Vlada Crne Gore donijela je maksimalne mjere ograničavanja cijena goriva i smanjila akcize na gorivo za 50 posto i skrati obračunski period sa petnaest na sedam dana. To znači da će cijena dizela umjesto za 31 cent porasti za svega 4 centa i od utorka iznositi 1,54 e umjesto očekivanih 1,81. Litar benzina koštaće 1,51 e umjesto 1,68 e.
„Ovo je bila potpuno opravdana i očekivana odluka i čini se da je bio posljednji momenat da se donese jer da nije donesena imali bi situaciju da sljedeće nedjelje imamo nagli rast cijena što bi ugrozilo životni standard građana i podiglo troškove privrednih subjekata“, rekao je Mulešković za TVPG.
Objasnio je da ta odluka Vlade predstavlja mjeru koja može privremeno dovesti do stabilizacije cijena.
„Moramo pratiti stanje na svjetskom tržištu jer činjenica je da je za nekoliko nedjelje došlo do rasta cijena goriva za skoro 30 odsto i da se sukobi na Bliskom Istoku ne završavaju što znači da će njihove ekonomske posledice biti sve teže ne samo za Crnu Goru, nego za sve zemlje“, dodao je Mulešković.
On upozorava da zbog rasta cijena goriva može doći do poskupljenja transporta na globalnom nivou što će dovesti do poskupljenja osnovnih životnih namirnica, a to bi se nesporno odrazilo i na Crnu Goru kao uvozno zavisnu zemlju.
Mulešković je dodao da Crna Gora mora posebno voditi računa o uticaju poskupljenja nafte i derivata na turizam jer skok goriva može poskupeti prevoz i uzrokovati otkazivanja dolazaka gostiju.
„Ovo je pohvalna odluka koju je trebalo da čujemo i ranije. Važno je da imamo stabilno snabdijevanje tržišta, ali da se sada moramo odgovorno ponašati u pogledu potrošnje jer su već u nekim zemljama uvedena ograničenja“, poručio je Mulešković.
Ukazuje da će stanje na međuarodnom tržištu nafte definitivno voditi poskupljenjima.
„Ukoliko se cijene goriva stabilizuju rast neće biti drastičan, ali u ovom trenutku ovo je bila jedina odluka koju je Vlada mogla da donese. Sada je na njima da razmišljaju gdje će nadomestiti prihode koji će se umanjiti. I ova kriza pokazala je manjkavosti našeg budžeta jer su dominantni prihodi koji se odnose na indirektne poreze odnosno PDV i akcize. Upravo tu moramo širiti poresku bazu i raditi mnogo više na diverzifikaciji prihoda kako nam ovakve situacije u budućnosti ne bi pravile probleme u državnoj kasi“, zaključio je Mulešković.
