n\n\n\n Pored ovog, izdvaja se i slu\u010daj koji su strani mediji okarakterisali kao \u201efilmski\u201c i zbog kojeg je Crna Gora postala centar svjetske medijske pa\u017enje – tunel koji je prokopan do depoa Vi\u0161eg suda. Svi optu\u017eeni u ovom predmetu oslobo\u0111eni su krivice usljed nedostatka dokaza. Mada ova presuda jo\u0161 nije pravosna\u017ena, izvjesno je da \u0107e oni koji su se na\u0161li na optu\u017eeni\u010dkoj klupi tu\u017eiti dr\u017eavu i tra\u017eiti nadoknadu \u0161tete.<\/p>\n\n\n\n U postupku nije dokazano ko je kopao tunel, ni da su optu\u017eeni Katarina Ba\u0107ovi\u0107, Marijan Vuljaj, Nikola Mila\u010di\u0107, Predrag Miroti\u0107, kao i Vladimir Eri\u0107 iz Loznice i njegovi sugra\u0111ani Veljko Markovi\u0107, Milan Markovi\u0107 i Dejan Jovanovi\u0107 izvr\u0161ili krivi\u010dna djela za koja su se teretili \u2013 te\u0161ka kra\u0111a i pripadni\u0161tvo u kriminalnoj grupi.<\/p>\n\n\n\n Za sada nije poznato ko su stvarni nalogodavci i izvr\u0161ioci ovog te\u0161kog krivi\u010dnog djela koje je uzdrmalo, ali i pokazalo slabosti bezbjednosnog sektora.<\/p>\n\n\n\n Tako je u predmetu Marine Krstovi\u0107 potez sudskog tuma\u010da (prevodioca), koji je prilikom sudskog procesa preveo njene poruke tako \u0161to je dodao nepostoje\u0107e re\u010denice, rezultirao time da se podigne optu\u017enica. Tako se danas pred Vi\u0161im sudom u Podgorici vodi vi\u0161e krivi\u010dnih postupaka na temelju poruka sa \u201eSkaj\u201c komunikacije. Ve\u0107ina optu\u017eenih u tim predmetima nalazi se u Istra\u017enom zatvoru u Spu\u017eu.<\/p>\n\n\n\n FENOMEN \u201eSKAJ\u201c KOMUNIKACIJE<\/strong><\/p>\n\n\n\n Brojni su predmeti pred crnogorskim sudovima u kojima su potvr\u0111ene optu\u017enice na osnovu sadr\u017eaja poruka iz \u201eSkaj\u201c komunikacije. I dok je Specijalno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo saop\u0161tilo jasan stav da dekriptovana komunikacija preko \u201eSkaj ECC\u201c aplikacije, pribavljena u postupku me\u0111unarodne pravne pomo\u0107i, predstavlja zakonit i pravno valjan dokaz, mi\u0161ljenja pravnih stru\u010dnjaka i sudova i dalje su podijeljena.<\/p>\n\n\n\n Advokat Zdravko Begovi\u0107 tvrdi da je to samo putokaz ka dokazu, jer ne ispunjava elementarne uslove.<\/p>\n\n\n\n „Odbrana u tom dijelu ima jasan stav \u2013 to je suprotno svim doma\u0107im i me\u0111unarodnim pravilima zakonodavstva i konvencijama. Nije ih mogu\u0107e provjeriti, \u0161to je elementarna stvar svakog dokaza. Ne daje se \u0161ansa odbrani da na pravi na\u010din utvrdi kako je do\u0161lo do tog dokaza, na koji na\u010din se do\u0161lo do tih podataka. Mi \u010dak sumnjamo da to nije ura\u0111eno u Francuskoj. Postoji osnovana sumnja da je to ra\u0111eno u drugoj dr\u017eavi, \u010dak u Holandiji, \u0161to sve dovodi u sumnju kvalitet i validnost tih dokaza“, kazao je advokat Zdravko Begovi\u0107, komentari\u0161u\u0107i tzv. \u201eSkaj\u201c predmete.<\/p>\n\n\n\n Nasuprot tome, Vi\u0161i sud je do sada donio dvije presude zasnovane na \u201eSkaj\u201c dokazima. Jedna od njih izre\u010dena je 15. oktobra, a rije\u010d je o navodnim \u010dlanovima \u0161kaljarskog kriminalnog klana, koji su usu\u0111eni na ukupno 19 godina zatvora zbog stvaranja kriminalne organizacije i planiranja likvidacija, a ova prvostepena presuda se uglavnom oslanja na dokaze prikupljene preko aplikacije \u201eSkaj\u201c.<\/p>\n\n\n\n U februaru pro\u0161le godine izre\u010dena je prva presuda koja se temeljila na \u201eSkaj\u201c dokazima. Tom odlukom, peto\u010dlana kriminalna organizacija, koja je u januaru 2021. planirala ubistvo Budvanina Marka Ljubi\u0161e Kana, osu\u0111ena je na ukupno 20 godina zatvora. U ovom postupku Vi\u0161i sud u Podgorici prepisku iz \u201eSkaj\u201c komunikacije cijenio je kao valjan dokaz, ali je Apelacioni sud u januaru ove godine ukinuo ovu prvostepenu presudu, uz obrazlo\u017eenje da prvostepena presuda u dijelu koji se odnosi na \u201eSkaj ECC\u201c komunikaciju ne sadr\u017ei jasne, argumentovane, dovoljne i valjane razloge o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti ovog dokaza.<\/p>\n\n\n\n Ipak, dva mjeseca kasnije, iz Apelacionog suda Crne Gore donijeli su odluku da transkripte sa nekad za\u0161ti\u0107ene \u201eSkaj\u201c aplikacije prihvate kao dokaz, pa je tako Nik\u0161i\u0107anin Darko Janji\u0107 ogla\u0161en krivim za krivi\u010dno djelo stvaranje kriminalne organizacije i za krivi\u010dno djelo neovla\u0161\u0107ena proizvodnja, dr\u017eanje i stavljanje u promet opojnih droga i osu\u0111en je na pet godina zatvora. Odluku Apelacionog potvrdio je i Vrhovni sud, pa je time osu\u0111uju\u0107a presuda Janji\u0107u zvani\u010dno potvr\u0111ena.<\/p>\n\n\n\n Za razliku od Begovi\u0107a, advokat Radulovi\u0107 smatra da dokaze sa \u201eSkaj\u201c komunikacije treba usvojiti kao i sve druge dokaze, da se takav model mo\u017ee vidjeti u mnogo razvijenijim dr\u017eavama i pravosudnim sistemima.<\/p>\n\n\n\n „Vidjeli smo i praksu u crnogorskim sudovima u posljednjih nekoliko mjeseci, a to je da su po\u010deli da donose presude koje se temelje, izme\u0111u ostalog, i na \u201eSkaj\u201c komunikaciji i mislim da \u0107e tako biti i ubudu\u0107e. Te\u0161ko da \u0107e bilo koja ozbiljna dr\u017eava zanemariti sve ono \u0161to smo mogli da vidimo, pa i putem medija, \u0161to se sve de\u0161avalo u kriminalnim strukturama i na koji na\u010din su vr\u0161ili krivi\u010dna djela. Ponavljam, to jeste dokaz i mislim da \u0107e biti dokaz koji \u0107e u nekim predmetima, zajedno sa drugim dokazima, dovesti do osu\u0111uju\u0107e presude“, ustvrdio je Radulovi\u0107 za Pobjedu.<\/p>\n\n\n\n Zbog velikog broja \u201eSkaj\u201c predmeta koji su ve\u0107inom i pritvorski predmeti, ali i razli\u010ditih faktora koji uti\u010du na dinamiku sudskog postupka, pro\u0161le godine poslani\u010dki klub Pokreta Evropa sad (PES) podnio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama ZKP-a, koji je predvi\u0111ao da pritvor za najte\u017ea krivi\u010dna djela poput organizovanog kriminala, terorizma ili ratnih zlo\u010dina umjesto tri mo\u017ee trajati do pet godina od podizanja optu\u017enice do izricanja prvostepene presude.<\/p>\n\n\n\n Ovaj prijedlog izazvao je opre\u010dne reakcije pravnih stru\u010dnjaka, ali i nevladinog sektora koji su se usprotivili prijedlogu, ocjenjuju\u0107i ga kao neprihvatljiv jer bi takav model samo dodatno usporio sudske procese i ugrozio pravo optu\u017eenih na odbranu i pravi\u010dno su\u0111enje. Prijedlog ovog zakona iz skup\u0161tinske procedure povu\u010den je krajem pro\u0161le godine, dok se pojedini pritvorenici pribojavaju da bi se ovaj prijedlog mogao ponovo na\u0107i u parlamentu i da je slaba primjena alternativnih mjera i odbijanje polo\u017eenih jemstava zapravo uvod u novi zakon koji \u0107e predvi\u0111ati da pritvor traje pet godina.<\/p>\n\n\n\n PRITVORENICI NEZADOVOLJNI<\/strong><\/p>\n\n\n\n Pritvorenici se naj\u010de\u0161\u0107e \u017eale na lo\u0161e uslove u zatvoru, prenatrpanost, ali se u sudnici \u010desto mo\u017ee \u010duti i njihov stav kako im je povrije\u0111eno pravo na pravi\u010dno su\u0111enje, te da imaju neadekvatnu zdravstvenu za\u0161titu.<\/p>\n\n\n\n Jedan od njih, \u010diji identitet je poznat redakciji Pobjede, ka\u017ee da su institucije nijeme na njihove apele i \u0161trajkove, ali i na sve probleme sa kojima se susrije\u0107u.<\/p>\n\n\n\n „Meni, ali i ve\u0107ini osoba koje borave ovdje ugro\u017eeno je ne samo pravo na pravi\u010dno su\u0111enje, ve\u0107 i pravo na \u017eivot. Svi smo unaprijed osu\u0111eni, niko ne po\u0161tuje prezumpciju nevinosti. Sudski procesi su postali potpuno besmisleni, osje\u0107amo se poni\u017eeno jer nas apsolutno niko nije obi\u0161ao prilikom ovog posljednjeg \u0161trajka da nas pita zbog \u010dega smo se odlu\u010dili na taj potez. Zato sam ja, ali i ve\u0107ina pritvorenika primoran da otka\u017eem punomo\u0107je svom braniocu, jer u ovakvom stanju on meni ne mo\u017ee pomo\u0107i, nema svrhu u sudnici dok je pravosu\u0111e ovakvo“, kazao je on.<\/p>\n\n\n\n Prema njegovim rije\u010dima, alternativne mjere ne postoje i smatra da je samo pitanje dana kada \u0107e Prijedlog zakona, koji predvi\u0111a da pritvor mo\u017ee trajati do pet godina od podizanja optu\u017enice do izricanja prvostepene presude, ponovo da se na\u0111e u Skup\u0161tini.<\/p>\n\n\n\n „Kako da ne sumnjam da im je to zapravo krajnji cilj? Kad ste \u010duli posljednji put da je nekom prihva\u0107eno jemstvo, da mu je odre\u0111ena neka druga mjera koja nije pritvor? Ali, zato se intenzivno radi na tome da se pro\u0161ire kapaciteti u Spu\u017eu. Sve su to jasni indikatori \u010demu ovo sve zapravo vodi, oni \u017eele da pritvor traje pet godina. Jako lo\u0161e stanje“, naveo je.<\/p>\n\n\n\n Rekao je da ovo ne uti\u010de samo na njega, ve\u0107 i na njegovu porodicu koja zbog njegovog slu\u010daja prolazi pakao napolju.<\/p>\n\n\n\n „Na\u0161e pravosu\u0111e se pona\u0161a kao da mi nemamo pravo na \u017eivot. Rasturili su nam porodice, razboljeli su ih, posebno nakon ovog posljednjeg \u0161trajka, gdje su nas potpuno ignorisali. A sve to da bi neki \u201ecentri mo\u0107i\u201c bili zadovoljni, odre\u0111uju se pritvori samo da bi pojedini politi\u010dari bili zadovoljni i da bi mogli da \u201ema\u0161u\u201c hap\u0161enjima i nekim njihovim kobajagi rezultatima. Samo nas se sjete kad im trebaju glasovi, a o svim ovim problemima namjerno \u0107ute“, smatra on.<\/p>\n\n\n\n Osvrnuo se i na lo\u0161e uslove i nedostatak kapaciteta.<\/p>\n\n\n\n „Previ\u0161e nas je u jednoj sobi, ne mo\u017eemo \u010dak ni odbranu dobro da spremimo jer nemamo gdje, imamo po jedan laptop i ra\u010dunar na raspolaganju. Kako \u0107e nas 700 na jedan ra\u010dunar? Svakome treba dosta vremena da se upozna sa predmetom, ve\u0107ina optu\u017enica se dostavlja na CD-u. Da ne govorim o nehigijeni, nemamo ni dnevne svjetlosti, jednostavno sva prava su nam uskra\u0107ena“, dodao je i apelovao na ministra pravde Bojana Bo\u017eovi\u0107a da se odva\u017ei i obezbijedi im uslove dostojne \u010dovjeka.<\/p>\n\n\n\n Podsje\u0107amo, vi\u0161e od 100 pritvorenika Istra\u017enog zatvora u UIKS-u po\u010delo je \u0161trajk gla\u0111u 15. septembra ove godine kao odgovor na dugogodi\u0161nje nezadovoljstvo tretmanom u pravosudnom sistemu, lo\u0161im uslovima u zatvoru i sistematsko kr\u0161enje njihovih prava. Za to vrijeme, pritvorenici su se u vi\u0161e navrata obra\u0107ali zvani\u010dnim institucijama preko advokata Nikole Tomkovi\u0107a, a njihove porodice su ispred Vi\u0161eg suda u Podgorici organizovale protest 30. septembra.<\/p>\n\n\n\n \u010clanovi porodica pritvorenika tada su poru\u010dili da su njihovi najbli\u017ei ka\u017enjeni prije presude, a na tom skupu mogli su se vidjeti transparenti na kojima pi\u0161e \u201eKazna prije presude\u201c, \u201eKriv si dok se ne doka\u017ee da si vlast\u201c, \u201eUstav Crne Gore – Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkra\u0107e mogu\u0107e vrijeme\u201c\u2026<\/p>\n\n\n\n Pritvorenici su \u0161trajk gla\u0111u zvani\u010dno prekinuli 8. oktobra, ali su svoj protest nastavili otkazivanjem punomo\u0107ja svojim braniocima.<\/p>\n\n\n\n OPASNOST NEDONO\u0160ENJA ODLUKA U ZAKONSKOM ROKU<\/strong><\/p>\n\n\n\n Iz Vi\u0161eg suda u Podgorici nedavno je saop\u0161teno da ima vi\u0161e sudskih procesa \u201estarijih\u201c od dvije i po godine te da prijeti opasnost da sudovi ne\u0107e mo\u0107i da donesu odluke u zakonskom roku.<\/p>\n\n\n\n Zakon o krivi\u010dnom postupku propisuje da \u201eod podizanja optu\u017enice do dono\u0161enja prvostepene presude\u201c pritvor mo\u017ee trajati najdu\u017ee tri godine. Zbog toga u vi\u0161e predmeta postoji mogu\u0107nost da \u0107e se optu\u017eeni na\u0107i na slobodi, jer sud nije uspio da u zakonskom roku donese prvostepenu odluku.<\/p>\n\n\n\n \u010clanom 179 Zakona o krivi\u010dnom postupku propisano je da se,nakon predaje optu\u017enice sudu do zavr\u0161etka glavnog pretresa pritvor mo\u017ee, po pribavljenom mi\u0161ljenju dr\u017eavnog tu\u017eioca, kad se postupak vodi po njegovoj optu\u017ebi, odrediti ili ukinuti samo rje\u0161enjem vije\u0107a i da od podizanja optu\u017enice do dono\u0161enja prvostepene presude pritvor mo\u017ee trajati najdu\u017ee tri godine.<\/p>\n\n\n\n Ipak, zvani\u010dni podaci zabrinjavaju jer je vi\u0161e pripadnika kriminalnih klanova napustilo Istra\u017eni zatvor prije dono\u0161enja prvostepene odluke i to uglavnom \u010dlanovi kava\u010dkog i \u0161kaljarskog kriminalnog klana.<\/p>\n\n\n\n Odmah po izlasku iz pritvora neki od njih su po\u010dinili ubistva, dok su pojedini ubijeni. Na kru\u017enom toku u Podgorici, 6. novembra 2024. godine, likvidirani su Cetinjani \u017darko Pejakovi\u0107 i Petar Lipovina. Kao egzekutori ozna\u010deni su Nik\u0161i\u0107anin Vuk Lalatovi\u0107, koji je ovo krivi\u010dno djelo izvr\u0161io nekoliko mjeseci nakon \u0161to je iza\u0161ao iz pritvora, i Artur Cimerman iz Beograda.<\/p>\n\n\n\n Lipovina je krajem 2023. godine, a Pejakovi\u0107 desetak dana uo\u010di ubistva, napustio Istra\u017eni zatvor u Spu\u017eu, jer im u zakonskom roku od tri godine nijesu izre\u010dene prvostepene presude. Iz Uprave policije ranije su kazali da je \u010dak 70 \u010dlanova kriminalnih grupa iza\u0161lo iz pritvora zbog neizricanja prvostepene presude, od \u010dega polovina tokom 2024. godine.<\/p>\n\n\n\n Drugi primjer nedono\u0161enja odluke u zakonski propisanom roku jeste slu\u010daj Milo\u0161a Medenice koji je 17. oktobra napustio Istra\u017eni zatvor, ali mu je vanraspravno vije\u0107e Vi\u0161eg suda odredilo ku\u0107ni pritvor. Sud u ovom slu\u010daju nije uspio da u roku od tri godine donese prvostepenu presudu, pa su se tako stekli zakonski uslovi da iza\u0111e iz Istra\u017enog zatvora u Spu\u017eu.<\/p>\n\n\n\n PRAVA PRITVORENIKA<\/strong><\/p>\n\n\n\n Za\u0161titnik ljudskih prava i sloboda donosi mi\u0161ljenje i preporuke o tome \u0161to sve treba preduzeti ukoliko se utvrdi da su pritvoreniku ili pritvorenici povrije\u0111ena osnovna ljudska prava.<\/p>\n\n\n\n „Starje\u0161ina\/ka, odnosno lice koje rukovodi organom na \u010diji rad se preporuka odnosi obavezan je da, u ostavljenom roku, dostavi izvje\u0161taj o preduzetim radnjama za izvr\u0161enje preporuke. Ukoliko starje\u0161ina\/ka, odnosno lice koje rukovodi organom ne postupi po preporuci u odre\u0111enom roku, Za\u0161titnik\/ca mo\u017ee upoznati neposredno vi\u0161i organ, podnijeti poseban izvje\u0161taj ili obavijestiti javnost“, kazali su Pobjedi iz institucije ombudsmana.<\/p>\n\n\n\n Ukoliko se utvrdi da je pritvorenik zlostavljan\/na od strane zatvorskog osoblja, Za\u0161titnik \u0107e zatra\u017eiti da se u skladu sa tim pokrene disciplinski postupak, da preduzme mjere u skladu sa zakonom, zatim obavijesti i upozna tu\u017eila\u0161tvo kako bi ono preduzelo mjere i radnje iz svoje nadle\u017enosti.<\/p>\n\n\n\n „Starje\u0161ina, odnosno lice koje rukovodi mora svim zaposlenima da prenese jasnu poruku postizanja cilja nulte tolerancije torture“, naglasili su.<\/p>\n\n\n\n Dodaju da se pritvorenik mo\u017ee direktno pritu\u017ebom obratiti instituciji Za\u0161titnika, putem sandu\u010di\u0107a postavljenih u Upravi za izvr\u0161enje krivi\u010dnih sankcija (UIKS), preko Uprave UIKS-a (u zape\u010da\u0107enoj koverti), po\u0161tom i putem telefona.<\/p>\n\n\n\n „Tako\u0111e, zastupljena je i praksa u dijelu obra\u0107anja od strane \u010dlanova porodice, nevladinih organizacija i advokata, gdje se prije postupanja, a shodno zakonskoj odredbi, tra\u017ei saglasnost o\u0161te\u0107enog“ navodi ombudsman.<\/p>\n\n\n\n Kada postoji sumnja na nehumano ili poni\u017eavaju\u0107e postupanje, Za\u0161titnik sprovodi postupak ispitivanja navoda, u skladu sa svojim zakonskim ovla\u0161\u0107enjima. Za\u0161titnik mo\u017ee pokrenuti postupak po sopstvenoj inicijativi uz saglasnost o\u0161te\u0107enog.<\/p>\n\n\n\n Nakon prikupljenih podataka, Za\u0161titnik analizira dokaze i utvr\u0111uje \u010dinjenice. Ako utvrdi nepravilnosti, upu\u0107uje preporuke organu ili instituciji. Nakon toga prati da li je organ sproveo preporuke i preduzeo mjere i radnje na ispunjenju preporuka.<\/p>\n\n\n\n „Za\u0161titnik, kao Nacionalni mehanizam za prevenciju torture (NPM), vr\u0161i preventivne obilaske i u vr\u0161enju poslova prevencije torture, ima pravo da bez prethodne najave obilazi organe, ustanove i organizacije i pregleda prostorije u kojima se nalaze lica li\u0161ena slobode. Pored toga, Za\u0161titnik ima pravo na pristup podacima o: organima, ustanovama i organizacijama u kojima se nalaze lica li\u0161ena slobode; broju lica li\u0161enih slobode u organu, ustanovi ili organizaciji koju obilaze i o postupanju sa licima li\u0161enim slobode“, kazali su iz institucije ombudsmana i poru\u010dili da Za\u0161titnik ima pravo da bez prisustva slu\u017ebenog lica razgovara sa uhap\u0161enim osobama i drugima koja mogu da daju odgovaraju\u0107e informacije u vezi sa sumnjom da se kr\u0161e ljudska prava u organu, ustanovi ili organizaciji koju obilaze.<\/p>\n\n\n\n (\u010clanak je nastao u okviru projekta \u201eOtvorena su\u0111enja \u2013 monitoring slu\u010dajeva visoke korupcije i organizovanog kriminala\u201c, koji zajedni\u010dki sprovode Centar za monitoring i istra\u017eivanje (CeMI) i Sindikat medija Crne Gore, uz podr\u0161ku Ambasade Kraljevine Holandije. Tvrdnje iznesene u \u010dlanku isklju\u010diva su odgovornost autora i ne odra\u017eavaju nu\u017eno stavove donatora)<\/strong><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Crna Gora nalazi se posljednjih nekoliko godina u vrhu evropskih zemalja po broju pritvorenika, s najvi\u0161om stopom odre\u0111ivanja pritvora po glavi stanovnika, pokazuju podaci Godi\u0161njeg izvje\u0161taja Savjeta Evrope o zatvorskoj populaciji. Isti podaci ukazuju da je stopa zatvorenika u na\u0161oj zemlji znatno vi\u0161a od evropskog prosjeka i iznosi 164 osu\u0111enika na 100.000 stanovnika.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":677541,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[13964,13965,1588,1655,4236,13966],"naslovna":[],"class_list":["post-881297","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hronika","tag-advokat-zdravko-begovic","tag-marina-krstovic","tag-ministarstvo-pravde","tag-ombudsman","tag-visi-sud-2","tag-zatvori"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/881297","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=881297"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/881297\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/677541"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=881297"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=881297"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=881297"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=881297"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}