<\/p>\n\n\n\n
Polovina mu\u0161karaca i tre\u0107ina \u017eena u bogatim zemljama mogu o\u010dekivati da \u0107e od njega bolovati u nekom periodu svog \u017eivota, pi\u0161e The Economist.<\/p>\n\n\n\n
U Americi, gdje je to drugi naj\u010de\u0161\u0107i uzrok smrti, odmah iza sr\u010danih bolesti, ubija oko 600.000 ljudi godi\u0161nje. \u0160irom svijeta, odgovoran je za otprilike jednu od \u0161est smrtnih slu\u010dajeva.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, situacija je bolja nego \u0161to mnogi misle. Napredak je o\u010digledan iz podataka i postoji razlog za pretpostavku da \u0107e se on nastaviti. Rak je povezan sa starenjem. Ako izuzmemo du\u017ei \u017eivotni vijek, postaje jasno da su u bogatom svijetu rane devedesete bile prekretnica.<\/p>\n\n\n\n
Od tada, stopa smrtnosti prilago\u0111ena starosti opada, polako ali sigurno, iz godine u godinu. U Americi je stopa sada za oko tre\u0107inu ni\u017ea nego 1990-ih godina.Trend je sli\u010dan i u drugim razvijenim zemljama.<\/p>\n\n\n\n
Neke pobjede su bile spektakularne. Dje\u010dja leukemija je nekada bila prakti\u010dno smrtna presuda – sada ima petogodi\u0161nju stopu pre\u017eivljavanja iznad 90 posto. Pa ipak, budu\u0107i da rak nije jedna bolest, ve\u0107 cijela kategorija, veliki dio napretka nije do\u0161ao od velikih otkri\u0107a, ve\u0107 od hiljada manjih napredaka u hirurgiji i lijekovima.<\/p>\n\n\n\n
Zanemarena pri\u010da o uspjehu u borbi protiv raka bila je prevencija – mo\u017eda zato \u0161to su rakovi koji se nikada ne pojave manje vidljivi od onih koji se izlije\u010de.<\/p>\n\n\n\n
Na primjer, stopa pu\u0161enja je naglo pala u bogatim zemljama. To je vjerovatno sprije\u010dilo vi\u0161e od tri miliona smrtnih slu\u010dajeva od raka od 1975. godine samo u Americi. Budu\u0107i da pu\u0161enje i dalje uzrokuje jednu od pet smrtnih slu\u010dajeva od raka \u0161irom svijeta, antidubanske kampanje u siroma\u0161nim i zemljama sa srednjim prihodima, gdje je pu\u0161enje i dalje uobi\u010dajeno, mogu u\u010diniti ogromno dobro.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 jedan izvor napretka bi\u0107e jeftiniji ljekovi. Rak grli\u0107a materice jedan je od naj\u010de\u0161\u0107ih karcinoma kod \u017eena.<\/p>\n\n\n\n
Gotovo svi slu\u010dajevi su odgo\u0111ena nuspojava infekcije humanim papiloma virusom ( HPV ). Velika Britanija je 2008. godine po\u010dela nuditi novo razvijenu HPV vakcinu tinejd\u017eerkama.<\/p>\n\n\n\n
Deceniju i po kasnije, stope raka grli\u0107a materice me\u0111u \u017eenama u dvadesetim godinama smanjene su za 90 posto, a britanski zdravstveni zvani\u010dnici govore o prakti\u010dnom iskorjenjivanju raka grli\u0107a materice do 2040. godine.<\/p>\n\n\n\n
Originalna HPV vakcina bila je relativno skupa. Ali jeftinija verzija razvijena u Indiji sada podr\u017eava kampanju masovne vakcinacije i u toj zemlji.<\/p>\n\n\n\n
I posljednji izvor napretka bi\u0107e klini\u010dka primjena novih nau\u010dnih otkri\u0107a. To se doga\u0111a u dva koraka: identifikovanje onih koji su najvi\u0161e izlo\u017eeni riziku od razvoja raka, a zatim pronala\u017eenje na\u010dina za zaustavljanje bolesti u njenom nastajanju.<\/p>\n\n\n\n
Nau\u010dnici ve\u0107 poznaju genetske varijante koje predisponiraju njihove nosioce za odre\u0111ene vrste raka, kao \u0161to je neispravan gen BRCA -1 koji pove\u0107ava rizik od raka dojke ili prostate.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, manje od polovine svih pacijenata oboljelih od raka ima poznati faktor rizika. Sli\u010dno tome, samo neke prekancerozne \u0107elije postaju maligne. Na primjer, rak crijeva obi\u010dno nastaje iz polipa, ali samo 5-10 posto polipa postaje kancerogeno.<\/p>\n\n\n\n
Cilj je razrije\u0161iti ovu konfuziju kako bi se pacijenti identifikovali vrlo rano, kada je lije\u010denje najefikasnije. Taj rad se oslanja na ogromne biobanke uzoraka tkiva i na mogu\u0107nost pra\u0107enja kako se geni uklju\u010duju i isklju\u010duju u \u017eivim \u0107elijama – \u0161to je bilo nemogu\u0107e \u010dak i prije deset godina.<\/p>\n\n\n\n
Naoru\u017eani novim biomarkerima u krvi ili dahu i dubljim razumijevanjem kako kombinacije gena i izlo\u017eenosti okolini predisponiraju ljude za razvoj raka, ljekari mogu ciljati one koji bi imali koristi od lije\u010denja.<\/p>\n\n\n\n
To je va\u017eno kako bi se sprije\u010dilo da se ljudi podvrgavaju nepotrebnim operacijama, hemoterapiji i radioterapiji, uz ogromne tro\u0161kove i te\u0161ke nuspojave.<\/p>\n\n\n\n
Nakon \u0161to su utvrdili koga \u0107e lije\u010diti, ljekari mogu koristiti rastu\u0107i arsenal terapija.<\/p>\n\n\n\n
Uz glavne metode hirurgije, hemoterapije i radioterapije, pojavljuje se nova tehnika koja iskori\u0161tava snagu imunolo\u0161kog sistema.<\/p>\n\n\n\n
Ideja je da se poja\u010da sposobnost tijela da napadne kancerogene \u0107elije. Neke vakcine, mo\u017eda genetski prilago\u0111ene pojedina\u010dnim pacijentima, mogu ciljati rak koji je ve\u0107 uspostavljen.<\/p>\n\n\n\n
Druge, koje djeluju vi\u0161e kao \u0161iroke vakcine koje se koriste protiv bolesti poput gripe, mogle bi ciljati prekancerozne \u0107elije. Vakcine ove vrste za rak dojke i debelog crijeva su u klini\u010dkim ispitivanjima.<\/p>\n\n\n\n
Dobre vijesti \u010desto ostaju nezapa\u017eene, posebno ako se de\u0161avaju postepeno. To je pri\u010da o ratu protiv raka. Nije sve savr\u0161eno: tretmani su skupi, farmaceutske kompanije brinu da \u0107e biti tu\u017eene zbog nuspojava pri lije\u010denju ljudi od bolesti koje jo\u0161 nemaju, a Trumpova administracija planira velika smanjenja Nacionalnog instituta za rak, unazadiv\u0161i nauku i odvrativ\u0161i generaciju istra\u017eiva\u010da.<\/p>\n\n\n\n
Ali tro\u0161kovi \u0107e pasti, tretmani \u0107e prona\u0107i put do tr\u017ei\u0161ta, a rad se nastavlja u Evropi i Kini, koje su ove godine pretekle Ameriku kao glavni izvor istra\u017eivanja raka. Zato \u0107e stopa smrtnosti prilago\u0111ena dobi nastaviti da opada, iz godine u godinu, navodi u svom tekstu Economist<\/a>.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Godine 1971. Richard Nixon, tada\u0161nji ameri\u010dki predsjednik, najavio je „rat protiv raka“. Neki optimisti\u010dni doktori govorili su o lijeku za rak u roku od nekoliko godina. Bili su u krivu. Danas je svaka odrasla osoba imala rak, poznaje nekoga ko ga ima ili oboje.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":819630,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[3925,2639,481],"naslovna":[],"class_list":["post-819627","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","tag-bitka-protiv-karcinoma","tag-situacija","tag-svijet"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/819627","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=819627"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/819627\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/819630"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=819627"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=819627"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=819627"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=819627"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}