<\/p>\n\n\n\n
U Podgorici gotovo da nema dijela grada koji je u potpunosti odolio vandalizmu. Uni\u0161tene klupe, polomljene sadnice, i\u0161\u010dupano cvije\u0107e, i\u0161arani i o\u0161te\u0107eni javni objekti \u2013 slika su sa kojom se gradske slu\u017ebe suo\u010davaju iz dana u dan. Vrijeme i novac odlaze na popravke, a posljedice, ka\u017eu, nijesu samo estetske, ve\u0107 poga\u0111aju sve gra\u0111ane.<\/p>\n\n\n\n
„Vrijednost nije samo klju\u010dni faktor u svemu ovome, tu je i vrijeme koje je utro\u0161eno na sanaciju posljedica vandalizma, odnosno na ispravljanje i korekcije biljnog fonda i mobilijara. Na meti vandala naj\u010de\u0161\u0107e je parkovski mobilijar i dje\u010dji mobilijar, ali na\u017ealost ne zaostaje ni biljni fond pa \u010desto bude slomljena ili cijela sadnica ili bude otu\u0111eno cvije\u0107e, i sli\u010dno tome“, kazala je Milica Vukcevic<\/strong> iz GP \u201cZelenilo\u201d.<\/p>\n\n\n\n Iz Zelenila poru\u010duju da vandali ne biraju lokaciju, te da se \u010din \u0161tete mo\u017ee desiti u svakom parku, na svakoj zelenoj povr\u0161ini. Posebno je izra\u017een saobra\u0107ajni vandalizam.<\/p>\n\n\n\n „Ono \u0161to smo u prethodnom periodu primijetili jeste da je taj saobra\u0107ajni vandalizam negdje izra\u017een pa \u010desto vidimo parkirana vozila na zelenim povr\u0161inama. Parkirana vozila ne uni\u0161tavaju samo travnjake ve\u0107 uni\u0161tavaju i hidrosisteme koji se ovdje nalaze pa u tom smislu imamo velike tro\u0161kove i na rekonstrukciju sistema za navodnjavanje ali naravno i na korekciju kompletnih zelenih povr\u0161ina“, navela je Vuk\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o GP \u201c\u010cisto\u0107a\u201d navode da najve\u0107u \u0161tetu bilje\u017ee na polupodzemnim kontejnerima. Samo u prvih deset mjeseci ove godine, zbog namjernog paljenja, \u010cisto\u0107a je pretrpjela \u0161tetu od \u010dak 26.649 eura.<\/p>\n\n\n\n „\u0160teta, u mnogo manjem iznosu, skoro svakodnevno se evidentira i na ostaloj komunalnoj opremi \u2013 metalnim kontejnerima, betonskim i drugim kantama za sitni komunalni otpad, a \u0161teta se naj\u010de\u0161\u0107e ogleda u paljenju sadr\u017eaja metalnih kontejnera, ispisivanju grafita ili manjim o\u0161te\u0107enjima koja opravljaju na\u0161i zaposleni u radionici Dru\u0161tva (zamjena polomljenih to\u010dki\u0107a i poklopaca na metalnim kontejnerima, farbanje nakon paljenja ili ispisivanja grafita i sli\u010dno)“, kazali su nam iz \u010cisto\u0107e.<\/p>\n\n\n\n Da posljedice vandalizma nijesu po\u0161te\u0111ene ni gradske fontane, potvr\u0111uju i iz Vodovoda i kanalizacije. O\u0161te\u0107enja su \u010desta, a \u0161teta se gomila iz godine u godinu.<\/p>\n\n\n\n „Po\u010dinoce u naj\u010de\u0161\u0107em broju slu\u010dajeva ne mo\u017eemo identifikovati. Mi na godi\u0161njem nivou za sanaciju \u0161tete prilikom vandalskog pona\u0161anja pojedinih gra\u0111ana utro\u0161imo iznos oko 10.000 eura. Koristimo svaku priliku da uputimo apel gra\u0111anima da to ne \u010dine. Bilo da su pitanju fontane ili javna \u010dest, me to ne predstavljuje javna, dobra, glavnog rada, dio komunalne kulture i naravno da svi \u010duvamo“, navodi Masa Knezevic<\/strong> iz preduze\u0107a „Vodovod i kanalizacija“.<\/p>\n\n\n\n Meta vandala nerijetko su i spomenici kulture. A svaki o\u0161te\u0107eni spomenik ne predstavlja samo materijalnu \u0161tetu, ve\u0107 i udar na kulturnu ba\u0161tinu grada, poru\u010duju iz JU \u201eMuzeji i galerije Podgorice\u201c.<\/p>\n\n\n\n „Imamo preko 200 spomenika na teritoriji Glavnog rada, od kojih je stotinak u samom centru grada ostali su u seoskim podru\u010djima, ali uvijek nam fali sredstava, \u0161to zbog vremena, a na\u017ealost, u posljednje vrijeme sve vi\u0161e zbog ovakvih vandalskih postupaka nesavjesnih gra\u0111ana na\u0161e op\u0161tine“, kazala je Magdalena Radunovi\u0107 iz JU \u201cMuzeji i galerije Podgorica\u201d.<\/p>\n\n\n\n Vandalizam u Podgorici nije sporadi\u010dan incident ve\u0107 svakodnevica koja ko\u0161ta \u2013 novca, rada i zajedni\u010dkog prostora. A dok gradske slu\u017ebe popravljaju, mijenjaju i ponovo grade, ostaje otvoreno pitanje: kada \u0107e javni prostor postati prostor zajedni\u010dke brige, a ne meta ne\u010dije nepa\u017enje?<\/p>\n\n\n\n