{"id":872676,"date":"2025-11-17T23:00:00","date_gmt":"2025-11-17T22:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/?p=872676"},"modified":"2025-11-17T23:00:00","modified_gmt":"2025-11-17T22:00:00","slug":"poslije-100-godina-voz-zagreb-beograd-ponovo-za-cetiri-sata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/region\/poslije-100-godina-voz-zagreb-beograd-ponovo-za-cetiri-sata\/","title":{"rendered":"Poslije 100 godina, voz Zagreb-Beograd ponovo za \u010detiri sata"},"content":{"rendered":"<p>Od Beograda do Zagreba za \u010detiri sata nije samo vizija budu\u0107nosti, ve\u0107 i zaboravljena pro\u0161lost.<\/p>\n\n\n\n<p>Vozovi su 1938. godine prelazili 412 kilometara za \u010detiri sata, sedamdeset godina kasnije putovanje je trajalo dvostruko du\u017ee, a danas direktna veza uop\u0161te ne postoji.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Plan do 2040.<\/h2>\n\n\n\n<p>Evropski plan razvoja brzih \u017eeljeznica najavljuje da \u0107e se do 2040. godine \u201eistorija ponoviti\u201c, a Srbija bi trebalo da bude dio mre\u017ee koja povezuje region od Budimpe\u0161te do Atine.<\/p>\n\n\n\n<p>Neposredni povod za prekid saobra\u0107aja izme\u0111u Beograda i Zagreba bio je virus, korona a iako je pandemija pro\u0161la, putni\u010dki vozovi se nisu vratili.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema najnovijim planovima Evropske unije (EU), glavni gradovi dviju susjednih zemalja trebalo bi ponovo da budu \u017eeljezni\u010dki povezani 2035. godine, gotovo 100 godina nakon \u0161to je to bilo mogu\u0107e u Kraljevini Jugoslaviji.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova veza mali je dio plana \u201ePovezivanje Evrope brzim \u017eeljezni\u010dkim prugama\u201c (Connecting Europe through High-Speed Rail), koji se bavi sada\u0161njim stanjem i planiranim razvojem mre\u017ee brzih \u017eeljeznica EU du\u017e evropskih saobra\u0107ajnih koridora do 2040. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim \u010dlanica EU, u dokumentu se nalazi Srbija, kao i druge zemlje iz regiona koje nisu \u010dlanice Evropske unije. Predvi\u0111ene su dvije vrste pruga: one na kojima \u0107e se voziti oko 160 km\/h i one predvi\u0111ene za brzine od 200 i vi\u0161e kilometara na sat. Rokovi su 2030., 2035. i 2040. godina.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Zagreb \u2013 Ljubljana<\/h2>\n\n\n\n<p>Godinama nepostoje\u0107i pravac prema Zagrebu i Ljubljani ponovo je ucrtan na mapu, a rokovi su 2035. godina za Zagreb i 2040. godina za Ljubljanu, brzinom od 160 km\/h. Ovu trasu \u0107e karakterisati \u010deste promjene maksimalnih brzina. Na njoj ve\u0107 postoje mali \u201ed\u017eepovi\u201c \u2013 segmenti na kojima se ve\u0107 sada mo\u017ee posti\u0107i brzina od 200 kilometara na sat.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Ho\u0107e li \u010dekati 2035?<\/h2>\n\n\n\n<p>Ho\u0107e li se \u010dekati 2035. godina ili \u0107e se dvije zemlje organizovati i bez Evropske unije, ostaje da se vidi. Trenutno se izme\u0111u dva grada odvija samo teretni \u017eeljezni\u010dki saobra\u0107aj, pi\u0161e&nbsp;<a href=\"https:\/\/n1info.hr\/vijesti\/vraca-se-vlak-zagreb-beograd\/\" rel=\"noreferrer noopener\" target=\"_blank\">N1<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Na karti je navedeno da \u0107e 2040. biti povezani Beograd i Pri\u0161tina, a tada se o\u010dekuje i da \u0107e saobra\u0107ati vozovi prema Sarajevu, preko Slavonskog Broda.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Od Beograda do Zagreba za \u010detiri sata nije samo vizija budu\u0107nosti, ve\u0107 i zaboravljena pro\u0161lost. Vozovi su 1938. godine prelazili 412 kilometara za \u010detiri sata, sedamdeset godina kasnije putovanje je trajalo dvostruko du\u017ee, a danas direktna veza uop\u0161te ne postoji. Plan do 2040. Evropski plan razvoja brzih \u017eeljeznica najavljuje da \u0107e se do 2040. godine [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":635851,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[13],"tags":[722,533,3554],"naslovna":[],"class_list":["post-872676","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-region","tag-hrvatska","tag-srbija","tag-voz"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Norveska-voz-1.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/872676","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=872676"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/872676\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/635851"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=872676"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=872676"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=872676"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=872676"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}