<\/p>\n\n\n\n
Kako je za \u201cVijesti\u201d potvrdio izvr\u0161ni direktor RUP-a Nemanja Lakovic<\/strong>, solarna elektrana planirana je u kompleksu ugljenokopa \u201cPotrlica\u201d, na 63 hektara zemlji\u0161ta, s nominalnim kapacitetom od 81,1 megavata. Investicija, \u010dija se ukupna vrijednost trenutno procjenjuje na oko 40 miliona eura, uklju\u010diva\u0107e i baterijske sisteme za skladi\u0161tenje energije, \u010dime se dodatno ja\u010da energetska stabilnost i efikasnost budu\u0107e elektrane.<\/p>\n\n\n\n \u201cRUP planira zna\u010dajna ulaganja u obnovljive izvore energije s ciljem iskori\u0161\u0107enja potencijala, smanjenja zavisnosti od fosilnih goriva, te podr\u0161ke energetskoj tranziciji Crne Gore. U okviru Plana pravedne tranzicije kroz poslovnu transformaciju planira izgradnju solarne elektrane\u201d, rekao je Lakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Rudnik je dobio neophodne saglasnosti, a Vlada je izdala urbanisti\u010dko-tehni\u010dke uslove za izradu tehni\u010dke dokumentacije za solarnu elektranu. Elektrana bi bila nominalnog kapaciteta 81,1 megavata, a gradila bi se u kompleksu ugljenokopa i Termoelektrane u katastarskoj op\u0161tini Ilino Brdo I, na dijelu ugljenokopa \u201cPotrlica\u201d, na povr\u0161ini od skoro 63 hektara.<\/p>\n\n\n\n U elaboratu dostavljenom u sklopu projekta, navodi se da je priklju\u010dni kapacitet, odnosno maksimalna snaga koju solarna elektrane mo\u017ee isporu\u010diti mre\u017ei 62,5 megavata.<\/p>\n\n\n\n \u201cSvakako treba imati u vidu da \u0107e se tek izradom glavnog projekta, te finalnom tehno-ekonomskom analizom, definisati realna snaga, a time i vrijednost investicije planirane solarne elektrane. Ovo je prvi korak, nakon \u010dega \u0107emo krenuti u stvaranje ostalih preduslova za realizaciju projekta. Nadle\u017eni u kompaniji rade na izradi potrebnih dokumenata i definisanju navedene specifikacije ovog projekta uklju\u010duju\u0107i mogu\u0107nost instalacije baterijskih sistema za skadi\u0161tenje energije\u201d, rekao je Lakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Prema sada\u0161njim procjenama, ukupna vrijednost investicije bila bi oko 500.000 eura po megavatu \u0161to ukupno iznosi \u010detrdesetak miliona eura. Dodatni tro\u0161ak bi\u0107e i nabavka i instalacije baterijskih sistema za skladi\u0161tenje energije.<\/p>\n\n\n\n Direktor najve\u0107e pljevaljske kompanije ka\u017ee da je planirano da se realizacija projekta zavr\u0161i naredne godine, do kraja gra\u0111evinske sezone.<\/p>\n\n\n\n \u201cU narednom periodu o\u010dekuje se raspisivanje tendera za izradu projekte dokumentacije, \u010dime \u0107e se definisati tehni\u010dka rje\u0161enja i dalji koraci za priklju\u010denje na elektroenergetsku mre\u017eu\u201d, rekao je Lakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Lakovi\u0107 kazao da osim ovog projekta, kompanija planira i izgradnju mini hidroelektranu u selu Durutovi\u0107i na brani koju je prije petnaestak godina izgradio Rudnik za potrebe izmje\u0161tanja korita rijeke \u0106ehotine. Rudnik je morao da napravi branu u Durutovi\u0107ima, kako bi skrenuo rijeku sa svog ranijeg toka, izgradi dva tunela, kao i dva betonska kanala kojim trenutno te\u010de \u0106ehotina. Ovaj projekat pljevaljsku kompaniju ko\u0161tao je vi\u0161e od 20 miliona eura.<\/p>\n\n\n\n Vra\u0107anjem \u0106ehotine trasom svog pribli\u017eno prirodnog toka prestaje sada\u0161nja uloga brane \u201cDurutovi\u0107i\u201d, i stvara se mogu\u0107nost iskori\u0161\u0107enja njenog potencijala za izgradnju mini hidrocentrale za proizvodnju elektri\u010dne energije.<\/p>\n\n\n\n U toku su radovi na izgradnji novog korita rijeke \u0106ehotine a po projektu predvi\u0111eno je mjesto za smje\u0161taj budu\u0107e hidrocentrale.<\/p>\n\n\n\n \u201cInstalisana snaga hidroelektrane Durutovi\u0107i bila bi 2,2 megavata. Za ovu malu hidroelektranu ve\u0107 je izra\u0111ena tehni\u010dka dokumentacija, \u010dime su stvoreni preduslovi za realizaciju projekta\u201d, rekao je Lakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n On je pojasnio da \u0107e po zavr\u0161etku izmje\u0161tanja korita \u0106ehotine biti uskla\u0111en projekat za malu elektranu sa stvarnim stanjem na terenu nakon \u010dega \u0107e znati koliko \u0107e ta investicija ko\u0161tati.<\/p>\n\n\n\n U sklopu Plana pravedne tranzicije, koja podrazumijeva postepeno napu\u0161tanje uglja kao izvora energije, Rudnik planira da izdvoji deset preduze\u0107a, koja \u0107e tr\u017ei\u0161no poslovati.<\/p>\n\n\n\n Jedno od tih preduze\u0107a bi\u0107e i gra\u0111evinska grupa, koja je ve\u0107 formirana i koja obavlja poslove za RUP, Elektroprivredu i u\u010destvuje na tenderima za izvo\u0111enje raznih gra\u0111evinskih radova.<\/p>\n\n\n\n RUP planira da otvori fabriku za proizvodnju HTZ opreme, za koju su ve\u0107 od kompanije Castelo Montenegro iznajmili prostor u pljevaljskom naselju Radosavac. U toku je adaptacija prostora u kojoj \u0107e osim fabrike za proizvodnju HTZ opreme biti izmje\u0161teni magacin RUP-a, koji je trenutno smje\u0161ten u stambenoj zgradi koju je kompanija izgradila prije nekoliko godina na mjestu nekada\u0161nje rudni\u010dke radionice.<\/p>\n\n\n\n \u201cOtvaranje fabrike za proizvodnju HTZ -e opreme je dio plana pravedne tranzicije kroz poslovnu transformaciju RUP-a. To je koncept koji smo mi prepoznali da bi smo nakon prestanka eksploatacije uglja u Pljevljima imali mogu\u0107nost da ljudi ostanu na svojim radnim mjestima\u201d, saop\u0161tili su nedavno iz Rudnika.<\/p>\n\n\n\n Iz najve\u0107e pljevaljske kompanije tvrde da je analiza tr\u017ei\u0161ta pokazala da je opravdano otvaranje fabrike HTZ opreme.<\/p>\n\n\n\n \u201cRUP godi\u0161nje nabavi HTZ opreme, svih vrsta, u vrijednosti od oko 800 hiljada eura. Tu smo detektovali mogu\u0107nost da na osnovu proizvodnje koju bi smo pokrenuli kod nas interno u firmi napravimo ozbiljne u\u0161tede. U prvom periodu proizvodnja bi se bazirala na tekstilni program, a osnivanjem jedinice za proizvodnju HTZ opreme, mi bismo u ovom prvom periodu pokrili tu potrebu. Pokretanjem tog pogona sa\u010duvali bismo radna mjesta\u201d, isti\u010du iz RUP-a.<\/p>\n\n\n\n Iz ove dr\u017eavne firme nijesu kazali koliko \u0107e radnika biti zaposleno u novoj fabrici, osim da \u0107e dio radnika koji su bili zainteresovani prekfalifikovati za te poslove, a te poslove vodi\u0107e ljudi sa dugogodi\u0161njim iskustvom u procesu proizvodnje. U budu\u0107nosti RUP planira da proizvodnju pro\u0161iri i na ostala tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n U okviru plana pravedne tranzicije dr\u017eavno preuze\u0107e je nedavno zakupio asfaltnu bazu od ste\u010dajne uprave kompanije \u201cVektra Jaki\u0107\u201d, u pljevaljskom selu Bu\u0161nje, a nakon \u0161to bude remontovana, trebalo bi da uskoro po\u010dne sa radom.<\/p>\n\n\n\n Baza je zakupljena na period od \u010detrnaest mjeseci uz mjese\u010dnu naknadu od 10,5 hiljada eura, a tro\u0161kovi remonta bi\u0107e odbijeni od zakupnine.<\/p>\n\n\n\n Dugoro\u010dnim planovima Rudnika planirana je kupovina asfaltne baze kada se za to stvore uslovi.<\/p>\n\n\n\n Vra\u0107anjem \u0106ehotine trasom svog pribli\u017eno prirodnog toka prestaje sada\u0161nja uloga brane \u2018Durutovi\u0107i\u2019, i stvara se mogu\u0107nost iskori\u0161\u0107enja njenog potencijala za izgradnju mini hidrocentrale za proizvodnju elektri\u010dne energije<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n Planirana je prodaja asfalta drugim kupcima kao i za poslove koje bude izvodila gra\u0111evinsku grupu Rudnika uglja.<\/p>\n\n\n\n Asfaltna baza u selu Bu\u0161nje izgra\u0111ena je 1984. godine, a sve do 2009. radila je bez ve\u0107ih problema, kada je ura\u0111en i generalni remont postrojenja.<\/p>\n\n\n\n U Rudniku o\u010dekuju da \u0107e asfaltna baza proizvoditi 30 do 35 tona asfalta na sat. U budu\u0107nosti Rudnik planira nabavku fini\u0161era i kamiona kako bi mogli da obavljaju i poslove ugradnje asfalta.<\/p>\n\n\n\n Planirano je i da se Radna jedinica Transport sa preko 60 kamiona da \u201cizbace\u201d na tr\u017ei\u0161te, kao i laboratoriju, slu\u017ebu \u010di\u0161\u0107enja i obezbje\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n Lakovi\u0107 je ranije kazao i da je Rudnik uglja zainteresovan za preuzimanje Vektre Jaki\u0107, najve\u0107e drvoprera\u0111iva\u010dkog preduze\u0107a na sjeveru Crne Gore, u kojem je proizvodnja prekinuta krajem 2018. U Vektri Jaki\u0107 je u toku ste\u010dajni postupak.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Rudnik uglja Pljevlja (RUP) kre\u0107e u ambiciozan investicioni poduhvat u oblasti obnovljivih izvora energije, najavljuju\u0107i gradnju solarne elektrane vrijedne vi\u0161e desetina miliona eura i mini hidroelektrane na brani u selu Durutovi\u0107i. Ovi projekti predstavljaju va\u017ean dio \u0161ire strategije pravedne tranzicije, kroz koju RUP nastoji da transformi\u0161e svoju ulogu i obezbijedi odr\u017eivo poslovanje u eri postepene dekarbonizacije i napu\u0161tanja uglja kao primarnog energetskog izvora u Crnoj Gori.<\/p>","protected":false},"author":14,"featured_media":805367,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8],"tags":[320,321,322],"naslovna":[],"class_list":["post-805366","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","tag-gradnja","tag-rudnik-uglja","tag-solarna-elektrana"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/5662917_rup-1_ls.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/805366","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=805366"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/805366\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/805367"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=805366"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=805366"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=805366"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=805366"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Asfalt iz Bu\u0161nja za tr\u017ei\u0161te i gradili\u0161ta<\/h2>\n\n\n\n
\n