{"id":878404,"date":"2025-11-26T11:43:00","date_gmt":"2025-11-26T10:43:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/?p=878404"},"modified":"2025-11-26T11:43:00","modified_gmt":"2025-11-26T10:43:00","slug":"promovisano-fototipsko-izdanje-cetinjskog-psaltira-iz-xv-vijeka-rukopisne-knjige-u-temelju-su-crnogorske-kulture","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/kultura\/promovisano-fototipsko-izdanje-cetinjskog-psaltira-iz-xv-vijeka-rukopisne-knjige-u-temelju-su-crnogorske-kulture\/","title":{"rendered":"Promovisano fototipsko izdanje \u201eCetinjskog psaltira\u201c iz XV vijeka: Rukopisne knjige u temelju su crnogorske kulture"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Fototipsko izdanje rukopisnog \u201eCetinjskog psaltira\u201c iz XV vijeka koje su kao suizdava\u010di objavile Matica crnogorska i Nacionalna biblioteka Crne Gore \u201e\u0110ur\u0111e Crnojevi\u0107\u201c promovisano je sino\u0107 na Cetinju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U ime doma\u0107ina prisutne je pozdravila direktorica NBCG \u201e\u0110ur\u0111e Crnojevi\u0107\u201c Dragica Lompar koja je jedna od prire\u0111iva\u010da ovog izdanja. Ona je prisutne podsjetila na \u010dinjenicu da stare rukopisne i \u0161tampane knjige crnogorske srednjovjekovne pisane ba\u0161tine spadaju u najve\u0107e vrijednosti na\u0161e kulturne istorije i kulture u cjelini, a mnogi primjerci od njih imaju i \u0161iri civilizacijski zna\u010daj.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Tradicija rukopisnih knjiga omogu\u0107ila je osnivanje Crnojevi\u0107a \u0161tamparije 90-ih godina XV vijeka, kada su srednjovjekovni pisari svoje vje\u0161tine prilagodili \u0161tamparskoj djelatnosti \u2013 rekla je Lompar i dodala da je sudbina knjige u Crnoj Gori bila te\u0161ka i neizvjesna, usljed stalnih bitaka, ratnih razaranja i propadanja tokom vremena.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Osim toga, poznata je i uloga Vuka Karad\u017ei\u0107a u otu\u0111enju starih knjiga sa na\u0161ih prostora, koje je kasnije prodavao raznim kolekcionarima i bibliofilima \u0161irom Evrope. U knjizi \u201ePo\u010deci \u0161tamparstva u Crnoj Gori\u201c Evgenije Nemirovski navodi podatak da je Vuk Karad\u017ei\u0107 prvu po\u0161iljku iz Crne Gore, u kojoj je bio i \u201ePsaltir s posljedovanjem\u201c iz 1495. prodao 1847. ruskom istori\u010daru i bibliofilu Pogodinu za 75 rubalja. A tih po\u0161iljki je, na\u017ealost, bilo mnogo i na razli\u010dite adrese \u2013 rekla je Lompar.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prire\u0111iva\u010d izdanja, generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanovi\u0107 je istakao da crnogorski istorijski, kulturni, duhovni i dr\u017eavni kontinutitet potvr\u0111uje obilje istorijskih artefakata me\u0111u kojima posebno mjesto zauzimaju pisani spomenici kulture.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Po\u010dev od najstarijeg istorijsko-literarnog spisa kod Ju\u017enih Slovena, \u010duvenog \u201eLjetopisa Popa Dukljanjina\u201c, preko niza izuzetnih djela poput \u201eMiroslavljevog jevan\u0111elja\u201c, dospijevaju\u0107i do \u0161tampanih izdanja prve dr\u017eavne \u0161tamparije u Evropi i prvih \u0107irili\u010dnih knjiga na slovenskom jugu <a>\u2013<\/a> rekao je Ivanovi\u0107 i dodao da upravo ovakvim i sli\u010dnim izdanjima Matica crnogorska \u017eeli pokazati i fenomenolo\u0161ki prepoznati evoluciju i kontinuitet crnogorskog duhovnog, kulturnoistorijskog i nacionalnog identiteta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Analize i tuma\u010denja istoriografskih i kulturolo\u0161kih aspekata u istra\u017eivanjima pokazuju da su se u periodu vladavine dinastija Bal\u0161i\u0107a i Crnojevi\u0107a odvijali neki od va\u017enijih procesa u evoluciji dr\u017eavotvorne i etnografske identifikacije Crne Gore, ali iznad svega i Crnogoraca kao nacionalne zajednice sa samoprepoznatom narodnom svije\u0161\u0107u, istakao je Ivanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a>\u2013<\/a> Svakako da je crnogorsko rukopisno knji\u017eevno i pisano naslje\u0111e iz toga perioda bilo bogato, mnogo ve\u0107e i \u017eanrovski raznovrsnije od onog za koje sada znamo. Na\u017ealost ve\u0107ina knji\u017eevnih i pisanih spomenika nije sa\u010duvana \u2013 ili jo\u0161 uvijek nije identifikovana. Sa\u010duvani rukopisi se danas nalaze rasuti \u0161irom Evrope i svijeta a njihovim opisom i identifikovanjem trebala bi se baviti generacija mla\u0111ih montenegrista \u2013 rekao je on.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istori\u010dar Bo\u017eidar \u0160ekularac koji je pisao pogovor fototipskom izdanju rukopisnog \u201eCetinjskog psaltira\u201c govorio je o njegovim karakteristikama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 \u201ePsaltir\u201c je bogoslu\u017ebena knjiga izabranih psalama i raznih psalmskih tekstova za pjevanje za vjerske praznike. \u201ePsaltir s tuma\u010denjima (tolkovi psaltir)\u201c, alegorijskog zna\u010denja svakog stiha u odnosu na Novi zavjet \u2013 rano je prije\u0161ao od Grka Slovenima preko knjiga npr. \u201eBolonjski psaltir\u201c \u2013 XIII vijek iz Ohrida, \u201eMinhenski psaltir\u201c \u2013 XIV vijek, i naravno na\u0161 \u201ePsaltir s posljedovanjem\u201c iz Crnojevi\u0107a \u0161tamparije <a>\u2013 <\/a>rekao je \u0160ekularac.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Imaju\u0107i u vidu da je na Cetinju pri dvoru Crnojevi\u0107a radio skriptorij i \u0161tamparija, nije bez osnova tvrdnja da je ovaj rukopis Cetinjskog psaltira s tuma\u010denjima poslu\u017eio cetinjskim pisarima i \u0161tamparima kao uzorak po kome su radili, tim prije \u0161to je sadr\u017eaj teksta i stil gotovo isti, istakao je \u0160ekularac.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Predislovije i skaz u rukopisu nedostaju zbog nedostatka listova. Po tradiciji 151 psalm se pripisuje caru Davidu, ali me\u0111u njima ima i onih koji su nastali poslije njega. Ovi psalmi dijele se na tri \u201eslave\u201c koje zavr\u0161avaju s \u201ealiluja\u201c (na jevrejskom \u2013 \u201eslava tebi Bo\u017ee\u201c). Predislovije sadr\u017ei i psalme Vasilija Velikog. Za razliku od \u0161tampanog Psaltira koji ih nema, ovdje se nalaze molitve po katizmama, zatim izborni psalmi, a sadr\u017eana je i molitva Jovana Zlatoustog. Tekst \u201eCetinjskog psaltira s tuma\u010denjima\u201c sadr\u017ei Mojsijeve pjesme, starozavjetne; zatim tropare, subotnje i ne\u0111eljne; akatisti Bogorodice i Jovana Krstitelja, paraklis Bogorodice itd \u2013 rekao je \u0160ekularac i dodao da \u201eCetinjski psaltir s tuma\u010denjima\u201c, prema odre\u0111enim pokazateljima i mi\u0161ljenjima, poti\u010de iz prve \u010detvrtine XV vijeka, a nastao je u nekom od skriptorija na Goricama na Skadarskom jezeru.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Kao osnova ove tvrdnje uzimaju se vodeni znaci datog perioda. Ime je dobio po Cetinjskom manastiru u kojem se nalazio odre\u0111eno vrijeme \u2013 objasnio je \u0160ekularac.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovovi\u0107 rekao je da je primjer Cetinjskog psaltira iz XV vijeka dokaz da na\u0161a srednjovjekovna istorija nije zapisana samo u kamenu, gdje su sa\u010duvana razna imena i titule od na\u0161ih srednjovjekovnih vladara, preko crkvenih velikodostojnika, pa do obi\u010dnog puka, ve\u0107 da su \u201ena\u0161i preci veoma rano po\u010deli ostavljati tragove u rukopisima na staroslovenskom jeziku, \u0161to predstavlja osobenost jezi\u010dkog, odnosno kulturolo\u0161kog izraza predaka Crnogoraca.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Ukoliko bismo sa\u017eeli ulogu srednjovjekovnih \u0107irilskih tekstova u crnogorskoj kulturi, onda je pred nama liturgijska knjiga koja je produkt autenti\u010dne prakse nastale u okrilju Zetske mitropolije, li\u0161ene rusifikacije kojoj je kasnije bila izlo\u017eena literatura unutar Crnogorske pravoslavne crkve, od po\u010detka XVIII vijeka, kao i \u0161to je to bio slu\u010daj i kod drugih pravoslavnih eparhija na tlu nekada\u0161nje Austro-Ugarske, Venecije i Osmanskog carstva, koje su prihvatile pokroviteljstvo ruskog imperatora. Svakako, osmansko osvajanje Crne Gore je u zna\u010dajnoj mjeri zaustavilo knji\u017eevno-jezi\u010dki razvoj star nekoliko vjekova, s obzirom da su mnoge pravoslavne crkve i manastiri u tom periodu, uslijed brojnih razaranja, ostali bez liturgijske literature, oslanjaju\u0107i se na donacije sa raznih strana, \u0161to je protokom vremena moralo biti od uticaja i na narodni jezik, ako znamo ulogu crkve u tada\u0161njem dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">On je dodao da iako je latinica najstarije pismo na crnogorskom prostoru, \u0107irilicom je oblikovan identitet Crne Gore i crnogorskog naroda, jo\u0161 od XV vijeka, \u201epri \u010demu ne treba izgubiti iz vida jedan manji korpus glagoljskih liturgijskih tekstova, koji su, tako\u0111e, sastavni dio crnogorskog knji\u017eevnog sadr\u017eaja.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 I ovom publikacijom, kao i nedavno odr\u017eanim Me\u0111unarodnim nau\u010dnim skupom u organizaciji Matice crnogorske o hri\u0161\u0107anstvu i hri\u0161\u0107anskoj kulturi na tlu Crne Gore htjeli smo ukazati da institucije nauke i kulture Crne Gore iz ideolo\u0161kih pobuda ili jo\u0161 uvijek prisutnih zabluda proiza\u0161lih iz ateisti\u010dkog sagledavanja istorije, gotovo su se ne\u017eeljeno bavile srednjovjekovnom istorijom crnogorskog naroda, prepu\u0161taju\u0107i tuma\u010denje i interpretaciju vjerskog \u017eivota i crkvenih institucija katedrama iz najbli\u017eeg okru\u017eenja, \u0161to je onemogu\u0107ilo do skoro da Crnogorci vlastitu sakralnu ba\u0161tinu nazovu nacionalnim imenom. To je razlog \u0161to danas u Crnoj Gori imamo duboko nepoznavanje i nerazumijevanje hri\u0161\u0107anskog identiteta koji se instrumentalizuje u banalne dnevnopoliti\u010dke svrhe. Za razliku od takvog poimanja hri\u0161\u0107anstva, Matica crnogorska je odlu\u010dna u namjeri, da u granicama mogu\u0107nosti, crnogorsko kulturno naslje\u0111e koje je rasuto po mnogim stranim bibliotekama, prikupi i prezentuje kako bi kona\u010dno prevazi\u0161li jo\u0161 uvijek prisutni tribalisti\u010dki koncept sagledavanja vlastite pro\u0161losti. Publikovanjem, izme\u0111u ostalih, i \u201eCetinjskog psaltira\u201c iz XV vijeka jo\u0161 jednom potvr\u0111ujemo da knjiga nije bila incident kulture na crnogorskom prostoru u srednjem vijeku \u2013 zaklju\u010dio je Jovovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Snimak kompletne promocije dostupan je na zvani\u010dnom Jutjub kanalu Matice crnogorske.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Fototipsko izdanje rukopisnog \u201eCetinjskog psaltira\u201c iz XV vijeka koje su kao suizdava\u010di objavile Matica crnogorska i Nacionalna biblioteka Crne Gore \u201e\u0110ur\u0111e Crnojevi\u0107\u201c promovisano je sino\u0107 na Cetinju. U ime doma\u0107ina prisutne je pozdravila direktorica NBCG \u201e\u0110ur\u0111e Crnojevi\u0107\u201c Dragica Lompar koja je jedna od prire\u0111iva\u010da ovog izdanja. Ona je prisutne podsjetila na \u010dinjenicu da stare rukopisne [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":878406,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[11],"tags":[6185,2702,13562],"naslovna":[],"class_list":["post-878404","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","tag-matica-crnogorska","tag-promocija","tag-psaltir"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/878404","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=878404"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/878404\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/878406"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=878404"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=878404"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=878404"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=878404"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}