{"id":831054,"date":"2025-09-10T13:42:00","date_gmt":"2025-09-10T11:42:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/?p=831054"},"modified":"2025-09-10T13:42:00","modified_gmt":"2025-09-10T11:42:00","slug":"novi-broj-casopisa-komuna-posvecen-crnogorsko-makedonskim-odnosima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/kultura\/novi-broj-casopisa-komuna-posvecen-crnogorsko-makedonskim-odnosima\/","title":{"rendered":"Novi broj \u010dasopisa &#8222;Komuna&#8220; posve\u0107en crnogorsko-makedonskim odnosima"},"content":{"rendered":"<p><\/p>\n\n\n\n<p>U uvodniku pod nazivom \u201eProstori trajne povezanosti\u201c Vasil Tupurkovski, biv\u0161i \u010dlan Predsjedni\u0161tva SFRJ, predsjednik Saveza socialisti\u010dke omladine Jugoslavije i predsjednik Olimpijskog komiteta Sjeverne Makedonije pi\u0161e o prijateljskim i bratskim odnosima izme\u0111u Crne Gore i Makedonije koji se \u201eveoma dobro razumiju bez obzira na jezik, kulturu i religiju, jer njihova genetika pokazuje sna\u017eno zajedni\u010dko porijeklo koje se\u017ee hiljadama godina unazad, dublje nego bilo koja politika ili ideologija \u0161to govori da su Makedonci i Crnogorci bra\u0107a koji nikada u istoriji nijesu imali bilo koje otvoreno pitanje\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Za ovaj poseban tematski broj Komune napiso je tekst mr Ivan Jovovi\u0107, predsjednik Matice crnogorske o crnogorsko-makedonskim kulturno-istorijskim vezama koje imaju duboke korjene, od kojih jedna o neizostavnih relacija predstavlja milenijumski kult svetog kneza Vladimira Dukljanskog i legenda o njegovoj ljubavi sa makedonskom princezom Kosarom koja je bila inspiracija zna\u010dajnom broju knji\u017eevnih i umjetni\u010dkih ostvarenja.<\/p>\n\n\n\n<p>O dubokim i vrijednim vezama izme\u0111u dva naroda pi\u0161e dr Sr\u0111a Martinovi\u0107 s posebnim akcentom na nezaobilazne biljege prijateljstva poput Bregalni\u010dke bitke, kao i u\u010de\u0161\u0107u Crnogoraca u Ilindenskom ustanku.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao prilog o crnogorsko-makedonskim kulturno-istorijskim vezama Dragan B.Perovi\u0107 pi\u0161e o Nikoli Petanovi\u0107u Naiadu koji je bio veliki borac za pravo i \u010dast i slobodu Crne Gore koji je prezentovao stavove o Makedoniji i Makedoncima i njihovoj \u201etegobnoj borbi za o\u010duvanje identiteta, duhovne i kulturne ba\u0161tine\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Komun@ u najnovijem broju publikovala je i tekst Ilije Veleva koji govori o tradiciji i tokovima savremenih knji\u017eevno-stavarala\u010dkih nacionalnih izazova u Makedoniji i Crnoj Gori pod naslovom ,,Na stalnom udaru politika asimilacije\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>U ovom broju Komune Miroljub Orlandi\u0107 pi\u0161e o crnogorskim iseljenicima u Sjevernoj Makedoniji , a akademik dr Mile Mi\u0107unovi\u0107 o crnogorskim porodicama u Ohridu gdje je 2009.godine osnovano Udru\u017eenje Crnogoraca sa osnovnim ciljem da promovi\u0161e i sa\u010duva kulturne i duhovne vrijednosti Crne Gore&#8230;<\/p>\n\n\n\n<p>U tekstu pod naslovom \u201eRasadnik revolucionara i narodnih heroja\u201c urednik ovog posebnog tematskog izdanja mr Amer Ramusovi\u0107 pi\u0161e o \u010duvenoj Velikoj medresi u Skoplju gdje su \u0161kolovane zna\u010dajne li\u010dnosti iz Crne Gore poput Rifata Burd\u017eevi\u0107a Tr\u0161a, Be\u0107a Ba\u0161i\u0107a, \u0106amila Sijari\u0107a, Mustafe Pe\u0107anina, Salka Alkovi\u0107a, D\u017eafera Niko\u010devi\u0107a, Mustafe Memi\u0107a i mnogih drugih , a isti autor predstavlja i Jadranku Dabovi\u0107 Anastasovsku, nau\u010dnicu, profesoricu, sutkinju Ustavnog suda Makedonije kod koje se \u201ekroz sve etape \u017eivota prote\u017eu dvije linije-crnogorska i makedonska- spajaju\u0107i se u sna\u017eno tkanje identiteta, znanja, po\u0161tovanja i predanosti\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>O Milutinu Perovi\u0107u, crnogorskom kamikazi koji je poginuo kod Kumanova pi\u0161e Anka Perovi\u0107 Radovi\u0107 koja u tekstu pod naslovom \u201eLetom u istoriju\u201c ka\u017ee da \u201eCrna Gora je mala zemlja velike istorije, pa mo\u017eda zbog toga ostaju neotkriveni mnogi njeni junaci me\u0111u kojima je Milutin Perovi\u0107, pilot-lovac koji se vinuo u samoubila\u010dki let na aerdromu kod Kumanova, \u010duvaju\u0107i granicu sa Bugarskom u II svjetskom ratu, a Predrag Nikoli\u0107 pi\u0161e o spomen plo\u010di koja je postavljena u gradskom jezgru Skoplja a posve\u0107ena je Crnogorcu Peri\u0161i Savelji\u0107u, koji je bio komadant skopskog partizanskog odreda.<\/p>\n\n\n\n<p>Dragana Erjav\u0161ek predstavlja u ovom izdanju zaboravljenu pjesmu \u201eMa\u0107edoniji\u201c koju je prije 120 godina napisao barski pjesnik Milo Jovovi\u0107 povodom ilindenskog ustanka, a u drugom tekstu i opredstavlja Slobodanku Bebu Milenkovi\u0107 , prvakinju makedonskog narodnog ansambla \u201eTanec\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Mr \u017deljko Rutovi\u0107 pi\u0161e o Aliji Red\u017ei\u0107u, u tekstu pod naslovom \u201ePlemenitost osobenog \u0161arma\u201c isti\u010du\u0107i da je \u201eRed\u017ei\u0107 znamenito ime prepoznavanja i institucionalnog utemeljenja crnogorske zajednice u Makedoniji kojoj se duhom i snagom svoje li\u010dnosti posvetio na na\u010din iskonske odanosti, njegovanja kulture i identiteta zajednice za \u010dije je mjesto uglednika stekao po\u0161tovanje kako u Crnoj Gori, tako i \u0161iroj zajednici dr\u017eave u kojoj \u017eivi\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>O aktivnostima Crnogorske zajednice u Sjevernoj Makedoniji koja predstavlja primjer kako se mo\u017ee o\u010duvati posebnost, a istovremeno biti dio \u0161ire zajednice pi\u0161e Pe\u0111a Nikoli\u0107, dok Rijalda Ramusovi\u0107 predstavlja NVU \u201eCrnogorsko makedonsko prijateljstvo Kirjana\u201c koje ove godine slavi 10 godina postojanja, a koje promovi\u0161e ravnopravnost i zajedni\u0161tvo izme\u0111u dva naroda uz upoznavanje i me\u0111usobno pro\u017eimanje njihovih kultura, obi\u010daja i tradicije..<\/p>\n\n\n\n<p>Ru\u017eica Batkovska Gruba\u010d predstavlja aktivnosti makedonsko-crnogorskog dru\u0161tva prijateljstva i nacionalne zajednice Makedonaca u Crnoj Gori u tekstu pod naslovom ,,Promoteri bogate makedonske kulture\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Komun@ u svom posebnom tematskom izdanju koji po prvi put u javnosti na jednom mjestu publikuje tekstove o crnogorsko- makedonskim vezama i predstavlja znamenite li\u010dnosti koje su doprinijele o\u010duvanju crnogorsko-makedonskih odnosa na raznim poljima.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako mr Nela Savkovi\u0107 Vuk\u010devi\u0107 podsje\u0107a na nedavno preminulog akademika Sretena Perovi\u0107a koji je \u201esvojim sna\u017enim stvarala\u010dkim posredovanjem doprinio ja\u010danju crnogorsko-makedonskog prijateljstva, upoznavanju sa knji\u017eevnim ostvarenjima i kulturnim tokovima i otvaranju puteva budu\u0107im generacijama u razumijevanju novih umjetni\u010dkih kvaliteta i dometa dva naroda, povezana dubokim istorijskim pro\u017eimanjima \u201e<\/p>\n\n\n\n<p>Akademik prof dr Ferid Muhi\u0107 u tekstu pod naslovom \u201e\u010covjek dobrih djela, prijatne naravi i slojevite du\u0161e\u201c pi\u0161e o sje\u0107anju na Adema Ko\u010dana, istaknutog \u010dlana Crnogorske zajednice koja je izuzetno uticala na o\u010duvanju zavi\u010dajnog duha u Makedoniji, kao i razvijanju i unapre\u0111ivanju odnosa i prijateljstava izme\u0111u makedonskih i crnogorskih gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n<p>O dr Milo\u0161u Grubovi\u0107u, filantropu, humanisti i dobro\u010dinitelju pi\u0161e Vildan Ramusovi\u0107 koji u tekstu o njemu isti\u010de da je dr Grubovi\u0107 za \u017eivota ostavio duboke tragove svojim radom i odnosom kako u u zemlji ro\u0111enja, tako i u zemlji u kojoj je \u017eivio i oformio porodicu, izrastaju\u0107i u li\u010dnost koja je jako uticala na o\u010duvanje crnogorskog duha u Makedoniji.<\/p>\n\n\n\n<p>U ovom broju Komune i osvrt dr Ze\u0107ira Ram\u010dilovi\u0107a, doskora\u0161njeg ambasadora Sjeverne Makedonije u Crnoj Gori na odnose dvije dr\u017eave sa naslovom \u201eSaradnja na temeljima istine i pravde\u201c, a Dejan Lu\u010di\u0107 predstavlja prof dr Vinetu Vuksanovi\u0107 koja ve\u0107 \u010detiri decenije gradi uspje\u0161nu karijeru Crnoj Gori, nimalo zapostavljaju\u0107i veze sa rodnom Makedonijom.<\/p>\n\n\n\n<p>Tu je i tekst Salka Lubodera o sje\u0107anju na pjesnika Adema Red\u017ei\u0107a, kojeg ve\u0107 \u010detiri decenije prekriva zaborav njegovog pjesni\u010dkog stvarala\u0161tava, a predstavlja pjesnika kojeg treba pamtiti&#8230;<\/p>\n\n\n\n<p>Tu je i pri\u010da Dimitra Pandeva o Vasu Tomanovi\u0107u, crnogorskom lingvisti i Samira Radon\u010di\u0107a o makedonsko-crnogorskom i crnogorsko-makedonskom rje\u010dniku autora Remza Skenderovi\u0107a koje je izdala Crnogorska zajednica u Makedoniji, a koji predstavljaju zna\u010dajan doprinos oboga\u0107ivanju makedonske i crnogorske leksikografske nauke.<\/p>\n\n\n\n<p>Kada je rije\u010d o zna\u010dajnim li\u010dnostima koje su dale dorinos osna\u017eivanju makedonsko-crnogorskih odnosa u ovom broju Komune prof dr Dra\u0161ko Do\u0161ljak pi\u0161e o putopisima \u0106amila Sijari\u0107a u tekstu pod naslovom \u201eSkoplje kao prostor sje\u0107anja\u201c, a Aleksandar Spasov o stranicama iz knji\u017eevno-kulturne aktivnosti<\/p>\n\n\n\n<p>Vukajla Kukalja u Makedoniji, dok mr Filip P.Jovanovski pi\u0161e o dr Nenadu Vujadinovi\u0107u, piscu i univerzitetskom profesoru iz Podgorice koji je na makedonskom jeziku stvorio ve\u0107inu svog opusa.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao izuzetne zanimljiva pri\u010da u ovom izdanju Komune publikovano je jedno sje\u0107anje na studentsko vrijeme iz Skoplja devedesetih godina iz pera Dra\u017eena Dra\u0161kovi\u0107a, kao i nostalgi\u010dno pismo iz Sarajeva Mukadese Red\u017eepagi\u0107 Ma\u0161i\u0107 koja je ro\u0111ena u Plavu, a svoju mladost i \u0161kolovanje provela u Skoplju, a sada \u017eivi u Sarajevu gdje napominje \u201cpodjednako srce zatreperi i suza zaiskri u oku kada \u010dujem neku crnogorsku i makedonsku pjesmu\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>U ovom posebnom izdanju Komune i tekst Rijalde Ramusovi\u0107 o plodnoj saradnji crnogorskih i makedonskih teatara i velikom uspjehu Marije Sarap \u010dija je drama \u201eJelena Savojska\u201cnagra\u0111ena na festivalu u Resenu kao najbolja predstava i dramski tekst.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao i u mnogim drugim ranijim brojevima Komune, i u ovom izdanju je publikovan jedan tekst iz oblasti sporta gdje Sa\u0161a Radunovi\u0107, pi\u0161e o crnogorskom rukometnom bra\u010dnom paru Kastratovi\u0107, Zoranu i Indiri, kojima je Makedonija vi\u0161e od Crne Gore pru\u017eila mnogo ve\u0107u pa\u017enju i dala priliku da poka\u017eu koliko znaju i mogu u rukometu zbog \u010dega su se odlu\u010dili da \u017eivot provedu u Republici Sjeverna Makedonija.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo jedinstveno i posebno izdanje Komune ve\u0107 od preksjutra \u0107e se na\u0107i na svim prodajnim mjestima za \u0161tampu \u0161irom Crne Gore, a uredili su ga mr Amer Ramusovi\u0107, gl.i odg.urednik i Voislav Bulatovi\u0107, grafi\u010dki i urednik dizajna.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Upravo je iz \u0161tampe iza\u0161ao 52 .broj \u010dasopisa Komun@ na pove\u0107anom broju stranica ( 40 ) sa bogatim programskim sadr\u017eajem o crnogorsko-makedonskim vezama i odnosima izme\u0111u dvije prijateljske dr\u017eave.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":831057,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[11],"tags":[5912,5913],"naslovna":[],"class_list":["post-831054","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","tag-casopis","tag-komuna-2"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/831054","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=831054"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/831054\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/831057"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=831054"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=831054"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=831054"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=831054"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}