{"id":850446,"date":"2025-10-13T13:38:00","date_gmt":"2025-10-13T11:38:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/?p=850446"},"modified":"2025-10-13T13:38:00","modified_gmt":"2025-10-13T11:38:00","slug":"dodijeljena-nobelova-nagrada-za-ekonomiju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/svijet\/dodijeljena-nobelova-nagrada-za-ekonomiju\/","title":{"rendered":"Dodijeljena Nobelova nagrada za ekonomiju"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\"><br><br><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako je saop\u0161tila \u0160vedska akademija nauka, ovogodi\u0161nji laureati za ekonomske nauke, D\u017eoel Mokir, Filip Agion i Piter Hauit, obja\u0161njavaju kako inovacije pru\u017eaju podsticaj za dalji napredak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tehnologija brzo napreduje i uti\u010de na sve nas, a novi proizvodi i metode proizvodnje zamjenjuju stare u beskrajnom ciklusu. Ovo je osnova za odr\u017eivi ekonomski rast, \u0161to rezultira boljim \u017eivotnim standardom, zdravljem i kvalitetom \u017eivota ljudi \u0161irom sveta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111utim, kako se ukazuje u obrazlo\u017eenju &#8211; to nije uvijek bio slu\u010daj.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8222;Naprotiv &#8211; stagnacija je bila norma tokom vec\u0301eg dijela ljudske istorije. Uprkos va\u017enim otkric\u0301ima povremeno, koja su ponekad dovodila do pobolj\u0161anja \u017eivotnih uslova i vec\u0301ih prihoda, rast se uvijek na kraju stabilizovao&#8220;, navodi se.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">D\u017eoel Mokir je koristio istorijske izvore kao jedno od sredstava da otkrije uzroke odr\u017eivog rasta koji postaje nova norma. Pokazao je da ako inovacije treba da smjenjuju jedna drugu u samogeneri\u0161uc\u0301em procesu, ne samo da moramo znati da ne\u0161to funkcioni\u0161e, vec\u0301 moramo imati i nau\u010dna obja\u0161njenja za\u0161to. Ovo posljednje je \u010desto nedostajalo prije industrijske revolucije, \u0161to je ote\u017eavalo nadogradnju na novim otkric\u0301ima i pronalascima. Tako\u0111e je naglasio va\u017enost otvorenosti dru\u0161tva za nove ideje i dozvoljavanja promjena.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Filip Agion i Piter Hauit su tako\u0111e prou\u010davali mehanizme koji stoje iza odr\u017eivog rasta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U \u010dlanku iz 1992. godine, konstruisali su matemati\u010dki model za ono \u0161to se naziva kreativna destrukcija: kada novi i bolji proizvod u\u0111e na tr\u017ei\u0161te, kompanije koje prodaju starije proizvode gube. Inovacija predstavlja ne\u0161to novo i stoga je kreativna. Me\u0111utim, ona je tako\u0111e destruktivna, jer kompanija \u010dija tehnologija postaje zastarjela biva nadma\u0161ena konkurencijom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na razli\u010dite na\u010dine, laureati pokazuju kako kreativna destrukcija stvara sukobe kojima se mora upravljati na konstruktivan na\u010din. U suprotnom, inovacije c\u0301e biti blokirane od strane postoje\u0107ih kompanija i interesnih grupa koje rizikuju da budu stavljene u nepovoljan polo\u017eaj.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eRad laureata pokazuje da se ekonomski rast ne mo\u017ee uzimati zdravo za gotovo. Moramo podr\u017eati mehanizme koji su u osnovi kreativne destrukcije, kako ne bismo ponovo pali u stagnaciju\u201c, rekao je D\u017eon Hasler, predsjednik Komiteta za nagradu za ekonomske nauke.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nobelova nagrada za ekonomiju dodijeljena je D\u017eoelu Mokiru, Filipu Agionu i Peteru Hauitu \u201eza obja\u0161njenje ekonomskog rasta vo\u0111enog inovacijama\u201c, pri \u010demu jednu polovinu Mokiru \u201eza identifikaciju preduslova za odr\u017eivi rast kroz tehnolo\u0161ki napredak\u201c, a drugu polovinu zajedni\u010dki Agionu i Hauitu \u201eza teoriju odr\u017eivog rasta kroz kreativnu destrukciju\u201c.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":850449,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[3446,7736],"naslovna":[],"class_list":["post-850446","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","tag-ekonomija","tag-nobelova-nagrada"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/850446","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=850446"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/850446\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/850449"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=850446"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=850446"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=850446"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=850446"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}