<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Prema rije\u010dima dr Mladena Perazi\u0107a, ljudski kapital \u2013 znanje, vje\u0161tine, zdravlje i inovativnost ljudi \u2013 predstavljaju osnov svakog dru\u0161tvenog i ekonomskog napretka. \u201eDanas se nalazimo na raskr\u0161\u0107u: s jedne strane suo\u010deni smo s izazovima kao \u0161to su manjak radne snage, odlazak mladih, nedovoljna povezanost obrazovanja i tr\u017ei\u0161ta rada, a s druge strane postoji volja, znanje i prilike da se te slabosti pretvore u razvojni potencijal\u201c, poru\u010dio je on.<\/p>\n\n\n\n
Pitanje kvaliteta radne snage jedno je od glavnih u zemljama regiona , kazao je prof. dr Dejan \u0160o\u0161ki\u0107, a regionu je najpotrebnije da poku\u0161a da uhvati priklju\u010dak sa Evropom i zemljama Vi\u0161egradske grupe \u2013 Poljskom, \u010ce\u0161kom, Slova\u010dkom, Ma\u0111arskom i Slovenijom. \u201eKonvergencija sa njima zahtijeva vi\u0161e stope privrednog rasta. Kada analiziramo izvore rasta, on mo\u017ee proiste\u0107i iz ve\u0107ih obima kapitala, rada ili rasta produktivnosti, koji se naj\u010de\u0161\u0107e zasnivaju na tehnologiji\u201c, poru\u010dio je on. Zbog toga privredni rast, koji je nu\u017ean ako \u017eelimo da sustignemo pomenute zemlje, smatra \u0160o\u0161ki\u0107, treba da po\u010diva na podizanju kvaliteta ljudskog faktora, odnosno ulaganje u obrazovanje, sticanje novih i konkurentnih znanja.<\/p>\n\n\n\n
U osvrtu na mlade i njihov ulazak na tr\u017ei\u0161te rada, \u017dan Dap\u010devi\u0107 je istakao va\u017enost razvoja prakti\u010dnih vje\u0161tina i kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja. \u201eMladi danas trebaju druga\u010dije vje\u0161tine \u2013 soft skills, li\u010dnu odgovornost, timski rad i kriti\u010dko mi\u0161ljenje\u201c, rekao je Dap\u010devi\u0107, nagla\u0161avaju\u0107i da tradicionalni sistem obrazovanja \u010desto ne priprema dovoljno studente za realne potrebe tr\u017ei\u0161ta rada. On je objasnio da se u regionu suo\u010davamo sa problemom \u201einflacije diploma\u201c, te da se kvalitet i relevantnost znanja dovodi u pitanje kada mladi po\u010dnu da rade. Poziva obrazovne institucije da razvijaju aktivno u\u010denje, prakti\u010dne vje\u0161tine i sposobnosti koje \u0107e mladima omogu\u0107iti da budu dio konkurentne i inovativne radne snage.<\/p>\n\n\n\n
\u017deljko Zori\u010di\u0107, HR stru\u010dnjak, smatra da ako \u201e\u017eelite upravljati u kompleksnim uslovima morate i vi biti takvi i znati karakteristike generacije koje \u017eelite privu\u0107i u kompaniju\u201c, rekao je on. Generacija Z, navodi on, tra\u017ei slobodu, putovanja, da \u0161to vi\u0161e rade van firme, te da bude zdrav i eti\u010dan odnos prema njima. \u201eTr\u017ei\u0161te rada se nepovratno, dubinski mijenja. \u017divimo u dobu kada \u0107e pitanje ima li radnika i kako ih zadr\u017eati postati vjerovatno irelevantno, jer nam slijede kompanije bez radnika, poput hotela koji ve\u0107 postoje. Tehnologija automatizovanja poslova je daleko oti\u0161la, \u0161to ugro\u017eava poziciju radne snage\u201c, rekao je Zori\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Digitalna transformacija danas je nezaobilazan uslov za konkurentnost, ali njen uspjeh zavisi od dva jednako va\u017ena pristupa \u2013 okrenutosti ka korisnicima i modernizacije internih procesa ukazala je Isidora Grgur, konsultantkinja razvoja u kompaniji Google, tokom panela \u201eDigitalna transformacija \u2013 gdje smo, a gdje trebamo biti\u201c.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePostoje dva pristupa digitalizaciji. Jedan je ono \u0161to je okrenuto ka korisniku \u2013 dakle, \u0161ta je to \u0161to na\u0161i potencijalni kupci i klijenti vide, kako da im olak\u0161amo \u017eivot kroz digitalna rje\u0161enja i kako da izgradimo sna\u017eno online prisustvo. Drugi je digitalizacija internih procesa,\u201c istakla je Grgur. Kako je naglasila, poseban izazov za kompanije u regionu je izgradnja kvalitetnog online prisustva i korisni\u010dkog iskustva. \u201eMislim da je upravo taj aspekt onaj u kojem najvi\u0161e zaostajemo. Iako su kompanije u Crnoj Gori sve svjesnije va\u017enosti digitalne transformacije, jo\u0161 uvijek, kako je kazala, ne postoji dovoljno osje\u0107aja za hitnost\u2019\u2019, navela je.<\/p>\n\n\n\n
Jure Jeraj, izvr\u0161ni direktor kompanije Result, naglasio je da je proces digitalizacije duboko povezan s tri klju\u010dna podru\u010dja: procesima, odlu\u010divanjem i produktivno\u0161\u0107u, a procese, moramo optimizovati i automatizovati, u\u010diniti ih digitalnim. Poru\u010duje da nije presudno imati najbolju tehnologiju, ve\u0107 razumjeti i upravljati procesima kako bi imali relevantne podatke. \u201eKada ne morate da se nadme\u0107ete na globalnom tr\u017ei\u0161tu, lako zaboravite na va\u017enost stalnog napretka. A zapravo je sve u procesima, u malim, promi\u0161ljenim koracima koje treba sprovoditi dosljedno. Kada imate podatke i znate kako da ih koristite, mo\u017eete donositi bolje odluke, smanjiti tro\u0161kove, pove\u0107ati prihode, a time i profitabilnost i dodatnu vrijednost. Na\u017ealost, upravo ta dodatna vrijednost \u010desto nedostaje na\u0161em regionu\u201c, poru\u010dio je Jeraj.<\/p>\n\n\n\n
Na pitanje moderatora Darka Ivanovi\u0107a, Digital Den, gdje su najve\u0107e prepreke za digitalizaciju malih i srednjih preduze\u0107a, Ivica Tatar, izvr\u0161ni direktor kompanije Logate odgovara da su neprihvatanje promjene i cijena usluga klju\u010dne. \u201eNaviknemo se na na\u010din rada i proces koji vi\u0161e nije u trendu niti je optimalan, a osnov za digitalnu transformaciju je prihvatanje promjena. Kada do\u0111e do promjene svijesti lako je sprovesti digitalizaciju\u201c, rekao je Tatar. Prema njegovim rije\u010dima, informati\u010dka pismenost nije na potrebnom nivou i treba raditi na edukaciji. \u201ePotrebno je razviti svijest da IT nije bauk\u201c, zaklju\u010dio je on.<\/p>\n\n\n\n
Konferencija o ekonomiji Montenegro 2025 ponudila je jo\u0161 dvije inspirativne biznis pri\u010de. Dragoljub Vukadinovi\u0107, predsjednik kompanije Metalac grupa, govorio je o svom poslovnom putu i principima na kojima je izgradio jednu od najuspje\u0161nijih industrijskih firmi u regionu. Istakao je da su sloboda, po\u0161tenje i porodi\u010dne vrijednosti temelj svakog uspjeha, posve\u0107enost odr\u017eivom razvoju i dru\u0161tveno odgovornom poslovanju. \u201eNajve\u0107i uspjeh u \u017eivotu mi je \u0161to sam ostao slobodan \u010dovjek, bez mrlje u karijeri, i \u0161to sam izgradio firmu koja spaja profit, kvalitet i \u010dovjeka\u201c, rekao je Vukadinovi\u0107. Poru\u010dio je da u lider mora biti preduzimljiv, hrabar i sa vizijom \u0161ta ho\u0107e da postigne. \u201eNjegujem princip demokratskog dogovaranja, ali diktatorskog sprovo\u0111enja\u201c, kazao je Vukadinovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
U \u017eivotu je bitno biti dosljedan, imati cilj i znati gdje idemo, kazao je Gazmend Abra\u0161i, direktor Exclusive Group:: \u201eJa sam poslodavac za vi\u0161e od 700 ljudi i smatram da su najve\u0107i asset u kompaniji ljudi jer ako imas novac a nema\u0161 ljude, izgubi\u0107e\u0161 ljude, ali ako ima\u0161 ljude a nema\u0161 novac – napravi\u0107e\u0161 novac. Ljudi su klju\u010d uspjeha\u201d, navodi Abra\u0161i<\/p>\n\n\n\n
<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u201eSnaga radne snage: kako oblikovati konkurentnu i otpornu ekonomiju\u201d bio je naziv panela koji je na 14. Konferenciji o ekonomiji u organizaciji PKCG izazvao veliku pa\u017enju. Panel je moderirao prof. dr Mladen Perazi\u0107, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet u Privrednoj komori Crne Gore, a svoja vi\u0111enja na ovu temu podijelili su panelesti prof. dr Dejan \u0160o\u0161ki\u0107 sa Univerziteta u Beogradu, \u017dan Dap\u010devi\u010d, direktor Academie Maribor i \u017deljko Zori\u010di\u0107, HR stru\u010dnjak.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":853227,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[1287,9796],"naslovna":[],"class_list":["post-853191","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","tag-digitalizacija","tag-trziste-rada"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/853191","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=853191"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/853191\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/853227"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=853191"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=853191"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=853191"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=853191"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}