<\/p>\n\n\n\n
Pitanje njihove implementacije, ipak, bi\u0107e test da li \u0107e do unapre\u0111enja do\u0107i i u praksi, ka\u017ee predsjednik Dr\u017eavne izborne komisije Nikola Mugo\u0161a<\/strong>. Kako isti\u010de, do kraja godine bi\u0107e potrebno rije\u0161ti jo\u0161 niz pitanja kako bi izborna reforma zaista bila sveobuhvatna. Me\u0111u njima, kao posebno va\u017eno, isti\u010de pitanje bira\u010dkog spiska, ali smatra da se trenutno \u010dini nerealnim da se evidencija glasa\u010da dovede u red do kraja ove godine.<\/p>\n\n\n\n „Jedna od pozitivnih strana izmjena izbornog zakonodavstva je \u0161to je nakon dugogodi\u0161nje stragnacije kona\u010dno odblokiran rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ali i \u0161to se pokazalo da je politi\u010dki dogovor, koji je preduslov reforme, ipak mogu\u0107“m ocijenio je Mugo\u0161a.<\/p>\n\n\n\n Napominje da je neophodno nastaviti sa radom kako bi izborni ambijent zaista bio su\u0161tinski unaprije\u0111en. Kako bi se izborna reforma mogla okarakterisati kao sveobuhvatna, isti\u010de na\u0161 sagovornik, neophodno je pozabaviti se pitanjem bira\u010dkog spiska, jer \u010dini se da je nepovjerenje javnosti u odnosu na a\u017eurnost bira\u010dkog spiska djelimi\u010dno opravdano, imaju\u0107i u vidu statisti\u010dke podatke sa poslednjeg popisa stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n „Prostim upore\u0111ivanjem broja gra\u0111ana, odnosno punoljetnih i maloljetnih lica, kao i broja stranaca koji \u017eive u Crnoj Gori, neodr\u017eivim se \u010dini podatak da je u bira\u010dki spisak upisano preko 540.000 bira\u010da. Uvijek sam isticao da je pitanje bira\u010dkog spiska najkompleksnije pitanje izborne reforme zato \u0161to ne mo\u017ee biti rije\u0161eno pukim zakonskim izmjenama. U tom smislu, \u010dini se nerealnim da ovo pitanje bude zaokru\u017eeno do kraja godine. Bira\u010dki spisak se formira na osnovu podataka iz registra prebivali\u0161ta, registra crnogorskih dr\u017eavljana i mati\u010dnih registara ro\u0111enih i umrlih. Po mom sudu, upravo registar prebivali\u0161ta dominantno uti\u010de na a\u017eurnost bira\u010dkog spiska jer mnogi crnogorski dr\u017eavljani \u017eive u inostranstvu iako formalno imaju prebivali\u0161te u Crnoj Gori. U jednom od izvje\u0161taja ODIHR-a preporu\u010duje se mogu\u0107nost terenske provjere bira\u010da, s tim \u0161to ta provjera treba da uklju\u010di sve stejkholdere u izbornom procesu i da bude sprovedena u skladu sa me\u0111unarodnim standardima, \u0161to sve, u kona\u010dnom, treba da vodi bira\u010dkom spisku u \u010diju \u0107e a\u017eurnost i gra\u0111ani imati povjerenje“, isti\u010de Mugo\u0161a.<\/p>\n\n\n\n Osim bira\u010dkog spiska, kako dodaje, ostao je jo\u0161 niz pitanja koja nadle\u017eni skup\u0161tinski odbor mora tretirati u relativno kratkom periodu do kraja godine, odnosno za koja mora ponuditi inovirana i unaprije\u0111ena rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n „Neka od njih odnose se na pitanje progla\u0161enja izbornih lista, naro\u010dito kori\u0161\u0107enja principa afirmativne akcije, ali i svih onih pitanja koja prethode potvr\u0111ivanju lista, a odnose se na prikupljanje potpisa, kao i na sankcije za njihovu zloupotrebu. Potrebno je revidirati i razloge za ponavljanje izbora, imaju\u0107i u vidu da je postoje\u0107e zakonsko rje\u0161enje prili\u010dno prevazi\u0111eno i da nije u skladu sa me\u0111unarodnim izbornim standardima, koji defini\u0161u da se izbori ponavljaju zbog bitnih povreda pravila postupka“, kazao je Mugo\u0161a.<\/p>\n\n\n\n Prema njegovim rije\u010dima, neraskidivo od toga je i pitanje za\u0161tite bira\u010dkog prava koje bira\u010dima treba da omogu\u0107i transparentniji uvid u sve faze razmatranja njihovog prigovora, odnosno \u017ealbe, uklju\u010duju\u0107i i one pred Ustavnim sudom, uz po\u0161tovanje principa hitnosti u odlu\u010divanju, \u0161to do sada, napominje, prilikom odlu\u010divanja od strane Ustavnog suda nije uvijek bio slu\u010daj.<\/p>\n\n\n\n „Tokom predsjedni\u010dkih izbora 2023. godine, pokazalo se da nedostaje cijeli niz odredaba kojima bi bio definisan eventualni drugi krug izbora, te i ovo pitanje nesumnjivo treba da bude predmet rada nadle\u017enog odbora. Jedno od najva\u017enijih pitanja je i polo\u017eaj osoba sa invaliditetom u izbornom procesu, odnosno pristupa\u010dnost bira\u010dkih mjesta. Na po\u010detku svog mandata, u saradnji sa Savezom slijepih i Udru\u017eenjem mladih sa hendikepom, predlo\u017eio sam rje\u0161enja kojim je unaprije\u0111en polo\u017eaj osoba sa invaliditetom. Ipak, dug je put od normativnih izmjena do primjene u praksi, te osobe sa invaliditetom i dalje ostaju diskriminisane i daleko od \u017eeljenog statusa. Nadam se da \u0107e rad odbora rezultirati zna\u010dajnim pobolj\u0161anjem njihovih prava, kojima se mora obezbijediti ravnopravan status kada je rije\u010d o ostvarivanju bira\u010dkog prava“, napominje predsjednik DIK-a.<\/p>\n\n\n\n Isti\u010de da su izmjene izbornog zakona koji je stupio na snagu krajem jula donijele zna\u010dajne promjene kada je u pitanju odr\u017eavanje lokalnih izbora, depolitizacije i profesionalizacije izborne administracije, kvota za manje zastupljeni pol.<\/p>\n\n\n\n „Nova zakonska rje\u0161enja predstavljaju zna\u010dajan iskorak u odnosu na dosada\u0161nja, ali \u0107e pitanje njihove implementacije biti prvi test da li \u0107e do\u0107i do unapre\u0111enja i u praksi. Primjer toga mo\u017ee biti i \u010dinjenica da je odredbama izbornog zakona definisano da \u0107e nadle\u017eni odbor zapo\u010deti proceduru izbora \u010dlanova Centralne izborne komisije u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu, odnosno do kraja septembra. Osim \u0161to je po\u0161tovanje navedenog roka potrebno u cilju blagovremenog izbora novog sastava koji treba da ima dovoljno vremena da pripremi naredne izbore, time bi se demonstrirala i posve\u0107enost da nova zakonska rje\u0161enja budu u dobroj mjeri implementirana i u praksi. Podsje\u0107am da predstoji ozbiljan posao na implementaciji brojnih neispunjenih preporuka ODIHR-a i eliminisanju sistemskih nedostataka i pravnih nedosljednosti koje i dalje podrivaju integritet izbornog procesa, te o\u010dekujem da odbor zadr\u017ei dinamiku koju je imao tokom jula, kako bismo do kraja godine imali vidljive rezultate i u drugoj fazi izborne reforme“, rekao je Mugo\u0161a.<\/p>\n\n\n\n Otvorene liste ne rje\u0161avaju sve boljke izbornog sistema<\/strong><\/p>\n\n\n\n Jedno od pitanja koje se ti\u010de izborne reforme, a koje ima zna\u010dajnu podr\u0161ku me\u0111u gra\u0111anima, jesu otvorene izborne liste. Kako je ocijenio Mugo\u0161a, one bi imale pozitivne refleksije na legitimitet izabranih predstavnika i poja\u010dale li\u010dnu odgovornost poslanika osna\u017euju\u0107i njihovu vezu sa bira\u010dima, ali ne bi rije\u0161ilo sve boljke izbornog sistema.<\/p>\n\n\n\n „Na taj na\u010din do\u0161lo bi do su\u0161tinske reprezentacije bira\u010da koji bi odabirom kandidata istovremeno birali i teme koje prepoznaju kao va\u017ene, a direktna komunikacija sa gra\u0111anima poja\u010dala bi i osje\u0107aj li\u010dne odgovornosti, \u0161to bi vodilo ja\u010danju op\u0161te demokratske kulture. Ipak, nisam od onih koji smatraju da bi uvo\u0111enje otvorenih lista rije\u0161ilo sve boljke izbornog sistema i da bi na taj na\u010din bili iskorijenjeni klijentelizam i populizam u politici, ali smatram da bi njihovo uvo\u0111enje ipak imalo zna\u010dajne benefite po demokratske procese“, navodi Mugo\u0161a i dodaje da \u0107e, ako bude postojala politi\u010dka volja za uvo\u0111enje otvorenih izbornih lista, biti neophodno uspostaviti mehanizme koji bi sprije\u010dili negativan uticaj na izbor \u017eena i manjina.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nedavno usvojene izmjene izbornih zakona pokazale su da je politi\u010dki dogovor kao preduslov reforme mogu\u0107 i nova zakonska rje\u0161enja prdstavljaju zna\u010dajan iskorak.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":646141,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[7],"tags":[4839,4840],"naslovna":[],"class_list":["post-825182","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika","tag-drzavna-izborna-komisija","tag-nikola-mugosa"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/825182","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=825182"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/825182\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":913431,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/825182\/revisions\/913431"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/646141"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=825182"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=825182"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=825182"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=825182"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}