Optužni predlog podnijet je protiv Veselina Drljevića i članova Savjeta Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića. Na teret im se, kako je saopšteno, stavlja krivično djelo zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu.
Advokat Velibor Marković pojasnio je da je pravo je okrivljenog da ne odgovara.
„U odnosu na mog vlastodavca Predraga Miranovića navodim: „Prvi okrivljeni u svojoj današnjoj odbrani nije izjavio da mu je poznato kako je glasao peti okrivljeni Miranović, niti je demantovao kasniju javnu izjavu Miranovića da nije glasao““, istakao je Marković.
Advokat Nebojša Asanović istakao je da u odnosu na ovaj događaj, treba isticati da su svi članovi Savjeta, koji su okrivljeni, pitali pravnu službu RTCG da li Boris Raonić može da bude kandidat.
„Izričito im je rečeno da je to moguće i navodi se u zapisniku. U najmanju ruku čudi da tužilac u svom aktu uopšte to i ne pominje. A imamo jasne materijalne dokaze o tome. Ovdje okrivljeni Drljević, a i ostali, ovdje su samo jer su glasali. Mislili smo da su vremena Golog otoka za nama. Za 20 godina prakse ovo nisam vidio“, naveo je Asanović.
Tužilac Šćekić je komentarišući stav okrivljenog da neće odgovarati na pitanja, naveo da će sve o njegovom izlaganju iznijeti u završnoj riječi.
Drljević je pojasnio da kada govori o pravnicima, misli na Željimira Mićovića iz Pravne službe, „a konsultaciju i saradnju imali smo sa kancelarijom advokata Zorice Đukanović i Saše Vukotića“.
„U cjelosti ostajem pri tome da u potpunosti odbacujem navode iz optužnog akta“, naveo je Drljević.
Drljević ističe da se ne slaže sa optužnim aktom.
„A posebno kada tužilac kaže da smo sa umišljajem donosili odluku. Moje je pravo da glasam kako mislim da treba, to je i ustavno pravo. Glasao sam po svom nahođenju, uz uvjerenje koje je temeljila pravna služba svojim stavom da je Raonić jedan od kandidata. Glasao sam kako sam mislio da treba, a kako su drugi glasali, nije moja stvar“, istakao je Drljević.
Drljević ukazuje da su te presude kojima su poništene odluke iz 2021. prvo su i to danima znali ti privatni mediji.
„A tek onda mi na koje se sve to odnosi. Mislim da pravosuđe tome treba da stane na kraj“, istakao je Drljević.
Javni servis o takvim stvarima, smatra Drljević, treba da zna prvi.
„Nije bilo tako. Kao sudija, morate da znate da radimo u teškom stanju i u teškoj poziciji“, naveo je Drljević.
Drljević navodi da u istoj stvari, imamo tri presude, a one su različite.
„U jednoj presudi, odbijen je zahtjev jednog od kandidata da Raonić bude izuzet od daljeg izbora. Pravna služba i pravni stručnjaci su bili saglasni da može da bude kandidat. Moje iskustvo rada sa tim čovjekom me je snažno upućivalo na to da mu se da šansa. Sud me nije uvjerio da ima razloga za drugačije postupanje“, istakao je Drljević.
Podsjeća da je sjednica potrajala poprilično.
„Imala je različite aplitude, od mirnijih do malo bučnijih. Imali smo kvorum i obavezu da izađemo iz situacije – a napominjem da je ovo medijska haranga na JS od strane jedne ili više medijskih grupa koje bi željele da tamo ne sjede i ne upravljaju oni koji su izabrani na konkursu, već da tamo sjede i upravljaju oni koji su decenijama upravljali medijskom scenom. Ja sam u Skupštini rekao da želim JS za sve“, kaže Drljević.
Da se radi o medijskoj harangi, kaže Drljević, pokazuje i ovo.
„Nije realno, ali jeste moguće ovdje, da optužni akti i odluke suda prvo saznaju ti privatni mediji, pa ljudi o kojima se ovdje radi“, istakao je on.
„Nisam se udruživao, nisam nikoga podstrekivao i nisam se ni sa kim dogovarao kako će ko da glasa“, kazao je Drljević.
Predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević saopštio je da nije kriv.
„Ne osjećam se krivim, ne da se ne osjećam, nego nijesam kriv. Neću odgovarati na pitanja tužioca, ni vaša, ni branioca“, rekao je Drljević.
Podsjeća da su izabrani u Skupštini Crne Gore.
„Krenuću od 2021. Kao i kolege, prošli smo razne filtere i izabrani smo u Skupštini. Bilo je to priznanje za naš rad, i to navodim da biste razumjeli da poznajemo oblasti koje se tiču medija. Birali smo direktora i nijesmo mijenjali konkurs. Situacija u kojoj se našao generalni direktor ticala se sudske presude da je bio u sukobu interesa. Sud je tumačio različito odredbe Zakona o javnom emiteru i to je i nama pobudilo dvojbu kako ćemo reagovati. Ovo tim prije jer i poslanici imaju rok od 30 dana da izaberu funkciju na kojoj će ostati. To tako sud nije cijenio i došli smo u situaciju da je naša odluka iz 2021. poništena.“, istakao je Drljević.
Nakon tog saznanja, kako kaže, „mi smo 01.06.2023. godine, u punom sastavu i po mom ličnom uvjerenju, kao i uvjeravanju pravnih eksperata u Javnom servisu i kancelarije koju je angažovao Javni servis, izabrali g. Raonića. To smo radili u uvjerenju da biramo između četiri prijavljena kandidata, uz napomenu da su svi prošli intervjue. Uvjeravanje je bilo da u tom momentu nije u sukobu interesa i da nema prepreka da bude izabran. U zapisniku se vidi kako je tekao tok sjednice“.
Drljević napominje da u optužnom aktu, tužilac nije, osim zapisnika, „izuzeo nijedan drugi izvor koji bi vama olakšao posao, a to je tonski snimak sjednice, a imali smo i video snimak sjednice. To potenciram jer se sve tu vidi“.
„Ne pristajem i ne priznajem da me bilo ko, po bilo kom aktu, može dovesti u vezu s bilo kakvim udruživanjem radi ostvarivanja bilo kakve dobiti ili koristi za treće lice. Taj video zapis nije nastao ilegalno, jer je sjednica prenošena“, istakao je Drljević.
Napominje da nikada nije bio osuđivan ili u problemima sa zakonom.
Kaže da stiče utisak da tužilac nije vrednovao, odnosno nije se interesovao za ključnu stvar – „gdje se može jasno vidjeti tok sjednice, prepoznati i čuti ko šta kaže, ko šta traži, šta pričaju advokati, šta pravna služba i kako se ponašaju svi članovi savjeta tokom trajanja te sjednice. Prigovaram ovom optužnom aktu“, naveo je Drljević.
