Na promociji ove dragocjene studije, u ediciji Instituta za srpsku kulturu \u2013 Nik\u0161i\u0107, kao dvjestoto, jubilarno izdanje ove renomirane nau\u010dne institucije, uz prisustvo velikog broja zainteresovanih po\u0161tovalaca Njego\u0161evog opusa i istra\u017eivanja Marojevi\u0107a o Njego\u0161u, govorili su dr Budimir Aleksi\u0107, profesor svjetske knji\u017eevnosti i teorije knji\u017eevnosti, Milutin Mi\u0107ovi\u0107, knji\u017eevnik, i Radmilo Marojevi\u0107, a ve\u010de je, kao medijatorka, uspje\u0161no vodila pjesnikinja Milica Bakra\u010d.<\/p>\n\n\n\n
U ediciji Instituta za srpsku kulturu iz Nik\u0161i\u0107a ovo je ve\u0107 druga knjiga Marojevi\u0107a o velikom piscu i misliocu, a prva, \u201eO Njego\u0161u i njego\u0161olozima\u201c, objavljena je 2023. godine.<\/p>\n\n\n\n
U svom kriti\u010dki intoniranom osvrtu dr Aleksi\u0107 je na po\u010detku istakao da se obje knjige Marojevi\u0107a javljaju u vremenu \u201eideolo\u0161kog nasilja nad najve\u0107im srpskim pjesnikom, u vremenu poku\u0161aja raznjego\u0161avanja Njego\u0161a, kada je na sceni zloupotreba ovog klasi\u010dnog pjesnika srpske kulture za potrebe konstruisanja novog identiteta Crne Gore.\u201c Pritom je podsjetio da je Njego\u0161 ostavio jasno pisano svjedo\u010danstvo o tome da govori srpskim jezikom kao svojim maternjim, i da pripada srpskoj kulturi i literaturi. Aleksi\u0107 je naglasio i da \u201eNjego\u0161evo knji\u017eevno-filosofsko naslje\u0111e predstavlja trajnu vrijednost srpskopravoslavne kulture i slovenskih naroda u cjelini, a u svom duhovnom sklopu pribli\u017eava se najumnijim tvorevinama \u010dovje\u010danstva\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Potom je istakao da se Radmilo Marojevi\u0107 i ovom novom knjigom potvrdio kao ugledan njego\u0161olog tuma\u010de\u0107i istoriju njego\u0161ologije kao slavisti\u010dke discipline, uz sagledavanje svih relevantnih izdanja \u201eGorskog vijenca\u201c, fokusiraju\u0107i se na prva izdanja onih prire\u0111iva\u010da, koji su, po pravilu, i komentatori ovog spjeva uz utvr\u0111ivanja kriti\u010dnog teksta u svjetlu leksike, gramatike i kulturolo\u0161kih jedinica. Stoga se, po Aleksi\u0107u, \u201ezna\u010daj knjige sastoji u detaljnom pregledu izdanja i tuma\u010denja najpoznatijeg Njego\u0161evog djela\u201c, uz \u201enevjerovatan spoj nau\u010dne akribije, metodolo\u0161ke vje\u0161tine, erudicije i ogromne stvarala\u010dke energije njenog autora\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Knji\u017eevnik Milutin Mi\u0107ovi\u0107 je u svojoj nadahnutoj besjedi uvjerljivo oslikao mjesto i ulogu velikog pjesnika, mislioca i vladara, isti\u010du\u0107i da se \u010dovjek na\u0161eg doba i duhovnog tla, kad god se okrene su\u0161tastvenim problemima vlastitog postojanja i postojanja svog etnosa, u stvari, uvijek vra\u0107a Njego\u0161u i njegovim vje\u010dnim postulatima, ucrtanim u duhovno bi\u0107e i postojanje naroda. Po Mi\u0107ovi\u0107u, velika misija Njego\u0161eva u svakom vremenu, pa i na\u0161em, sadr\u017eana je u tome \u0161to je postao i ostao na\u0161a duhovna vertikala, a njegov \u201eGorski vijenac\u201c vodilja i opomena u svakom, pa i dana\u0161njem trenutku, bremenitom brojnim pitanjima i izazovima opstanka etnosa. U svojoj poetsko-filozofski intoniranoj sna\u017enoj besjedi Mi\u0107ovi\u0107 je vaspostavio blagotvornu sjen Njego\u0161a i Njego\u0161evog opusa, preko kojeg je i na\u0161 narod prepoznat u vremenu i istoriji njego\u0161evske Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n
Radmilo Marojevi\u0107 se na kraju promocije srda\u010dno zahvalio svim prisutnim poklonicima Njego\u0161evog opusa, i u svom izlaganju pribli\u017eio neka krucijalna pitanja, vezana za relevantna izdanja \u201eGorskog vijenca\u201c, kao knji\u017eevne, istorijske i duhovne odrednice Crne Gore. Sa\u017eeto komentari\u0161u\u0107i neke detalje u dijahronijskoj ravni, vezane za razli\u010dita tuma\u010denja \u201eGorskog vijenca\u201c na makro i mikroplanu, Marojevi\u0107 je na prijem\u010div na\u010din ukazao i na neke dileme i nedosljednosti u kriti\u010dkim istra\u017eivanjima pojedinih njego\u0161ologa, i pritom istakao zadatak odgovorne kritike da pomno istra\u017euje osobenosti opusa na\u0161eg najve\u0107eg pjesnika, \u010dije djelo predstavlja najdragocjenije stranice na\u0161e kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n
Nakon ove uspje\u0161ne promocije, Marojevi\u0107 se zadr\u017eao u razgovoru sa prisutnima i podijelio jedan broj svojih knjiga.<\/p>\n\n\n\n
Radmilo Marojevi\u0107 je jedan od najve\u0107ih lingvista i njego\u0161ologa Balkana, ro\u0111en je u Nik\u0161i\u0107u, a u Beogradu diplomirao na Filolo\u0161kom fakultetu i Fakultetu politi\u010dkih nauka. Bio je lektor srpskog jezika na Moskovskom univerzitetu i gostuju\u0107i profesor na vi\u0161e fakulteta. Akademik je MSA (Me\u0111unarodne Slovenske akademije nauka i umjetnosti), predsjednik Srpskog fonda slovenske pismenosti i slovenskih kultura, i glavni urednik \u201eSlavisti\u010dkog zbornika\u201c. Objavio je preko 800 nau\u010dnih radova u doma\u0107im i stranim \u010dasopisima, i dvadeset knjiga, me\u0111u kojima \u0161est iz oblasti njego\u0161ologije.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sino\u0107 je u Nik\u0161i\u0107u, u okviru kulturnih programa za oktobar Matice srpske \u2013 Dru\u0161tva \u010dlanova u Crnoj Gori, promovisana nova knjiga profesora-emeritusa, akademika Radmila Marojevi\u0107a \u201eO izdanjima i komentarima Gorskog vijenca\u201c.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":844702,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[9],"tags":[8173,1112,7806,8174],"naslovna":[],"class_list":["post-844701","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-gorski-vijenac","tag-knjiga","tag-njegos","tag-radmilo-marojevic"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/844701","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=844701"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/844701\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/844702"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=844701"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=844701"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=844701"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=844701"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}