<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
To je saop\u0161teno na doga\u0111aju \u201eIzme\u0111u pritiska i podr\u0161ke \u2013 kako graditi psiholo\u0161ku sigurnost unutar OCD?\u201c, koji je organizovala nevladina organizacija (NVO) CAZAS povodom 10. oktobra \u2013 Me\u0111unarodnog dana mentalnog zdravlja.<\/p>\n\n\n\n
Izvr\u0161ni direktor NVO CAZAS dr Mi\u0161o Pejkovi\u0107 kazao je da su nevladine organizacije \u010desto prva linija reakcije u krizama \u2013 bilo da je rije\u010d o nasilju u porodici, bolestima zavisnosti, javnozdravstvenim, dru\u0161tvenim ili humanitarnim izazovima.<\/p>\n\n\n\n
\u201eOne dolaze tamo gdje sistem jo\u0161 nije stigao, gdje institucije nijesu dovoljno fleksibilne ili gdje povjerenje gra\u0111ana tra\u017ei lice iz zajednice, a ne pe\u010dat na papiru\u201c, rekao je Pejkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovim rije\u010dima, u vremenima kada su ljudi pogo\u0111eni strahom, gubitkom ili neizvjesno\u0161\u0107u, upravo organizacije civilnog dru\u0161tva pru\u017eaju emocionalnu i prakti\u010dnu podr\u0161ku na terenu, povezuju zajednice, informi\u0161u, i obnavljaju osje\u0107aj sigurnosti i pripadnosti.<\/p>\n\n\n\n
\u201eAli istovremeno, te iste organizacije i njihovi timovi rade pod ogromnim pritiskom \u2013 \u010desto bez sistemske podr\u0161ke, uz iscrpljuju\u0107e rokove i emotivno zahtjevne zadatke. Zato je va\u017eno govoriti i o njihovoj otpornosti, o tome kako mi koji poma\u017eemo drugima mo\u017eemo ostati stabilni i sa\u010duvati mentalno zdravlje\u201c, istakao je Pejkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ukazao je da osje\u0107aj misije koju imaju NVO \u010desto dolazi zajedno sa pritiskom, rokovima, o\u010dekivanjima, ograni\u010denim resursima, neizvjesno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n
\u201eIzme\u0111u te dvije krajnosti \u2013 pritiska i podr\u0161ke \u2013 nalazi se na\u0161a tema dana\u0161njeg dana: psiholo\u0161ka sigurnost. Psiholo\u0161ka sigurnost zna\u010di da ljudi u organizacijama mogu slobodno da izraze svoje mi\u0161ljenje, da postave pitanje, da priznaju gre\u0161ku, da potra\u017ee pomo\u0107, da budu adekvatno pla\u0107eni za svoj rad \u2013 bez straha da \u0107e biti osu\u0111eni ili zanemareni. To nije luksuz, to je preduslov za zdrav rad i odr\u017eive rezultate\u201c, naveo je Pejkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Podsjetio je da je kao organizacija koja vi\u0161e od dvije decenije radi u oblasti zdravlja, CAZAS kroz svoj rad mnogo puta svjedo\u010dio i snazi i ranjivosti civilnog sektora.<\/p>\n\n\n\n
\u201eVidjeli smo koliko ljudi u ovom sektoru zna da bude posve\u0107eno, ali i koliko ta posve\u0107enost zna da iscrpi. I zato nam je va\u017eno da o ovim temama govorimo \u2013 ne samo u okviru projekata, nego i kao zajednica koja \u017eeli da raste i da brine o sebi.<\/p>\n\n\n\n
Istakao je da nevladine organizacije ne djeluju samo povremeno, ve\u0107 da one grade otpornost dru\u0161tva kontinuirano i dugoro\u010dno, kroz edukaciju, podr\u0161ku i zagovaranje.<\/p>\n\n\n\n
\u201eUpravo zato, ulaganje u kapacitete i psiholo\u0161ku sigurnost unutar OCD zna\u010di ulaganje u spremnost cijelog dru\u0161tva da odgovori na budu\u0107e krize\u201c, poru\u010dio je Pejkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Kazao je da su iz CAZAS-a u prethodnih \u0161est mjeseci obu\u010dili deset lidera nevladinih organizaicja za osiguranje psiholo\u0161ke sigurnosti na radu,<\/p>\n\n\n\n
\u201eRealizovali mentorski program podr\u0161ke i trenutno tri nevladine organizacije prolaze kroz proces mentorske podr\u0161ke u osiguranju psiholo\u0161ke sigurnosti, kao i izradili analizu stanja i utvrdili kakvo je stanje ali i potrebe u sektoru kako bismo usmjerili naredne korake u ovoj oblasti\u201c, naveo je Pejkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljevi\u0107 kazao je da su u primjeni postoje\u0107eg Zakona o nevladinim organizacijama uo\u010deni brojni izazovi, \u010dijem \u0107e se rje\u0161avanju doprinijeti usvajanjem novog zakona.<\/p>\n\n\n\n
Kako je naveo, uz ekspertsku podr\u0161ku obezbije\u0111enu kroz projekat koji finansira Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, pripremljen je nacrt novog zakona koji je pro\u0161ao javnu raspravu.<\/p>\n\n\n\n
\u201eU toku je pribavljanje potrebnih mi\u0161ljenja nadle\u017enih resora, a o\u010dekuje se da \u0107e uskoro biti upu\u0107en Vladi na razmatranje\u201c, naveo je Suljevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Podsjetio je da je uspostavljen Savjet za saradnju organa dr\u017eavne uprave i nevladinih organizacija, kao va\u017ena platforma za dijalog izme\u0111u vladinog i nevladinog sektora<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o budu\u0107im aktivnostima, ministar je najavio da je u toku priprema digitalne platforme za podno\u0161enje zahtjeva za kofinansiranje projekata i programa NVO podr\u017eanih iz fondova EU, koja se realizuje u saradnji sa Regionalnom \u0161kolom za javnu upravu (ReSPA).<\/p>\n\n\n\n
\u201ePilot verzija platforme bi\u0107e pu\u0161tena u novembru, a do kraja godine nevladine organizacije \u0107e mo\u0107i da podnose zahtjeve elektronski\u201c, najavio je Suljevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Kazao je i da su u toku pregovori o obezbje\u0111ivanju sredstava za izradu digitalne platforme za finansiranje projekata i programa NVO iz dr\u017eavnog bud\u017eeta na nivou svih organa dr\u017eavne uprave.<\/p>\n\n\n\n
Suljevi\u0107 je najavio i da \u0107e po\u010detkom naredne godine otpo\u010deti priprema nove \u010detvorogodi\u0161nje strategije saradnje dr\u017eave i NVO sektora za period 2027\u20132031, koja \u0107e, kako je saop\u0161tio, biti izra\u0111ena na inkluzivan i transparentan na\u010din.<\/p>\n\n\n\n
Predstavljaju\u0107i nalaze analize i ispitivanja potreba me\u0111u OCD i kadra OCD, programska direktorica NVO CAZAS Sanja \u0160i\u0161ovi\u0107 istakla je da<\/p>\n\n\n\n
psiholo[ka sigurnost podrazumijeva radno okru\u017eenje u kojem se pojedinci osje\u0107aju po\u0161tovano, za\u0161ti\u0107eno i slobodno da budu autenti\u010dni.<\/p>\n\n\n\n
Dodala je da je ovaj koncept klju\u010dan za razvoj zdravih, inkluzivnih i produktivnih organizacija, posebno u sektoru civilnog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
Pojasnila je da je jedan od klju\u010dnih izazova sa kojima se OCD suo\u010davaju jeste kontinuirani nedostatak resursa za dostizanje \u017eeljenog uticaja.<\/p>\n\n\n\n
\u201eOgrani\u010deni bud\u017eeti \u010desto zna\u010de da ne postoje sistemske mjere podr\u0161ke mentalnom zdravlju zaposlenih \u2013 poput redovne supervizije, psiholo\u0161kog savjetovanja ili edukacija o stres menad\u017ementu\u201c, navela je \u0160i\u0161ovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ukazala je da su zaposleni nerijetko anga\u017eovani na vi\u0161e funkcija istovremeno, \u0161to dovodi do preoptere\u0107enosti, iscrpljenosti i pove\u0107anog rizika od sagorijevanja.<\/p>\n\n\n\n
\u201eUsljed finansijskih ograni\u010denja, rad u civilnom sektoru \u010desto predstavlja drugi ili dodatni posao, koji pojedinci obavljaju radi li\u010dne finansijske stabilnosti. Poseban izazov predstavlja i tzv. \u201ekultura aktivisti\u010dkog izgaranja\u201c, koja glorifikuje po\u017ertvovanost, rad bez granica i li\u010dnu \u017ertvu za \u201evi\u0161i cilj\u201c\u201c, rekla je \u0160iovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Iako motivi\u0161u\u0107a, kako je pojasnila, ova kultura normalizuje prekovremeni rad, emocionalnu iscrpljenost i zanemarivanje li\u010dnih potreba.<\/p>\n\n\n\n
\u201eU takvom okru\u017eenju tra\u017eenje pomo\u0107i se mo\u017ee do\u017eivjeti kao slabost, a priznanje izazova ili ranjivosti kao profesionalni neuspjeh\u201c, navela je \u0160i\u0161ovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Kazala je da zaposleni u OCD \u010desto rade sa osobama koje su pre\u017eivjele traumu, nasilje, siroma\u0161tvo ili diskriminaciju, \u0161to, kako je pojasnila, zahtijeva visoku emocionalnu dostupnost, empatiju i otpornost.<\/p>\n\n\n\n
\u201eMe\u0111utim, bez adekvatne institucionalne podr\u0161ke, ovaj rad mo\u017ee dovesti do sekundarne traume i emocionalne iscrpljenosti, pretvaraju\u0107i radno okru\u017eenje u izvor psiholo\u0161kih rizika\u201c, upozorila je \u0160i\u0161ovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Na sve to se, kako je dodala, nadovezuju politi\u010dki i dru\u0161tveni pritisci, naro\u010dito prema organizacijama koje se bave ljudskim pravima, rodnom ravnopravno\u0161\u0107u, antikorupcijom i za\u0161titom manjinskih grupa.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTakvi pritisci direktno naru\u0161avaju osje\u0107aj sigurnosti zaposlenih, koji se mogu osje\u0107ati izolovano i demotivisano\u201c, kazala je \u0160i\u0161ovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Pojasnila je da je analiza sprovedena na osnovu strukturiranih upitnika za OCD i njihove zaposlene, a da je u istra\u017eivanju u\u010destvovalo 60 organizacija civilnog dru\u0161tva i 160 ispitanika\/ca.<\/p>\n\n\n\n
\u201eRezultati pokazuju da su ispitanici ve\u0107inom anga\u017eovani na operativnim i srednjim pozicijama \u2013 u projektima, administraciji, komunikacijama i odnosima s javno\u0161\u0107u. Naj\u010de\u0161\u0107e prijavljeni izvori stresa su veliki obim posla, kratki rokovi, rad sa osjetljivim grupama i nesigurnost zaposlenja\u201c, rekla je \u0160i\u0161ovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o zaklju\u010dcima, \u0160i\u0161ovi\u0107 je kazala da psiholo\u0161ka bezbjednost mora postati strate\u0161ki prioritet u radu organizacija civilnog dru\u0161tva, a ne projektno uslovljena aktivnost.<\/p>\n\n\n\n
\u201eOCD bi trebalo da: razviju interne politike koje eksplicitno adresiraju mentalno zdravlje zaposlenih, uvedu redovne procjene stresa i radnog zadovoljstva, omogu\u0107e pristup psiholo\u0161koj podr\u0161ci kroz interne ili eksterne resurse, formalizuju procedure za prijavu konflikata, mobinga i sagorijevanja, uklju\u010de edukacije o stres menad\u017ementu i emocionalnoj otpornosti u redovan radni program\u201c, navela je \u0160i\u0161ovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ukazala je da bi OCD trebalo da unaprijede organizacionu kulturu kroz otvoreno i participativno liderstvo.<\/p>\n\n\n\n
\u0160i\u0161ovi\u0107 je, govore\u0107i o preporukama za donatore, kazala da je preporuka da se komponente psiholo\u0161ke sigurnosti postanu obavezan dio projektnih bud\u017eeta, kao i da se finansiraju supervizije, edukacije i psiholo\u0161ka podr\u0161ka zaposlenima.<\/p>\n\n\n\n
\u201eDr\u017eavne institucije i zakonodavna tijela treba da osiguraju pravni i institucionalni okvir koji prepoznaje i \u0161titi mentalno zdravlje zaposlenih u OCD sektoru, kroz smjernice, inspekcijske nadzore, savjetovali\u0161ta i obavezne edukacije o mentalnom zdravlju\u201c, rekla je \u0160i\u0161ovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Istakla je da snaliza jasno ukazuje da psiholo\u0161ka bezbjednost u OCD sektoru u Crnoj Gori nije sistemski prepoznata niti institucionalno podr\u017eana.<\/p>\n\n\n\n
\u201eZaposleni funkcioni\u0161u u uslovima visokog stresa, emocionalne iscrpljenosti i organizacione nesigurnosti, bez adekvatnih mehanizama za\u0161tite. Zbog toga psiholo\u0161ka bezbjednost na radu mora postati temelj eti\u010dkog, inkluzivnog i odr\u017eivog djelovanja civilnog sektora, jer bez zdravih zaposlenih nema ni zdravog i odr\u017eivog civilnog dru\u0161tva\u201c, zaklju\u010dila je \u0160i\u0161ovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Tokom panel diskusije \u201eRad u OCD – od misije do izgaranja\u201c, dr\u017eavna sekretarka Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Mirsada Bo\u0161njak istakla je da je u zavr\u0161noj fazi izrada novog Zakona o nevladinim organizacijama, u \u010dijoj su pripremi, kako je podsjetila, aktivno u\u010destvovali predstavnici civilnog sektora.<\/p>\n\n\n\n
Prema njenim rije\u010dima, odr\u017eana su tri okrugla stola u Bijelom Polju, Podgorici i Baru, navode\u0107i da je pristigao veliki broj komentara i predloga, koji su uvr\u0161teni u nacrt zakona.<\/p>\n\n\n\n
Bo\u0161njak je podsjetila da je formiran i Savjet za saradnju dr\u017eavne uprave sa NVO sektorom, koji je pro\u0161iren sa \u0161est na dvanaest \u010dlanova iz civilnog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
\u201eSmatramo da svaka javna politika mora imati svog predstavnika iz nevladinog sektora. Njihov glas sada \u0107e se vi\u0161e \u010duti\u201c, kazala je Bo\u0161njak.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o psiholo\u0161koj sigurnosti i pritiscima u civilnom sektoru, Bo\u0161njak je poru\u010dila da je potrebno vi\u0161e otvorenog razgovora o stresu i mentalnom zdravlju, kako u NVO sektoru, tako i u dr\u017eavnoj upravi.<\/p>\n\n\n\n
\u201eSvi smo pod stresom kod ku\u0107e, na poslu, na ulici. Va\u017eno je da jedni prema drugima poka\u017eemo vi\u0161e razumijevanja i podr\u0161ke\u201c, kazala je Bo\u0161njak, navode\u0107i da Ministarstvo planira u godi\u0161nji plan rada uvrstiti i obuke iz oblasti mentalnog zdravlja i me\u0111uljudskih odnosa.<\/p>\n\n\n\n
Psiholo\u0161kinja i psihoteraputkinja Tijana Ignjatov, podsjetila je da ve\u0107ina organizacija civilnog sektora nastaje iz unutra\u0161nje motivacije, vi\u0161eg smisla i \u017eelje da se pomogne drugima, kao i da ih pokre\u0107e vrednost altruizma i visoka empatija prema ranjivim grupama.<\/p>\n\n\n\n
Takav pristup, kako je navela, privla\u010di ljude sa sli\u010dnim vrijednostima, one koji \u017eele da razumiju, za\u0161tite i pru\u017ee podr\u0161ku drugima.<\/p>\n\n\n\n
\u201eMi to u psihoterapiji nazivamo unutra\u0161njim pokreta\u010dem u dovoljavanju drugima. To je prelikepa, ali i zahtjevna energija, jer u isto vrijeme nosi rizik da zaborimo na sebe, na sopstvene granice i potrebe\u201c , objasnila je Ignjatov.<\/p>\n\n\n\n
Ona je upozorila da upravo takva predanost i dugotrajna posve\u0107enost mogu dovesti do procesa izgaranja, jer zaposleni \u010desto vi\u0161e \u010duju potrebe drugih nego sopstvene.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTo je plodno tlo za burnout,, kada ste stalno usmjereni na druge, a zaboravite da oslu\u0161nete sebe\u201c, dodala je Ignjatov.<\/p>\n\n\n\n
Prema njenim rije\u010dima, dodatni pritisak dolazi i iz spolja\u0161njih faktora: nedostatka finansijskih resursa, pove\u0107ane konkurencije i rastu\u0107ih potreba korisnika.<\/p>\n\n\n\n
\u201eU situaciji kada resursa ima sve manje, a potrebe su sve ve\u0107e, zaposleni \u010desto reaguju dodatnim naporom \u2013 pi\u0161u jo\u0161 jedan projekat, ostaju sat vremena du\u017ee, daju vi\u0161e od sebe. A kako je tim mali, ta iscrpljenost postaje sistemska\u201c, rekla je Ignjatov.<\/p>\n\n\n\n
Ona je ukazala i na postojanje kulture \u0107utanja o stresu i iscrpljenosti u nevladinom sektoru.<\/p>\n\n\n\n
\u201eLjudi rijetko govore o svojim te\u0161ko\u0107ama, a nerijetko tek iznenadnim odlaskom iz organizacije poka\u017eu koliko su bili iscrpljeni. \u010ce\u0161\u0107e \u0107emo poslu\u0161ati osobu preko puta nego sebe. O takvim procesima se \u0107uti, i onda nekad, bez mnogo najave, neko jednostavno ode. To dodatno optere\u0107uje timove i poja\u010dava pritisak na one koji ostaju\u201c, naglasila je Ignjatov.<\/p>\n\n\n\n
Kao klju\u010d za prevazila\u017eenje ovih izazova, Ignjatov ukazuje na izgradnju psiholo\u0161ke sigurnosti u organizacijama, prostora u kojem zaposleni mogu otvoreno govoriti o svojim potrebama, gre\u0161kama i te\u0161ko\u0107ama, bez straha od osude.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTo je osnova o kojoj se ne pregovara. Psiholo\u0161ka sigurnost zna\u010di da se \u010dujemo me\u0111usobno, sa istom empatijom koju dajemo na\u0161im korisnicima\u201c, rekla je Ignjatov.<\/p>\n\n\n\n
Izvr\u0161na direktorica NVO CEDEM Nevenka Vuksanovi\u0107, kazala je da je burnout sindrom u civilnom sektoru usko povezan sa odlivom kadra i nedostatkom finansijske stabilnosti.<\/p>\n\n\n\n
\u201eIstra\u017eivanja pokazuju jasnu vezu izme\u0111u sagorijevanja u sektoru i odlaska ljudi iz organizacija. Kod nas se to posebno vidjelo nakon promjene vlasti 2020. godine, kada je veliki broj zaposlenih pre\u0161ao u dr\u017eavne institucije ili biznis sektor\u201c, istakla je Vuksanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Prema njenim rije\u010dima, razlog za to nije uvijek ve\u0107a plata, ve\u0107 sigurniji i stabilniji izvor prihoda.<\/p>\n\n\n\n
\u201eProcjenjujem da je civilni sektor tada izgubio i do 40 odsto kadra. Time smo pretrpjeli ozbiljnu \u0161tetu, jer je sektor morao iznova da gradi svoje kapacitete, \u0161to zahtijeva i finansijska ulaganja\u201c, navela je Vuksanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ukazala je da civilni sektor i dalje \u201ekuburi\u201c sa finansijskom nestabilno\u0161\u0107u, zbog \u010dega je te\u0161ko ulagati u profesionalni razvoj zaposlenih i njihovo mentalno zdravlje.<\/p>\n\n\n\n
\u201eSve slabosti, uklju\u010duju\u0107i i burnout, zapravo su odraz kapaciteta jedne organizacije, polovina je finansijski kapacitet, a druga polovina sposobnost lidera da prepozna stanje svog tima\u201c, naglasila je Vuksanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Istakla je va\u017enost sistemskog pristupa mentalnom zdravlju i obrazovanju.<\/p>\n\n\n\n
\u201eAko \u017eelimo zdrave odrasle osobe, moramo po\u010deti od djece. Ministarstvo prosvjete mora imati klju\u010dnu ulogu, jer gra\u0111ansko obrazovanje nije obavezno, a u \u0161kolama raste vr\u0161nja\u010dko nasilje. Ako se vrijednosti ne u\u010de u porodici, dr\u017eava mora da ih uspostavi kroz sistem\u201c, ocijenila je Vuksanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Doga\u0111aj je organizovan u okviru regionalnog projekta SMART Balkan, koji implementira Centar za promociju civilnog dru\u0161tva, Centar za istra\u017eivanje i kreiranje politika i Institut za demokratiju i medijaciju a finansijski podr\u017eava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norve\u0161ke.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ulaganje u kapacitete i psiholo\u0161ku sigurnost unutar organizacija civilnog dru\u0161tva (OCD) zna\u010di ulaganje u spremnost cijelog dru\u0161tva da odgovori na budu\u0107e krize, zbog \u010dega je va\u017eno da ona bude sistemski prepoznata i institucionalno podr\u017eana.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":848967,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[9066,9067],"naslovna":[],"class_list":["post-848960","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-cazas","tag-ocd"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/848960","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=848960"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/848960\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/848967"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=848960"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=848960"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=848960"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=848960"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}