{"id":858752,"date":"2025-10-26T22:46:00","date_gmt":"2025-10-26T21:46:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/?p=858752"},"modified":"2025-10-26T22:46:00","modified_gmt":"2025-10-26T21:46:00","slug":"monah-iz-srbije-i-svetsko-desifrovanje-indskog-pisma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/zanimljivosti\/monah-iz-srbije-i-svetsko-desifrovanje-indskog-pisma\/","title":{"rendered":"Monah iz Srbije i svjetsko de\u0161ifrovanje indskog pisma"},"content":{"rendered":"

<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eiva\u010di sa raznih strana svijeta decenijama neuspje\u0161no poku\u0161avaju da protuma\u010de znakove i simbole drevnog indskog pisma.<\/p>\n\n\n\n

Nau\u010dnici \u0161irom svijeta vi\u0161e od vijeka poku\u0161avaju da ra\u0161\u010divijaju arheolo\u0161ku zagonetku.<\/p>\n\n\n\n

Muku im zadaju znakovi i simboli pisma civilizacije u dolini rijeke Ind u dana\u0161njem Pakistanu prona\u0111eni na glinenim plo\u010dicama.<\/p>\n\n\n\n

Povezivali su ih sa mnogim praistorijskim pismima i jezicima, tvrdilo se da ih \u010dine samo politi\u010dki ili vjerski simboli.<\/p>\n\n\n\n

Izjedna\u010davali su ih sa sadr\u017eajem iz hinduisti\u010dkih spisa, u\u010ditavali im i duhovna i magijska zna\u010denja, ali razrje\u0161enja ni na vidiku.<\/p>\n\n\n\n

Za njegovo de\u0161ifrovanje indijske vlasti nudile su i nagradu od milion dolara<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Na ove drevne zapise spletom okolnosti nai\u0161ao je i Ignjatije \u0110or\u0111evi\u0107, monah iz Srbije, prou\u010davaju\u0107i praistorijsku geometriju i arheologiju.<\/p>\n\n\n\n

Analiziraju\u0107i te simbole zaklju\u010dio je da je rije\u010d o geometrijskim nacrtima.<\/p>\n\n\n\n

\u201eTo nije pismo, niti ima fonetskog sistema za \u010ditanje, ve\u0107 su slike iz kojih su kasnije nastali logografski sistemi“, ka\u017ee \u0110or\u0111evi\u0107 za BBC na srpskom.<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dke je objavio u knjizi Sakralna mera Altamire, piramida, Stounhed\u017ea i induski znakovi<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Indska ili harapska civilizacija, nastala prije 5.300 godina na podru\u010dju dana\u0161nje severozapadne Indije i Pakistana, jedno je od najranijih urbanih dru\u0161tava na svetu.<\/p>\n\n\n\n

Njeno stanovni\u0161tvo uglavnom se bavilo poljoprivredom i trgovinom i \u017eivjelo u naseljima opasanim zidinama od pe\u010dene cigle.<\/p>\n\n\n\n

Imali su sisteme za upravljanje vodama i odvodnjavanje, ali i izvrsnu umjetnost grn\u010darije i terakote.<\/p>\n\n\n\n

Zbog \u010dega je do\u0161lo do naglog nestanke ove zajednice i dalje nije poznato, jer nema jasnih dokaza da je bilo gladi, prirodne katastrofe ili ratovanja.<\/p>\n\n\n\n

Prvi ostaci ovog drevnog dru\u0161tva prona\u0111eni su prije 100 godina, uklesani u kamenu ili metalu, ili utisnuti na pe\u010denu glinu, a do sada je istra\u017eeno oko 2.000 lokaliteta u tom regionu.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, najve\u0107a zagonetka je i dalje njihovo nede\u0161ifrovano pismo, na osnovu kojeg bi moglo da se sazna u \u0161ta su verovali i na koji na\u010din su upravljali zajednicom.<\/p>\n\n\n\n

\u201eIndsko pismo je mo\u017eda najva\u017eniji sistem pisanja koji nije protuma\u010den\u201c, rekao je ranije za BBC<\/a> Asko Parpola, vode\u0107i finski indolog.<\/p>\n\n\n\n

\"Na
Na mnogim plo\u010dicama su motiv jednoroga pored kojeg su neidentifikovani predmeti<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Slika, pa slovo<\/h2>\n\n\n\n

Ignjatije \u0110or\u0111evi\u0107 je monah manastira Sveti Nikola u istoimenom gotovo nenaseljenom selu<\/a> na jugu Srbije.<\/p>\n\n\n\n

Poku\u0161avaju\u0107i da pronikne u tajne praistorijske i rimske geometrije me\u0111u spisima je uvideo i indske znakove koji su uglavnom prikazivali \u017eivotinje.<\/p>\n\n\n\n

Analizom je do\u0161ao do zaklju\u010dka da je ta drevna civilizacija koristila geometrijske linije za pozicioniranje anatomskih ta\u010daka tela predstavljenih \u017eivotinja.<\/p>\n\n\n\n

\u201eJedini su primjer ove vrste“, obja\u0161njava \u0110or\u0111evi\u0107, koji je i diplomirani istori\u010dar umetnosti, za BBC na srpskom.<\/p>\n\n\n\n

Glava sa rogovima iscrtana je kru\u017enom formom, rep strelastom, noge oblikom ribe, navodi primjere.<\/p>\n\n\n\n

Oni su, tvrdi \u0110or\u0111evi\u0107, geometerijskim linijama crtali znakove, pribli\u017eavaju\u0107i ih prirodnim oblicima.<\/p>\n\n\n\n

\u201eTo ukazuje da je prije rije\u010d o slikama, a ne rije\u010dima i da ne mogu fonetski da se \u010ditaju“, ka\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

Opre\u010dna tuma\u010denja<\/h2>\n\n\n\n

Ali zaklju\u010dci drugih nau\u010dnika se razlikuju, \u0161to dodatno ote\u017eava razrje\u0161enje ove drevne slagalice.<\/p>\n\n\n\n

Asko Parpola godinama prou\u010dava indsko pismo i tvrdi da znakovi prona\u0111eni na glinenim plo\u010dicama treba da se \u010ditaju kao kompletne rije\u010di.<\/p>\n\n\n\n

Vjeruje da njegova istra\u017eivanja pru\u017eaju dokaz o korenima pisma Dravida, praistorijskih stanovnika Indije i dijela Pakistana.<\/p>\n\n\n\n

Slike riba otkrivene u mnogim natpisima mogu da zna\u010de i \u201ezvijezda“ – dravidska rije\u010d za ribu.<\/p>\n\n\n\n

Sa njim nije saglasna Bahata Ansumali Mukhopadjaj koja vi\u0161e od deset godina poku\u0161ava da odgonetne indsko pismo.<\/p>\n\n\n\n

Znakovi ribe koristili su se za predstavljanje kategorija sjajne robe, zbog \u010dega pismo naziva \u201etrgova\u010dkim“.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePismo bi trebalo \u010ditati simboli\u010dki, a ne fonetski.<\/p>\n\n\n\n

\u201eDa bi pokazali slonova\u010du jednostavno su koristili znak nalik kljovi“, ispri\u010dala je za Njujork Tajms<\/em><\/a>.<\/p>\n\n\n\n

\"Skulptura
Skulptura, vjerovatno sve\u0161tenika, otkrivena u drevnim ru\u0161evinama iz perioda Inda, sada je u Pakistanu<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Dodatni problem je i manjak materijala koji bi bio analiziran.<\/p>\n\n\n\n

Dostupno je svega 4.000 simbola, gotovo svi su oslikani na malim predmetima poput pe\u010data i grn\u010darije.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od centralnih motiva je jednorog pra\u0107en predmetom koji tako\u0111e ne mo\u017ee da se identifikuje.<\/p>\n\n\n\n

Nema ni prate\u0107ih tekstova na zidovima ili uspravnim kamenim plo\u010dama koji bi mogli da rasvjetle ovu tajnu.<\/p>\n\n\n\n

Nije prona\u0111eni ni dvojezi\u010dni artefakt poput kamena iz Rozete, koji je pomogao nau\u010dnicima da razumeju drevno egipatsko pismo – hijeroglifi.<\/p>\n\n\n\n

Takvi artefakti sadr\u017ee tekst na dva jezika, \u0161to poma\u017ee da se direktno porede poznata i nepoznata pisma.<\/p>\n\n\n\n

\"Ostaci
Ostaci civilizacije u dolini reke Ind u Pakistanu su me\u0111u najstarijim urbanisti\u010dkim dru\u0161tvima<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Istra\u017eiva\u010di su nedavno koristili i vje\u0161ta\u010dku inteligenciju (AI) kako bi analizirali pismo, poku\u0161avaju\u0107i da identifikuju obrasce i strukture ne bi li ga kona\u010dno razumeli.<\/p>\n\n\n\n

Nau\u010dnici su u martu 2023<\/a>. zahvaljuju\u0107i vje\u0161ta\u010dkoj inteligenciji uspeli da otkriju prve rije\u010di u drevnim svicima starim 2.000 godina.<\/p>\n\n\n\n

Ni\u0161a Jadav sa Instituta za fundamentalna istra\u017eivanja Tata (TIFR) iz Mumbaja sa kolegama je koristila digitalizovani skup podataka o indskim znacima.<\/p>\n\n\n\n

Prona\u0161li su 67, \u0161to je oko 80 odsto sadr\u017eaja pisma.<\/p>\n\n\n\n

\u201eJo\u0161 ne znamo da li su znakovi cele re\u010di, delovi ili elementi re\u010denica“, ispri\u010dala je Jadav.<\/p>\n\n\n\n

Naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161\u0107eni znak podse\u0107a na teglu sa dve dr\u0161ke, mada su uo\u010dili da se neki obrasci pojavljuju znatno vi\u0161e od o\u010dekivanog.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNa\u0161 zaklju\u010dak je da je pismo strukturirano i uo\u010dena je osnovna logika u pisanju“, rekla je Jadav za BBC<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Ali indsko pismo nije jedino koje nau\u010dnici jo\u0161 ne mogu da doku\u010de.<\/p>\n\n\n\n

Osnovni jezik protoelamitskog (Iran), linearnog A (Krit) i etrurskog (Italija) i dalje je nepoznat.<\/p>\n\n\n\n

Kod nekih drugih poput Rongoronge (Uskr\u0161nje ostrvo<\/a> teritorija ju\u017enoameri\u010dke dr\u017eave \u010cile) i Zapoteke (Meksiko) jezik je poznat, \u201eali su simboli nejasni“.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSve \u0161to je do sada logografski otkriveno je protuma\u010deno, a ako se primenjivanjem istih metoda indsko pismo nije moglo da se de\u0161ifruje to sugeri\u0161e da je re\u010d o druga\u010dijem tipu“, tvrdi monah \u0110or\u0111evi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

U me\u0111uvremenu lingvisti, arheolozi, matemati\u010dari, istori\u010dari ne odustaju od potrage za klju\u010dem indske sfinge.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Istra\u017eiva\u010di sa raznih strana svijeta decenijama neuspje\u0161no poku\u0161avaju da protuma\u010de znakove i simbole drevnog indskog pisma. Nau\u010dnici \u0161irom svijeta vi\u0161e od vijeka poku\u0161avaju da ra\u0161\u010divijaju arheolo\u0161ku zagonetku. Muku im zadaju znakovi i simboli pisma civilizacije u dolini rijeke Ind u dana\u0161njem Pakistanu prona\u0111eni na glinenim plo\u010dicama. Povezivali su ih sa mnogim praistorijskim pismima i jezicima, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":858753,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[24],"tags":[6588,10920],"naslovna":[],"class_list":["post-858752","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-bbc","tag-pism-ainda"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/858752","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=858752"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/858752\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/858753"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=858752"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=858752"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=858752"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=858752"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}