<\/p>\n\n\n\n
Njegove kosti otkrila je u januaru poljska antarkti\u010dka ekspedicija, zajedno s ru\u010dnim satom, radiom i lulom. Nakon forenzi\u010dke analize, potvr\u0111eno je da se radi o 25-godi\u0161njem \u010dlanu tada\u0161nje Falkland Islands Dependencies Survey organizacije, prete\u010de dana\u0161njeg Britanskog antarkti\u010dkog instituta. Bell je poginuo kada je upao u ledenu pukotinu dok je radio na mapiranju dijela King George Islanda.<\/p>\n\n\n\n
„Nikada nisam o\u010dekivao da \u0107e ga prona\u0107i. Nevjerovatno je. Ne mogu da shvatim da se to zaista dogodilo“, izjavio je njegov brat David Bell (86) za BBC, prisje\u0107aju\u0107i se trenutka kada je porodica prije 66 godina primila telegram s vije\u0161\u0107u o tragediji.<\/p>\n\n\n\n
Profesorica Dame Jane Francis, direktorica Britanskog antarkti\u010dkog instituta, naglasila je da je Bell bio jedan od brojnih hrabrih ljudi koji su u izuzetno te\u0161kim uslovima doprinijeli razvoju nau\u010dnih istra\u017eivanja na Antarktiku.<\/p>\n\n\n\n
„Iako je nestao 1959., njegovo ime je nastavilo da \u017eivi u sje\u0107anjima kolega i naslije\u0111u polarnih istra\u017eivanja“, rekla je.<\/p>\n\n\n\n
Dennis Bell, ro\u0111en 1934. godine, slu\u017eio je u RAF-u i obu\u010dio se za meteorologa prije nego \u0161to se priklju\u010dio misiji na Antarktiku 1958. Bio je stacioniran u bazi Admiralty Bay, udaljenoj oko 120 kilometara od Antarkti\u010dkog poluostrva. Njegovi nadre\u0111eni opisivali su ga kao vrijednog i vedrog \u010dovjeka, sklonog \u0161alama i prakti\u010dnim dosjetkama, a me\u0111u kolegama je bio poznat i kao najbolji kuvar u bazi. Posebno je volio pse haskije, koje je uzgajao i koristio za vu\u010du sanki.<\/p>\n\n\n\n
Nesre\u0107a se dogodila 26. jula 1959. godine tokom ekspedicije na gle\u010der. Bell je, vode\u0107i pse, bez skija i\u0161ao ispred ekipe kada je propao u duboku pukotinu. Kolega Jeff Stokes uspio mu je spustiti u\u017ee i izvu\u0107i ga do ruba, no pojas na koji je bio vezan pukao je i Bell je ponovo pao. Nakon toga se vi\u0161e nije javio. Zbog izuzetno opasnih uslova i dubine pukotine, tijelo nikada nije bilo prona\u0111eno \u2013 sve do sada.<\/p>\n\n\n\n
Pronalazak se dogodio zahvaljuju\u0107i poljskim nau\u010dnicima koji su u januaru 2025. godine, rade\u0107i u blizini stanice Henryk Arctowski, uo\u010dili kosti i li\u010dne predmete u ledu i stijenama ispod gle\u010dera Ecology. Topljenje leda, uzrokovano klimatskim promjenama, pomjerilo je mjesto na kojem se nesre\u0107a dogodila, pa su ostaci nakon vi\u0161e od \u0161est decenija iza\u0161li na povr\u0161inu. Ekipa je ozna\u010dila lokaciju GPS-om i u nekoliko opasnih odlazaka pa\u017eljivo izvukla sve prona\u0111eno.<\/p>\n\n\n\n
Osim ljudskih kostiju, prikupljeni su fragmenti bambusovih skija\u0161kih \u0161tapova, dijelovi vojne \u0161atorske opreme, staklene bo\u010dice i uljna lampa. „U\u010dinili smo sve da se Dennis kona\u010dno vrati ku\u0107i“, poru\u010dili su \u010dlanovi poljske ekipe.<\/p>\n\n\n\n
Za Davida Bella ovo otkri\u0107e donosi osje\u0107aj zatvaranja bolnog \u017eivotnog poglavlja.<\/p>\n\n\n\n
„\u017dao mi je \u0161to na\u0161i roditelji nisu do\u017eivjeli ovaj trenutak. Sada \u0107emo ga sahraniti u Engleskoj. Mo\u017eda zvu\u010di \u010dudno, ali sre\u0107an sam \u2013 na\u0161li smo ga, vratio se ku\u0107i“, kazao je.<\/p>\n\n\n\n
Prema podacima Britanskog antarkti\u010dkog spomen-trusta, od 1944. godine u britanskim nau\u010dnim misijama na Antarktiku poginulo je 29 ljudi.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ostatci britanskog istra\u017eiva\u010da Dennisa „Tinka“ Bella, koji je tragi\u010dno stradao u nesre\u0107i na Antarktiku 1959. godine, prona\u0111eni su po\u010detkom ove godine u gle\u010deru koji se topi.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":811302,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[24],"tags":[2152,2153,2154,2155],"naslovna":[],"class_list":["post-811301","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-ekspedicija","tag-glecer","tag-mladi-britanac","tag-nestanak"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/811301","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=811301"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/811301\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/811302"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=811301"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=811301"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=811301"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=811301"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}