Alarmantni podaci pokazuju da se jaz između mladića i djevojaka u konzumaciji gubi, dok djeca prvi kontakt sa pićem ostvaruju već u porodici.
Povodom Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma, Ćatić je iznijela potresnu statistiku o stanju nacije. Sa procjenom od 9,64 litra čistog alkohola po glavi stanovnika, Crna Gora se visoko kotira na mapi javnozdravstvenih problema Evrope.
Doktorka Ćatić je precizirala da statistika ne ostavlja prostor za optimizam, naročito kada je riječ o učestalosti pijenja među opštom populacijom.
“Podaci kojima raspolažemo kažu da je 63 odsto odraslog stanovništva nekada konzumiralo alkohol. Redovnih konzumenata je preko 50 odsto, tačnije 52 odsto , što znači da je svaki drugi građanin redovni konzument“, izjavila je Ćatić.
Poseban osvrt doktorka je dala na rezultate ESPAD istraživanja iz 2024., koji pokazuju da je 73 odsto šesnaestogodišnjaka probalo alkohol, dok su se djevojke po parametrima gotovo izjednačile sa mladićima.
“Danas je mladom čovjeku sramota da izađe u grad i naruči sok. Podrazumijeva se da to mora biti alkoholno piće. Mi odrasli im šaljemo poruku da je to dio odrastanja. Čak 40 odsto djece proba alkohol do 13. godine, a gdje će ga probati nego u porodici? Ono što se vidi i gleda kod kuće, brže se upija nego ono što se uči u školi“, upozorava doktorka.
Razbijajući mitove o „zdravim količinama“ pića, Ćatić je podsjetila na toksičnost etanola i njegovu povezanost sa najtežim oboljenjima.
“Alkohol spada u grupu jedan kancerogena, gdje se nalazi i azbest. Naučno je dokazano da dovodi do pojave raka. Čak i takozvani ‘umjereni obrazac’ konzumacije, poput litar i po vina nedjeljno, povezan je sa razvojem raka dojke kod žena i karcinomom debelog crijeva.“
Kao jedini put ka oporavku društva, dr Ćatić vidi kombinaciju strožih zakona i veće cijene pića.
„Najbolja mjera je povećanje akciza. Mladi ljudi su ekonomski osjetljiviji i visoka cijena bi ih odvratila od kupovine velikih količina. Takođe, moramo se pozabaviti marketingom, reklamiranje alkohola mora biti zabranjeno ne samo u medijima, već i na društvenim mrežama gdje influenseri često postaju nesvjesni promoteri zavisnosti.“
Na kraju, doktorka je uputila direktan apel roditeljima koji smatraju da „jedna čašica“ ne može da škodi njihovom djetetu.
„Roditelji nisu svjesni da jedna greška i ta jedna sekunda produženog reagovanja u vožnji pod dejstvom alkohola može biti kobna. Najteže saobraćajne nesreće dešavaju se upravo pri koncentraciji od jednog promila, kada moralne kočnice popuste. Nemojte hrabriti djecu da piju, već postavite jasne granice i nađite momenat da vas čuju dok još nije kasno”.
