<\/p>\n\n\n\n
Be\u010di\u0107 je zadu\u017een za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutra\u0161nju politiku, te je jedan od najistaknutijih mladih lidera crnogorske politike. Njegov anga\u017eman obuhvata reformske procese i ja\u010danje institucija, kao i ubrzanje evropskog puta Crne Gore. Prepoznat je po odlu\u010dnosti u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali i po inicijativama za ja\u010danje regionalne saradnje i me\u0111unarodne koordinacije.<\/p>\n\n\n\n
Odnosi izme\u0111u Hrvatske i Crne Gore dodatno su se zakomplikovali nakon \u0161to je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Jadovnu i Staroj Gradi\u0161ki, \u0161to je izazvalo o\u0161tre reakcije hrvatskih vlasti i predsjednika Zorana Milanovi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
U razgovoru za „Ve\u010dernji list“, potpredsjednik Vlade Crne Gore Aleksa Be\u010di\u0107 govorio je o odluci hrvatske vlade da mu zabrani ulazak u zemlju, o izazovima u sektoru bezbjednosti, prioritetima Vlade, reformama pravosu\u0111a, kao i o svojoj viziji Crne Gore kao stabilne, bezbjedne i evropski integrisane dr\u017eave koja \u010dvrsto stoji uz svoje susjede i me\u0111unarodne partnere.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatske su Vas vlasti proglasile personom non grata i zabranile ulazak u zemlju zbog djelovanja protiv interesa Republike Hrvatske. Kako komentari\u0161ete takvu odluku?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Uvijek radim u interesu svoje zemlje. Vjerujem da interes Crne Gore nikada nije, niti mo\u017ee biti, suprotan interesima bilo koje dr\u017eave \u010dlanice ili kandidatkinje za \u010dlanstvo u Evropskoj uniji. Crna Gora je moja obaveza, a evropske vrijednosti moj kompas. Odluka o zabrani ulaska, donijeta u julu pro\u0161le godine, uslijedila je odmah nakon \u0161to je Skup\u0161tina Crne Gore usvojila pomenutu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Dahau i Mauthauzenu. Nikada, ni prije ni poslije, nijesam dao nijednu izjavu protiv Republike Hrvatske. Niko nije iznio nijedan dokaz, re\u010denicu, ni gest koji bi to potvrdio. Kao i mnogo puta do sada, prepustio sam da vrijeme bude majstorsko re\u0161eto da poka\u017ee koliko takve odluke imaju veze sa principima, a koliko sa politikom. Sli\u010dno je bilo i 2021. godine, kada je Skup\u0161tina Crne Gore na \u010dijem \u010delu sam bio donijela Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, nakon \u010dega sam zajedno sa svojim kolegama dvije godine bio pod posebnim re\u017eimom prilikom prelaska dr\u017eavne granice sa Republikom Srbijom. Moja politika je jasna i dosljedna: ne dijelim \u017ertve, ne pripisujem kolektivnu krivicu, ne mije\u0161am se u unutra\u0161nja pitanja drugih dr\u017eava. Po\u0161tujem sve, ali branim dostojanstvo svoje zemlje. Gra\u0111anski sam, evropski i zapadno orijentisan, a uvijek sam dobrodo\u0161ao i u Briselu i u Va\u0161ingtonu, kao \u0161to se to moglo vidjeti i prethodnih mjeseci. Za\u0161to su pojedinci u Hrvatskoj donijeli takvu odluku, a nijesu nikada na primjer prema biv\u0161im crnogorskim funkcionerima koji su u\u010destvovali u ratovima devedesetih, pitanje je za njih. Za mene, to je samo dokaz koliko su apsurd i politika \u010desto ja\u010di od istine, ali nikada ja\u010di od principa.<\/p>\n\n\n\n Nakon \u0161to je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Jadovnom i Staroj Gradi\u0161ki, odnosi izme\u0111u Hrvatske i Crne Gore dodatno su se zao\u0161trili. Hrvatska vlada i predsjednik Zoran Milanovi\u0107 ocijenili su taj potez politi\u010dkom instrumentalizacijom tragedije te poru\u010dili da Crna Gora \u2018nema pravo docirati Hrvatskoj o povijesti\u2019. Kako vi vidite te reakcije i njihov uticaj na me\u0111usobne odnose?<\/strong><\/p>\n\n\n\n U kriti\u010dkim osvrtima u prethodnom periodu na pomenutu Rezoluciju, nijesam razumio da je sporan sami tekst, ve\u0107 tajming i potreba usvajanja, ali ono \u0161to \u017eelim ista\u0107i jeste da je Skup\u0161tina Crne Gore u periodu nakon istorijskih politi\u010dkih promjena 2020. godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, Rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici, kao i Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Dahau i Mauthauzenu. Gotovo jedina partija koja je glasala za sve tri rezolucije jesu upravo Demokrate, \u010dime smo pokazali da niti dijelimo \u017ertve, niti pripisujemo bilo kom narodu kolektivnu odgovornost. Trudili smo se da budemo principijelni kada obaveza izja\u0161njenja stoji pred vama, a saglasan da svi treba da se okrenemo ka temama koje jesu prioritet i od kojih zavisi budu\u0107nost na\u0161e zemlje.<\/p>\n\n\n\n Pitanje granice na Prevlaci ve\u0107 decenijama optere\u0107uje odnose dvije dr\u017eave. Mo\u017ee li se to pitanje rije\u0161iti politi\u010dkim dogovorom ili \u0107e, po va\u0161em mi\u0161ljenju, na kraju zavr\u0161iti pred me\u0111unarodnim sudom?<\/strong><\/p>\n\n\n\n To \u0161to na odre\u0111ena pitanja gledamo razli\u010dito, ne zna\u010di da se ne mo\u017eemo uva\u017eavati, po\u0161tovati i njegovati pozitivnu atmosferu. Da je to pitanje jednostavno vjerovatno bi bilo rije\u0161eno do sada. Te\u0161ko je davati prognoze u vezi tako kompleksnih pitanja. U svakom slu\u010daju, dogovor je uvijek najbolje rje\u0161enje, a kada bilaterala iscrpi sve mogu\u0107nosti, kao \u0161to pokazuju primjeri mnogih drugih zemalja me\u0111unarodna arbitra\u017ea uvijek stoji kao opcija.<\/p>\n\n\n\n I dalje je otvoreno pitanje \u0161kolskog broda \u201cJadran\u201d, koji Hrvatska smatra dijelom svoje sukcesijske imovine. Postoji li realna mogu\u0107nost dogovora ili \u0107e to ostati simboli\u010dno pitanje koje stalno podsje\u0107a na razlike iz pro\u0161losti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Stav nadle\u017enih u Crnoj Gori u odnosu na pomenuto pitanje je istovjetan stavu koji su nadle\u017eni u Crnoj Gori imali i prije politi\u010dkih promjena 2020. godine. Samo je razlika \u0161to to pitanje pojedini zvani\u010dnici Hrvatske aktuelizuju za vrijeme mandata ove Vlade, \u0161to ranije nije bio slu\u010daj.<\/p>\n\n\n\n Hrvatska je krajem pro\u0161le godine blokirala zatvaranje jednog poglavlja u pregovorima Crne Gore s Evropskom unijom, pozivaju\u0107i se na \u201cnerije\u0161ena dobrosusjedska pitanja\u201d. Koliko je to usporilo crnogorski evropski put i mo\u017ee li se situacija popraviti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Crna Gora je i pored navedene \u010dinjenice ocijenjena u godi\u0161njem izvje\u0161taji veoma pozitivno, odnosno najpozitivnije od svih zemalja kandidata. Na\u0161e jedino o\u010dekivanje jeste da nam se napredak mjeri saglasno zaslugama i ispunjenju definisanih mjerila, jer su to demokratske i evropske vrijednosti. S tim u vezi, klju\u010dni evropski i evroatalnski partneri su vi\u0161e puta jasno isticali, a u razli\u010ditim dokumentima i formalizovali, da bilateralna pitanja odnosno uslovljavanja ne treba da uti\u010du na dinamiku procesa evropskih integacija. I Hrvatska je postala \u010dlanica EU i pored grani\u010dnog spora sa Slovenijom, a ono \u0161to ve\u0107 sada mogu ista\u0107i jeste da Crna Gora kao prva naredna \u010dlanica EU apsolutno ne\u0107e koristiti eventualna otvorena bilateralna pitanja sa zemljama kandidatima u procesu dinamiziranja njihovog evropskog puta. Hrvatska je u svim prethodnim godinama bila veliki podr\u017eavalac evropskog i evroatlanskog puta Crne Gore. Pru\u017eena je velika politi\u010dka, tehni\u010dka i ekspertska pomo\u0107 na \u010demu smo zahvalni. Nakon pomenute etape trzavica, poslednjih mjeseci svjedo\u010dimo stabilizaciji i inteziviranju dijaloga \u0161to je negdje konstatovano i u Izvje\u0161taju EK, tako da o\u010dekujem iskrenu podr\u0161ku, jer uspjeh Crne Gore na evropskom putu je uspjeh i svih na\u0161ih susjeda. U kona\u010dnom, Crna Gora samo o\u010dekuje da napreduje na evropskom putu saglasno rezultatima i ispunjenosti mjerila u pregovara\u010dkim poglavljima.<\/p>\n\n\n\n Kako ocjenjujete politi\u010dku stabilnost Crne Gore danas, je li zemlja kona\u010dno iza\u0161la iz vi\u0161egodi\u0161nje krize vlasti i institucionalnih blokada?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Crna Gora je za dvije godine mandata 44. Vlade stanje blokade evropskog puta, disfunkcionalnosti institucija i politi\u010dke nestabilnosti koje smo zatekli krajem oktobra 2023. godine, pretvorila u proces ne samo deblokiranog, ve\u0107 izuzetno dinamiziranog evropskog puta, funkcionalnih institucija, brojnih reformskih uspjeha i izuzetne politi\u010dke stabilnosti imaju\u0107i u vidu da aktuelna Vlada ima istorijsku, 2\/3 podr\u0161ku crnogorskih poslanika.<\/p>\n\n\n\n Mnogi analiti\u010dari tvrde da je sada\u0161nja vlada balans izme\u0111u razli\u010ditih interesa i ideologija. Kako u takvom sistemu odr\u017eavate funkcionalnost i kontinuitet reformi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sada\u0161nja Vlada je zbir crnogorskih razli\u010ditosti koje su na\u0161a snaga i prednost, jer po prvi put, pored nose\u0107ih stubova Vlade koje \u010dine dvije jake gra\u0111anske partije, kakve su PES koju predvodi premijer Spaji\u0107 i Demokrate na \u010dijem \u010delu se nalazi moja malenkost, u Vladi imate zajedno predstavnike srpskih, bo\u0161nja\u010dkih i albanskih nacionalnih partija. Kontinuitet, reforme i stabilnost odr\u017eavamo tako \u0161to smo usmjereni ka budu\u0107nosti, a ne pro\u0161losti, \u0161to je fokus Vlade na ekonomiji, infrastrukturi, vladavini prava i ubrzanju evropskg puta, odnosno onim pitanjima koja objedinjavaju sve ljude i od kojih zavisi budu\u0107nost crnogorskih gra\u0111ana kako god se oni nacionalno, vjerski ili na drugi na\u010din osje\u0107ali.<\/p>\n\n\n\n Nakon \u010destih smjena i nesuglasica, ima li Crna Gora danas dovoljno politi\u010dke zrelosti za dugi mandat jedne stabilne vlasti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u010cinjenica da smo pored brojnih reformi, uspjeli nakon deceniju, da obezbijedimo krajem jula u Skup\u0161tini izglasavanje i izborne reforme, koja predvi\u0111a da u Crnoj Gori ne\u0107e biti izbornih procesa prije polovine 2027. godine, kao i da svjedo\u010dimo kao \u0161to rekoh stabilnosti parlamentarne ve\u0107ine i usmjerenosti svih kapaciteta ka uspje\u0161nom zavr\u0161etku evropskog puta, uvjeren sam da postoji dovoljno politi\u010dke zrelosti da uva\u017eavamo jedni drugi, da se izdignemo iznad dnevne politike, o\u010duvamo politi\u010dku stabilnost, odradimo mandat do kraja i uspje\u0161no zavr\u0161imo pregovara\u010dki proces sa EU.<\/p>\n\n\n\n Koji su po Vama klju\u010dni prioriteti u radu Vlade – ekonomski rast, reforma pravosu\u0111a, ili ja\u010danje bezbjednosni sektora?<\/strong><\/p>\n\n\n\n U prethodne dvije godine smo djelima dokazali da se istovremeno djeluje na vi\u0161e klju\u010dnih reformskih polja. Istorijska borba protiv svih vidova kriminala, odlu\u010dan proces vetinga u sektoru bezbjednosti sa ciljem \u010di\u0161\u0107enja od uticaja kriminala i kompromitovanih kadrova, veliko pove\u0107anje plata i penzija, naro\u010dito minimalnih, sjajni uspjesi na evropskom putu, stvaranje preduslova i zatvaranje finansijke konstrukcije za izgradnju druge dionice auto puta, kao i niz drugih zna\u010dajnih putnih pravaca, samo su neki od klju\u010dnih iskoraka. \u010cinjenica da ste samo u poslednjih mjesec dana mogli svjedo\u010diti da je Crna Gora postala dio SEPA sistema pla\u0107anja, da je dogovoreno otvaranje baze Wizz air u Podgorici, da je predsjednica Evropske komisije saop\u0161tila da se od slede\u0107e godine ukida roming Crne Gore sa EU, da je Nik\u0161i\u0107 izabran u Briselu za Evropsku prijestonicu kulture 2030. godine, govori u prilog svakodnevnim lijepim evropskim vijestima i sprovedenim reformama. Svakako, veting smatram najva\u017enim procesom za ozdravljenje crnogorskog dru\u0161tva i izgradnju jakih institucija. Isti nije dovoljno da bude sproveden u sektoru bezbjednosti, ve\u0107 u cjelokupnom sistemu, zato obrabruju i poslednje najave ministra pravde o reformama u pravosu\u0111u imaju\u0107i u vidu da je neefikanost sudskih procesa jedan od najve\u0107ih izazova sa kojima se Crna Gora suo\u010dava na polju vladavine prava.<\/p>\n\n\n\n Crna Gora se \u010desto defini\u0161e kao gra\u0111anska dr\u017eava, ali identitetske i vjerske podjele i dalje su jake. Kako ih prevladati i izgraditi dru\u0161tvo koje se temelji na zajedni\u010dkim vrijednostima, a ne razlikama?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Crna Gora je gra\u0111anska dr\u017eava i to je potvrdio i uspje\u0161no sproveden popis stanovni\u0161tva, doma\u0107instava i stanova, koji je tako\u0111e kao \u201cvru\u0107\u201d krompir do\u010dekao ovu Vladu na po\u010detku mandata, a koji je realizovan nakon 13 godina na istinski evropski na\u010din uz priznanje istog od svih doma\u0107ih i me\u0111unarodnih aktera. Crnogorske razli\u010ditosti vidim kao veliko bogatstvo, a ne nedostatak Crne Gore, i klju\u010d za politiku pobjeda, a ne podjela, je usmjeravanje ka budu\u0107nosti, a ne vra\u0107anje i tavorenje u pro\u0161losti. Usmjeravanje ka onom \u0161ta nas spaja. Zato sa ja\u010danjem \u017eivotnog standarda, odnosno ekonomske nezavisnosti gra\u0111ana, demokratskih sloboda, institucija, smanjuje se prostor za zloupotrebe nacionalnih i vjerskih osje\u0107anja, odnosno svojevresne ideolo\u0161ke utakmice ili igranke, u kojima su uvijek dobijali oni koji su ih igrali sa koje god strane bili, a gubili oni koji si gledali, odnoso obi\u010dan narod za koga god da je navijao.<\/p>\n\n\n\n Evropske integracije bile su glavni spoljnopoliti\u010dki cilj Crne Gore. No, proces stagnira. \u0160to treba u\u010diniti da zemlja ponovno postane vode\u0107i kandidat za \u010dlanstvo u EU?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Crna Gora je i po poslednjem izvje\u0161taju Evropke komisije koji je upravo predstavljen, kao i porukama evropskih \u010delnika, koje smo imali prilike da \u010dujemo ovih dana, ubjedljivo najnapredniji kandidat za \u010dlanstvo u EU koja je ostvarila veliki progres u protekle dvije godine. Jedina smo zemlja kanidat koja je otvorila sva pregovara\u010da poglavlja, zatvorila sedam poglavlja, dobila IBAR u poglavljima 23 i 24, pripremila za zatvaranje vi\u0161e poglavlja do kraja godine, tako da nema dileme da grabimo krupnim koracima i da \u0107emo iskoristiti istorijsku i generacijsku \u0161ansu da 2028. godine postanemo 28 \u010dlanica EU.<\/p>\n\n\n\n Kako gledate na inicijativu „Otvoreni Balkan“ \u2013 je li to korak prema regionalnoj saradnji ili poku\u0161aj Beograda da obnovi politi\u010dki uticaj na susjedne zemlje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n O pomenutoj inicijativi sam iznio stavove prije nekoliko godina kada je to pitanje bilo aktuelno. Me\u0111utim, dio pomenute inicijative su bile samo pojedine,a ne sve zemlje Zapadnog Balkana, a u poslednje vrijeme nijesam primijetio aktivnosti \u010dak ni u tom formatu. Sa druge strane, regionalna inicijativa EU Berlinski proces je izuzetno intezivirana, svjedo\u010dimo i poslednjih nedjelja brojnim aktivnostima i doga\u0111ajima, dio pomenute inicijative koja je autorstvo kancelarke Merkel jos 2014. godine su sve zemlje Zapadnog Balkana, kompatibilna je sa procesom EU i smatram je adekvatnim, jasnim i po\u017eeljnim okvirom za unapredjenje saradnje.<\/p>\n\n\n\n Kakvu politiku prema Rusiji Crna Gora treba voditi \u2013 treba li se oja\u010dati postoje\u0107a distanca ili zadr\u017eati pragmati\u010dne odnose?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Crna Gora i Rusija dijele dugu istoriju i kulturne veze, a brojni dr\u017eavljani Ruske Federacije koji \u017eive ili borave u Crnoj Gori doprinose na\u0161oj turisti\u010dkoj i dru\u0161tvenoj dinamici. Ipak, kao zemlja kandidat za \u010dlanstvo u Evropskoj uniji i pouzdana \u010dlanica Sjevernoatlantskog saveza, Crna Gora svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku vodi u potpunom skladu sa zajedni\u010dkom politikom Evropske unije. Na\u0161a je obaveza i strate\u0161ko opredjeljenje da budemo dosljedni tom kursu. U tom kontekstu, prirodno je da dalji razvoj odnosa izme\u0111u Crne Gore i Rusije zavisi od \u0161ireg evropskog i me\u0111unarodnog okvira, uklju\u010duju\u0107i i ishod rata u Ukrajini, koji \u0107e u velikoj mjeri definisati budu\u0107u dinamiku odnosa izme\u0111u EU i Ruske Federacije.<\/p>\n\n\n\n Geopoliti\u010dka scena se brzo mijenja \u2013 rat u Ukrajini, izraelsko-palestinski sukob, ameri\u010dko-kineske tenzije. Gdje je Crna Gora u svemu tome? Kako odr\u017eati neutralnost, a ostati dio zapadnog savezni\u0161tva?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Mir je najve\u0107a vrijednost. U miru svi dobijaju, u ratu svi gube. Zato Crna Gora podr\u017eava sve napore me\u0111unarodne zajednice usmjerene ka okon\u010danju oru\u017eanih sukoba i afirmi\u0161e dijalog, diplomatiju i po\u0161tovanje me\u0111unarodnog prava kao jedini put ka trajnom miru. Svaki mir koji se postigne bilo u Ukrajini, na Bliskom istoku ili drugdje doprinosi globalnoj stabilnosti od koje zavise i male zemlje poput na\u0161e. Crna Gora je jasno trasirala svoj evropski i evroatlantski put. Mi smo tamo gdje su na\u0161i evropski i evroatlantski partneri u zajednici dr\u017eava koje dijele iste vrijednosti mira, slobode, demokratije i me\u0111unarodne solidarnosti. Svjesni smo svoje veli\u010dine, ali i svoje odgovornosti da doprinosimo miru i stabilnosti, u skladu sa politikom saveznika kojima pripadamo.<\/p>\n\n\n\n Vi \u010desto isti\u010dete da \u201cniko nije iznad zakona u Crnoj Gori\u201d. Koliko je to u praksi ostvareno \u2013 ima li jo\u0161 nedodirljivih?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nedodirljivih nema, samo mogu\u0107e onih do kojih pravda jo\u0161 uvijek nije stigla jer mnogo je posla pred nadle\u017enim institucijama. Danas u Crnoj Gori zahvaljuju\u0107i sprovedenim reformama, \u010distim i hrabrim profesionalcima na \u010delu klju\u010dnih nadle\u017enih institucija svjedo\u010dimo istorijskoj, nikad ja\u010doj i odlu\u010dnijoj borbi protiv svih vidova kriminala. Danas ne postoji taj ko se ogrije\u0161io o zakonu ili ogrezao u kriminalu ko mo\u017ee re\u0107i da mirno spava, da je za\u0161ti\u0107en i da pravda ne\u0107e zakucati na njegova vrata. Danas se li\u0161avaju slobode i privode pravdi oni koji su se godinama smatrali nedodirljivima iz razli\u010ditih sfera, razli\u010ditih kriminalnih grupa, oni koji su u pro\u0161losti glumili lokalne, reginalne ili nacionalne \u201c\u0161erife\u201d, oni kojima se nekada vjerovatno nije smio napisati ni saobra\u0107ajni prekr\u0161ajni nalog. Danas su mnogi u zatvori, na optu\u017eeni\u010dkim klupama, jedan dio u statusu bjegunaca od pravde ali u sve manjem broju, a jedan dio \u010deka da pravda zakuca i na njihova vrata svjesni da od dr\u017eave vi\u0161e niko nikada ne\u0107e biti ja\u010di.<\/p>\n\n\n\n Kako ocjenjujete u\u010dinak dr\u017eavnih institucija u borbi protiv organiziranog kriminala \u2013 jesmo li svjedoci stvarnog napretka ili simboli\u010dnih akcija?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Apsolutno se radi o istinskom napretku, odlu\u010dnoj borbi protiv svih vidova kriminala \u0161to potvr\u0111uju, i rezultati, ali i brojne pohvale me\u0111unarodnih partnera. U prethodne nepune dvije godine zahvaljuju\u0107i predanom radu nadle\u017enih svjedo\u010dili smo istorijskim akcijama i procesuiranjima klju\u010dnih \u201cigra\u010da\u201d u razbijanju narko i duvanske mafije, impresivnim rezultatima na polju borbe protiv ekonomskog i ekolo\u0161kog kriminaliteta, oko 2.500 procesuiranja prema \u010dlanovima OKG i operativno interesantnim licima, oko 42.000 raznih vrsta kontrola prema istima, oko 6.000 kontrola ugostiteljskih objekata u kojima borave ili koji su povezani sa njima. Po me\u0111unarodnim potjernicama li\u0161eno je slobode oko 250 lica, a samo u prvih \u0161est mjeseci ove godine od strane SDT blokirano je 1,6 miliona kvadrata nepokretnosti i zaplijenjeno oko 63 miliona eura. Ovo su samo neki od rezultata koji potvr\u0111uju jasnu rije\u0161enost dr\u017eave da raskrsti sa kriminalnom jednom za uvijek.<\/p>\n\n\n\n Kako ocjenjujete odnose Crne Gore sa Srbijom \u2013 ima li iskrene volje za me\u0111usobno uva\u017eavanje ili se i dalje vodi politi\u010dki nadmetanje pod krinkom \u201cbratskih odnosa\u201d?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prijateljske i porodi\u010dne veze gra\u0111ana Crne Gore i Srbije su jake, neraskidive, i uvijek su bile i bi\u0107e iznad politi\u010dkih odnosa zvani\u010dnika, koji su varirali u prethodnim godinama. \u0160to se ti\u010de aktuelne Vlade, ko god \u017eeli da gradi zdrave odnose na principima ravnopravnosti, me\u0111usobnog uva\u017eavanja i po\u0161tovanja ima uvijek ispru\u017eenu ruku. Generalno smatram da sve zemlje Zapadnog Balkana imaju jednostavan izbor. Od saradnje, ekonomske, politi\u010dke, pomo\u0107i u integracionim procesima, kretanja ljudi, roba, kapitala, svi imaju koristi. Od konfrotacije, nesaradnje, tenzija, svi imaju \u0161tetu. Tako da je izbor vrlo jednostavan ako imate iskrene namjere i gledate u budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n Odnosi s Kosovom i dalje su osjetljivi. Mo\u017ee li Crna Gora zadr\u017eati principijelnu poziciju priznanja Kosova, a istovremeno odr\u017eati stabilne odnose u regionu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n U Izvje\u0161taju EK je navedeno da su odnosi Crna Gora i Kosova u prethodnoj godini ostali dobri. Rekao sam i u odgovoru na ranija pitanja, da generalno smatram da za sve nas na Zapadnom Balkanu put saradnje i me\u0111usobne pomo\u0107i nema alternativu, a svima \u017eelimo ono \u0161to je ve\u0107 godinama Hrvatska, a \u0161to se smije\u0161i Crnoj Gori, a to je \u010dlanstvo u EU, jer integracija cjelokupnog Zapadnog Balkana u EU mislim da je klju\u010d za stabilnost, razvoj i sigurnu budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n Koja bi, po va\u0161em mi\u0161ljenju, trebala biti uloga Crne Gore u rje\u0161avanju kriza u regiji, na primjer izme\u0111u Kosova i Srbije ili u Bosni i Hercegovini?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Crna Gora kao mala zemlja, koja ima korektne odnose sa susjedima, i koja \u0107e biti prva naredna \u010dlanica EU, mo\u017ee samo pomo\u0107i pomenutim susjedima, uvijek insistiraju\u0107i na dijalogu, jer nema boljeg rje\u0161enja od dogovora, nema goreg izbora od konflikta, a nema sigurnije opcije za sve zemlje Zapadno Balkana od zajedni\u010dke evropske budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n Evropska unija poru\u010duje da je Crna Gora najbli\u017ea \u010dlanstvu od svih zemalja Zapadnog Balkana. \u0160to po vama najvi\u0161e ko\u010di proces pristupanja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u010cinjenica da svjedo\u010dimo ovih dana prezentaciji najpozitivnijeg godi\u0161njeg Izvje\u0161taja EK o napretku i veoma optimisti\u010dnim porukama \u010delnika Evropske komisije da se pribli\u017eava trenutak pripreme pisanja Ugovora o pristupanju Crne Gore, jasno ukazuje da je Crna Gora na korak od cilja. Jasno je i iz predmetnog izvje\u0161taja da je klju\u010dno pitanje za finalizaciju procesa efikasnost sudskih procesa i dono\u0161enje pravosna\u017enih presuda posebno u oblasti organizovanog kriminala i korupcije.<\/p>\n\n\n\n Ima li kriminalno podzemlje i dalje uticaj na politi\u010dke strukture i pravosu\u0111e?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kao \u0161to sam rekao u nekom od ranijih pitanja, proces vetinga, proces \u010di\u0161\u0107enja sistema od uticaja kriminala, korupcije i svih nedozvoljenih uticaja odnosno kompromitovanih kadrova, je najva\u017eniji proces za ozdravljenje crnogorskog dru\u0161tva. Crna Gora i aktuelna vlast se suo\u010dila sa te\u0161kim nasle\u0111em imaju\u0107i u vidi da danas svjedo\u010dimo potvr\u0111enim optu\u017enicama, a u nekim slu\u010dajevima i ve\u0107 done\u0161enim presudama, za te\u0161ka krivi\u010dna djela, protiv biv\u0161ih \u010delnika klju\u010dnih institucija, biv\u0161e decenijske predsjednice Vrhovnog suda, predsjednika drugih sudova, glavnog specijalnog tu\u017eioca i drugih tu\u017eilaca, dva biv\u0161a direktora Uprave policije, nekoliko pomo\u0107nika direktora UP, direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, na desetine istaknutih funkcionera i slu\u017ebenika sektora bezbjednosti, biv\u0161ih ministara, \u010delnika dr\u017eavnih institucija i mnogih drugih u dr\u017eavnom aparatu. Jednom rije\u010dju, mafija, karteli, kriminal i korupcija su po rije\u010dima i optu\u017enicama nadle\u017enih bili okupirali dr\u017eavu, i proces ozdravljenja tako oboljelog sistema koji se uru\u0161avao decenijama svakako nije jednostavan, ali proces uveliko te\u010de i traja\u0107e dok god se Crna Gora i njene institucije u potpunosti ne o\u010diste od kriminala. Nabolji lijek za to su \u010disti, stru\u010dni i hrabri pojedinci na \u010delnim pozicijama profesionalnih institucija.<\/p>\n\n\n\n Koliko je va\u017ena me\u0111unarodna saradnja, naro\u010dito s Europolom i partnerskim slu\u017ebama EU, u razotkrivanju balkanskih kriminalnih mre\u017ea?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Me\u0111unarodna saradnja je izuzetno va\u017ena i Crna Gora je veoma zadovoljan \u0161to je povratila povjerenje i unutar me\u0111unarodne obavje\u0161tjno bezbjednosne zajdnice. Imamo odli\u010dnu saradnju sa Europolom, Interpolom, ameri\u010dkim, britanskim i drugim me\u0111unarodnim partnerima. Zahvaljuju\u0107i toj saradnji sprovedena je i istorijska akcija \u201cGeneral\u201d na polju razbijanja narko kartela i procesuiranja klju\u010dnih aktera, ali i brojne druge akcije, procesuiranja i li\u0161enja slobode. Odli\u010dna saradnja je potvr\u0111jena i na brojnim sastancima koji smo imali sa \u010delnicima institucija, a prilikom poslednjeg susreta, mog i ministra unutra\u0161njih poslova sa direktoricom Europola, jasno je istaknuto unapredjenje saradnje koje se bazira na obostrano potvr\u0111enom povjerenju i pove\u0107anju obima razmjene podataka i inforamcija.<\/p>\n\n\n\n Na kraju, kako vidite Crnu Goru za deset godina \u2013 kao zemlju bez straha, s jakim institucijama i pravdom za sve, ili jo\u0161 uvijek u borbi s naslje\u0111em pro\u0161losti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Crna Gora nikada vi\u0161e se ne smije vratiti u vrijeme demokratskih, ekonomskih i politi\u010dkih nesloboda, mafija\u0161ke okupacije zemlje i uru\u0161avanja institucija, jer da nije do\u0161lo do dru\u0161tveno-politi\u010dkih promjena 2020. godine opstanak Crne Gore bi bio upitan. Zato Crna Gora treba da nastavi sa reformama klju\u010dno fokusiranim na ekonomiju, vladavinu prava i ja\u010danje gra\u0111anskog dru\u0161tva. Da iskoristi veliku istorijsku i generacijsku \u0161ansu i postane dio EU. Tako da Crnu Goru za deset godina vidim i kao \u010dlanicu EU, kao zemlju jakih i otpornih institucija, ekonomski dodatno osna\u017eenih gra\u0111ana, novih auto puteva i modernih puteva, turisti\u010dkih, energetskih, poljoprivrednih i drugih poduhvata, jer sve te razvojne politike najbolje pobje\u0111uju apsurdne identitetske i sli\u010dne podjele, a izgra\u0111uju sna\u017enu dr\u017eavu koja ima stabilnost, sigurnost i predvidivost.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Aleksa Be\u010di\u0107, predsjednik Demokrata i potpredsjednik Vlade Crne Gore, nedavno je progla\u0161en personom non grata u Hrvatskoj, a hrvatske vlasti su mu zabranile ulazak u zemlju zbog djelovanja protiv interesa Republike Hrvatske. Ova odluka dodatno je zao\u0161trila ve\u0107 napete odnose izme\u0111u Hrvatske i Crne Gore i izazvala \u0161iroku me\u0111unarodnu pa\u017enju, stavljaju\u0107i u fokus politi\u010dku slo\u017eenost i osjetljivost regionalnih pitanja.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":746645,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[3130,12092],"naslovna":[],"class_list":["post-868816","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika","tag-becic","tag-intervju"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/868816","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=868816"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/868816\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/746645"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=868816"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=868816"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=868816"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=868816"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}