To je poruka iz autorskog teksta Stevana Koprivice, dramskog pisca i umjetni\u010dkog direktora festivala, objavljenog u NIN-u.<\/p>\n\n\n\n
On je podsjeto da festival, koji je nekada nosio ime Jugoslovenskog festivala filmske re\u017eije, a potom Jugoslovenskog filmskog festivala, danas okuplja igrani, dokumentarni i studentski film, uz prate\u0107i program koji uklju\u010duje i novu \u201eTV ni\u0161u“.<\/p>\n\n\n\n
„Za sada revijalnu selekciju regionalnih TV serija u nastanku i nadmetanje crnogorskih autora koji poku\u0161avaju da prevazi\u0111u apsolutni televizijski deficit igranog programa u Crnoj Gori“, napisao je Koprivica.<\/p>\n\n\n\n
On je istakao da Crna Gora bilje\u017ei presedan u filmskom kulturnom proizvodu.<\/p>\n\n\n\n
\u201eOve godine \u010dak osam filmova, \u0161to ve\u0107inske \u0161to manjinske koprodukcije, iza kojih stoji agilni Filmski centar Crne Gore, ali nadasve kreativni potencijal domicilnih stvaralaca“, naveo je Koprivica.<\/p>\n\n\n\n
\u201eDomicilnost nije esteti\u010dka kategorija, ni vrijednosna, ali plasman ovih filmova na respektabilnim evropskim festivalima govori da su u pitanju relevantna umjetni\u010dka djela\u201c , napisao je Koprivica.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovom mi\u0161ljenju „nema vi\u0161e te zemlje, ali ima kinematografije post-Ju zemalja koje se me\u0111usobno pro\u017eimaju, sara\u0111uju, stvaraju. To se sada zove koprodukcija, a nekad se zvalo jugoslovenska kinematografija. Autori, glumci, novac, kao nekada“.<\/p>\n\n\n\n
Tako \u0107emo vidjeti filmove iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Makedonije, Crne Gore. Razli\u010diti stilski i tematski, ali sa zajedni\u010dkim imeniteljem sudbine posttranzicionog dru\u0161tva i pojedinca, dok dokumentarni program obuhvata globalne teme i autore.<\/p>\n\n\n\n
„Dodajmo ovome i selekciju studentskih filmova sa\u010dinjenu od radova poletaraca filmskih \u0161kola opet eks-Ju prostora, pa \u010dak i beogradskog FDU-a, \u010diji su studenti uprkos svemu uspjeli da naprave zanimljive filmove“, napisao je Koprivica.<\/p>\n\n\n\n
On isti\u010de kako selekcija dokumentarnog filma obuhvata cijelu planetu i suo\u010di\u0107e nas sa anga\u017emanom i hrabro\u0161\u0107u autora suprotstavljenih ve\u0107 pomenutom fa\u0161izmu, apokalipsi Gaze i sli\u010dno. „Pored anga\u017emana, ova selekcija donosi i visoko estetizovane filmske etide, od kojih su neke u konkurenciji za najve\u0107a svjetska priznanja.“<\/p>\n\n\n\n
U svom tekstu Koprivica je podsjetio na razvoj festivala \u201enapomenimo, prije je to bio Jugoslovenski festival filmske re\u017eije, pa raspadom SFRJ a ostatkom krnje Jugoslavije postao je Jugoslovenski filmski festival, a onda vi\u0161e ni te zemlje nije bilo. A festivala jeste. U novom profilu imao je meandriranja, od visokih dometa do krajnje nebrige, ali je opstajao jer je film opstajao.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Koprivica u tekstu podsje\u0107a na zna\u010dajan doprinos u etabliranju festivala Milana \u017dmuki\u0107a, \u201eproducentskog maga iz socijalisti\u010dkih vremena\u201c, i Zorana \u017divkovi\u0107a, \u201eproducenta sa pra\u0161kom diplomom\u201c.<\/p>\n\n\n\n
\u201eDanas festival ima promijenjenu upravnu strukturu sa Savjetom velikih ingerencija, \u2018Herceg festom\u2019 kao izvr\u0161nim producentom, umjetni\u010dkim direktorom koji do sada nije postojao jer je festival selektorskog tipa, a osniva\u010d Herceg Novi i Ministarstvo za kulturu i medije u odnosu jedan prema dva pokrivaju bud\u017eet festivala. Savjet \u010dine dva \u010dlana koje delegira Op\u0161tina Herceg Novi i tri \u010dlana ispred Ministarstva kulture i medija\u201c , napisao je Koprivica.<\/p>\n\n\n\n
Pored Zlatnih mimoza, festival dodjeljuje i nagradu \u201eMilan \u017dmuki\u0107\u201c za doprinos doma\u0107oj kinematografiji i razvoju festivala. Dobitnik za 2025. godinu je Du\u0161an Kova\u010devi\u0107, jedan od najzna\u010dajnijih dramskih pisaca i scenarista regiona.<\/p>\n\n\n\n