Radna grupa priprema tekst zakona, a Bogdanovi\u0107 o\u010dekuje da \u0107e se rad brzo okon\u010dati i da \u0107e Zakon biti pred poslanicima u najskorijem roku.<\/p>\n\n\n\n
Poslanica DPS-a Zoja Bojani\u0107 Lalovi\u0107,<\/strong> na pitanje zbog \u010dega dono\u0161enje ovog zakona nije bio prioritet nijedne vlasti od obnove nezavisnosti, odgovara da je neminovno da su Crnoj Gori potrebni Zakon o Skup\u0161tini i Zakon o Vladi, ali da se za prethodnu vlast nije dovodilo u pitanje po\u0161tovanje Poslovnika Skup\u0161tine Crne Gore, dok je to za ovu gotovo neva\u017eno i sistem se pribli\u017eava praksi izvr\u0161ne dominacije.<\/p>\n\n\n\n Bojani\u0107 Lalovi\u0107 se pita kad se ranije moglo desiti da premijer i ministri izbjegavaju ustavnu obavezu da dolaze u Skup\u0161tinu ili da mjesecima ne odgovaraju na pitanja poslanika?<\/p>\n\n\n\n „To ne samo da je pitanje politi\u010dke poruke, ve\u0107 i politi\u010dke kulture. Stoga, nove paradigme tra\u017ee da se sve uzdigne na nivo zakona i zato vjerujem da ove zakone treba donijeti“, istakla je ona.<\/p>\n\n\n\n Analiti\u010dar Stefan \u0110uki\u0107<\/strong> ocjenjuje da ovo pitanje poslanicima bilo kog saziva nije prioritet, jer je prava mo\u0107 kod „partijskih \u0161efova“, a izglasavanjem Zakona o Skup\u0161tini bi postavili neka, makar i kozmeti\u010dka, ograni\u010denja.<\/p>\n\n\n\n Tako i, kako ka\u017ee, sti\u017eemo do su\u0161tinskog problema – partitokratije.<\/p>\n\n\n\n „Ona je razlog i \u0161arade sa saslu\u0161anjima i nepostojanja kontrolne funkcije Skup\u0161tine. Prava mo\u0107 je kod partijskih \u0161efova i oni su apsolutni gospodari politi\u010dkog \u017eivota u Crnoj Gori. Zato im i ne treba Zakon o Skup\u0161tini, jer bi time postavili neka, makar i kozmeti\u010dka, ograni\u010denja. Mi od njih o\u010dekujemo da sami sebi „zave\u017eu ruke“, da daju vi\u0161e prava gra\u0111anima, a manje mo\u0107i sebi. Na\u017ealost, na\u0161 partitokratski i nazadni Ustav im to omogu\u0107uje i te\u0161ko je o\u010dekivati da \u0107e institucije ispunjavati svoje nominalne funkcije i da \u0107e partijski \u0161efovi dozvoliti opadanje sopstvene mo\u0107i“, zaklju\u010duje \u0110uki\u0107.<\/p>\n\n\n\n O kontrolnoj ulozi Skup\u0161tine<\/strong><\/p>\n\n\n\n Bogdanovi\u0107 odbacuje ocjene Centra za demokratsku tranziciju (CDT) da Skup\u0161tina funkcioni\u0161e kao puki instrument politi\u010dke ve\u0107ine, jer Skup\u0161tinu \u010dini 81 poslanik i svi oni \u010dine jedno tijelo.<\/p>\n\n\n\n „Ako bi se tvrdilo da Skup\u0161tina funkcioni\u0161e kao instrument ve\u0107ine, onda bi to zna\u010dilo da i opozicija sama sebe pretvara u instrument ve\u0107ine, \u0161to je logi\u010dki apsurd. Takve optu\u017ebe se zato ne mogu ni shvatiti ozbiljno“, ocjenjuje Bogdanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Podsje\u0107a i da su u vrijeme biv\u0161eg re\u017eima Zakoni usvajani bez rasprave, amandmani opozicije redovno odbijani bez ikakvog obrazlo\u017eenja, bez istinske kontrole vlasti, odbori su se pretvarali u formalnost, skup\u0161tinske kamere na svim sjednicama odbora su bile uga\u0161ene ili nijesu ni postojale, prenos sjednica plenuma za vrijeme izbora je bio ukinut, a poslanici vlasti nisu smjeli ni da se oglase protiv odluka partijskog vrha. To je, ka\u017ee on, bila prava slika Parlamenta.<\/p>\n\n\n\n .<\/p>\n\n\n\n „Danas je situacija potpuno druga\u010dija. Sada parlamentarna ve\u0107ina redovno odbija predloge zakona i amandmana Vlade i poslanika parlamentarne ve\u0107ine \u0161to je bilo apsolutno nezamislivo tokom biv\u0161eg trodecenijskog re\u017eima. Opozicija mo\u017ee nesmetano koristiti poslovni\u010dka prava, kontrolisati rad Vlade, predlagati saslu\u0161anja i amandmane i zakone za koje vrlo \u010desto podr\u017ei parlamentarna ve\u0107ina. Uostalom, u Skup\u0161tini nikada nije bilo vi\u0161e kritike, rasprave i sukoba argumenata nego sada. To zna\u010di da Skup\u0161tina \u017eivi, a da oni koji se \u017eale u stvari ne \u017eale na to \u0161to nema demokratije, nego na to \u0161to sada prvi put ne mogu da komanduju“, ocjenjuje Bogdanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Odgovaraju\u0107i na navode CDT-a da se sjednice otkazuju bez prethodnog dogovora i valjanih obrazlo\u017eenja, te da je evidentno neredovno odr\u017eavanje premijerskog sata i rijetka organizacija kontrolnih saslu\u0161anja, Bogdanovi\u0107 ka\u017ee da ta tvrdnja ne stoji.<\/p>\n\n\n\n „\u010cinjenica je da nikada u istoriji parlamentarizma u Crnoj Gori nije bilo vi\u0161e kontrolnih saslu\u0161anja. Razlika u odnosu na pro\u0161lost je u tome \u0161to su ona danas zasnovana na jasnim poslovni\u010dkim pravilima, gdje opozicija ima garantovano pravo da dobije jedno kontrolno saslu\u0161anje na svim odborima u toku redovnog zasijedanja parlamenta. Ono kontrolno saslu\u0161anje koje ne mo\u017ee ve\u0107ina odbiti. Pored toga za zna\u010dajan broj predloga opozicije za kontrolna saslu\u0161anja parlamentarna ve\u0107ina prihvati. Da li se to moglo zamisliti ranije? Naravno da ne“, odgovara on.<\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o premijerskom satu, stava je da se Poslovnik mora striktno po\u0161tovati.<\/p>\n\n\n\n Poslanica DPS-a Zoja Bojani\u0107 Lalovi\u0107, na pitanje zbog \u010dega dono\u0161enje ovog zakona nije bio prioritet nijedne vlasti od obnove nezavisnosti, odgovara da je neminovno da su Crnoj Gori potrebni Zakon o Skup\u0161tini i Zakon o Vladi, ali da se za prethodnu vlast nije dovodilo u pitanje po\u0161tovanje Poslovnika Skup\u0161tine Crne Gore, dok je to za ovu gotovo neva\u017eno i sistem se pribli\u017eava praksi izvr\u0161ne dominacije.<\/p>\n\n\n\n Na drugoj strani, u DPS-u smatraju da se to \u0161to vlast izbjegava premijerski sat i kontrolna saslu\u0161anja i u politi\u010dkoj teoriji, kao i u praksi, tuma\u010di kao ozbiljno slabljenje mehanizama parlamentarne kontrole.<\/p>\n\n\n\n „S obzirom na to da su to ustaljeni instrumenti kojima poslanici provjeravaju rad izvr\u0161ne vlasti, njihovo izbjegavanje stvara utisak da Vlada svjesno bje\u017ei od odgovornosti i transparentnosti. Osim toga Parlament postaje samo formalno zakonodavno tijelo, bez su\u0161tinske kontrole vlasti, \u0161to slabi ulogu Skup\u0161tine. Sve to skupa ostavlja Vladi prostor da funkcioni\u0161e gotovo bez institucionalne kritike“, ocjenjuje Zoja Bojani\u0107 Lalovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n Vlast, prema njenim rije\u010dima, \u0161alje poruku da demokratski dijalog nije prioritet, a kod gra\u0111ana dodatno ostavlja utisak da institucije ne funkcioni\u0161u u punom kapacitetu.<\/p>\n\n\n\n „Premijerski sat i kontrolna saslu\u0161anja nijesu tehni\u010dka pitanja, ve\u0107 sr\u017e parlamentarne demokratije, a kada ih Vlada izbjegava, ona ne izbjegava poslanike, ve\u0107 gra\u0111ane kojima smo du\u017eni da pola\u017eemo ra\u010dune. To je ozbiljno uru\u0161avanje demokratskog poretka i poku\u0161aj koncentracije mo\u0107i izvan institucionalnih okvira. Nekada najotvoreniji Parlament u regionu, dobili smo Skup\u0161tinu koja je ovakvim odnosom degradirana“, ocjenjuje Bojani\u0107 Lalovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Ka\u017ee da \u0107e opozicija \u0107e i dalje koristiti sve poslovni\u010dke instrumente, insistirati na kontrolnim i konsultativnim saslu\u0161anjima, interpelacijama, pa i inicijataivama za odre\u0111ene smjene.<\/p>\n\n\n\n „Jedan od instrumenata jeste i iniciranje postupaka pred nadle\u017enim tijelima kada Vlada kr\u0161i obaveze prema Skup\u0161tini. Svakako da \u0107e opozicija nastaviti da, koriste\u0107i razli\u010dite mehanizme, uka\u017ee na neodgovorni i neozbiljni odnos, prije svega, prema gra\u0111anima, ali i da otvori nove prostore za efikasniju kontrolu“, istakla je ona.<\/p>\n\n\n\n Analiti\u010dar Stefan \u0110uki\u0107 saglasan je da je kontrolna uloga Skup\u0161tine degradirana, ali nagla\u0161ava da je Skup\u0161tina rijetko kad bila kontrolni mehanizam.<\/p>\n\n\n\n „Poslanici su simulirali taj karakter ali on nikad nije bio su\u0161tinski. Do 2020. godine, jedini stvarni kontrolni period je bio onaj kada se SDP „odmetnuo“ te je tada\u0161nja opozicija mogla sa njima da predla\u017ee dnevni rad pa i izglasa neke zakone. Drugi takav period je bio u pro\u0161lom izbornom ciklusu od 2020 do ’23 kada je ve\u0107ina bila „posva\u0111ana“, kada su se Vlade mijenjale te im je izglasano dva puta nepovjerenje. Tu je Skup\u0161tina bila tijelo „odvojeno“ od Vlade i mahom autonomno u djelovanju. U ostalim periodima od nezavisnosti Parlament je ipak funkcionisao na na\u010din da se glasanje ponavlja ako poslanici slu\u010dajno izglasao „pogre\u0161an“ predlog“, istakao je \u0110uki\u0107.<\/p>\n\n\n\n Stoga nagla\u0161ava da Skup\u0161tina ne ispunjava kontrolnu ulogu, „ali nemojmo se zavaravati da ju je ikad i ispunjavala ili da su poslanici imali autonomiju od svojih partijskih \u0161efova“.<\/p>\n\n\n\n \u0110uki\u0107 ka\u017ee da ni kada se govori o izbjegavanju premijerskog sata i kontrolnih saslu\u0161anja, nije sve crno ili bijelo.<\/p>\n\n\n\n „Nije dobro \u0161to se premijerska sat izbjegava niti \u0161to nema kontrolnih saslu\u0161anja. Istovremeno, moramo biti svjesni da su oni bila \u0161arada, glumljenje demokratije, glumljenje pluralizma. Poslanici vlasti su to postavljali pitanja stvorena da terciraju premijeru ili ministrima kako bi oni mogli poentirati a opozicija je nerijetko dr\u017eala monologe stvorene za medijske „sound-byteove“ a ne ne\u0161to \u0161to bi oplemenilo politi\u010dki \u017eivot ili nas informisalo“, poja\u0161njava \u0110uki\u0107.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Crna Gora ni skoro dvije decenije od obnove nezavisnosti nema Zakon o Skup\u0161tini, akt koji bi trebalo da uredi na\u010din rada, konstituisanje i organizaciju parlamenta, kao i prava i du\u017enosti poslanika. Dok vlast tvrdi da je priprema ovog zakona istorijski iskorak, opozicija i analiti\u010dari upozoravaju na uru\u0161avanje parlamentarizma i potpunu dominaciju partija nad institucijama.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":757180,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[3366,100,965,4479,347],"naslovna":[],"class_list":["post-822404","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika","tag-boris-bogdanovic-2","tag-skupstina-crne-gore","tag-stefan-djukic","tag-zakon-o-skupstini","tag-zoja-bojanic-lalovic"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/822404","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=822404"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/822404\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/757180"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=822404"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=822404"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=822404"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=822404"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Boris Bogdanovi\u0107 (Foto: Demokratska Crna Gora )<\/p>\n\n\n\n
Zoja Bojani\u0107 Lalovi\u0107 (Foto: DPS)<\/p>\n\n\n\n
Stefan \u0110uki\u0107 (Foto: Danilo Pavlovi\u0107)<\/p>\n\n\n\n