Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Foto: MCB

Može se desiti da Crna Gora prva od zemalja Zapadnog Balkana uđe u EU i da bude primjer drugima. Ali prije svega toga Crna Gora se mora politički stabilizovati i konsolidovati da bi bila vodeća zemlja za primjer drugim kandidatima za članstvo u EU – kaže u razgovoru za Pobjedu Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam.

Može li ,,Otvoreni Balkan“ da dobije veću šansu nakon briselskog samita EU – Zapadni Balkan u smislu da ga podrže i da mu se pridruže Crna Gora i BiH?

Nedavno su me pitali da li Amerika može da izvrši pritisak na Kosovo da uđe u ,,Otvoreni Balkan“ jer je Amerika sponzor ,,Otvorenog Balkana“? Rekao sam – ako se neka zemlja tjera i na nju vrši pritisak da uđe u neku integraciju, tu nešto debelo ne štima, odnosno to znači da u toj integraciji nešto nije dobro. Sjetimo se kako je nastao Nordijski savjet – sve zemlje koje su ga osnovale su željele da ga osnuju i na tome on i danas počiva: na ravopravnosti i povjerenju.

Crna Gora i BiH imaju oprez prema ,,Otvorenom Balkanu“ jer Beograd nema normalne odnose sa Podgoricom i Sarajevom. Predsjednik Srbije je najavio da će resetovati odnose sa Crnom Gorom, ne sviđa mi se ta riječ, mislim da nije smjelo da dođe do pogoršanja međusobnih odnosa.

Sa Sarajevom imamo niz otvorenih pitanja. Posljednji sastanak vrha Srbije i BiH bio je prije četiri godine u Sarajevu kada je najavljeno rješavanje niza otvorenih pitanja od kojih i pomjeranje granice, izgradnja novih i korišćenje hidrocentrale kod Zvornika. Međutim, tu se stalo jer nema dijaloga. Dva puta godišnje imamo zajedničku sjednicu Vlade Republike Srpske i Vlade Srbije a nemamo zajedničku sjednicu sa Vladom BiH.

Bivši premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić je u Beogradu najavio zajedničku sjednicu dvije vlade, u međuvremenu je pala vlada koju je vodio, sadašnji premijer Dritan Abazović najavljuje poboljšanje odnosa sa Srbijom – ali to se još nije desilo.

Postoje razni zazori, ali važna je najava kancelara Nemačke Olafa Šolca da će se aktivirati Berlinski proces. On je izrazio veliku rezervu prema ,,Otvornom Balkanu“ favorizujući Berlinski proces – koji je pokrenut na ideju Angele Merkel pa ga je kasnije i zamrzla – u njemu su ideje o zajedničkom regionalnom tržištu i ekonomskom investicionom planu za Zapadni Balkan, tu bi sve članice bile ravnopravne.

Lideri Zapadnog Balkana izašli su nezadovoljni nakon sastanka sa predstavnicima EU. Na koji način će se odblokirati prijem novih članica?

Glavni problem je što EU uopšte nema kritiku prijema novih članica, ispada da se sve zasniva na izjavama pojedinih čelnika Unije da zemlje Zapadnog Balkana imaju evropsku budućnost. Mislim da EU ima konstrukcionu grešku jer se odluke donose konsenzusom, a članice koje su je osnovale trebalo je da zadrže kontrolni paket. Sada EU pokušava to da ispravi i da pojedine članice ne mogu da urade ono što je Bugarska uradila Sjevernoj Makedoniji. Predsjednik Francuske Emanuel Makron kroz prijedlog da se napravi politička zajednica pokušava da ukine odlučivanje konsenzusom za neka veoma bitna pitanja.

Mađarska i Višegradska grupa su imale mnoštvo prigovora na Bugarsku zbog vladavine prava, Mađarska je kontra Bugarskoj da se u EU prime Srbija i neke druge zemlje. Dakle, problem traje još od Soluna 2003. godine kada je zemljama Zapadnog Balkana obećano da će biti članice EU, pa je primljeno dosta zemalja socijalističkog bloka u EU ali su one uprkos tome što su članice EU ostale visoko korumpirane i sa slabom demokratijom poput Bugarske, ili su postale autoritarne poput Mađarske i to je sada slika EU. Sada je EU zabrinuta zbog Ukrajine koja je u lošoj situaciji zbog ruske agresije. EU je zapravo okupirana tim pitanjem i pitanjem Moldavije. Dakle, nije se moglo očekivati da će neko dobiti staus kandidata poput Makedonije i Albanije.

Sa druge strane, prijetnja da Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija neće doći na samit EU – Zapadni Balkan je bila prijetnja praznom puškom. Na kraju su došli i mogli su očekivati da će se desiti sve ono što se desilo.

Makronov prijedlog o evropskoj političkoj zajednici je na neki način reforma administracije EU koja se godinama nagovještava. Može li taj prijedlog donijeti ubrzanje za primanje država Zapadnog Balkana u EU?

Teško je predvidjeti do čega će to dovesti Makronov prijedlog: može biti i ubrzanje ali i vječita čekaonica za EU, sve zavisi kako će se stvari dalje rješavati. Kada je riječ o nekim zemljama koje su na putu ka EU nije samo krivica na EU zbog toga kakva je EU i načina odlučivanja da jedna zemlja može da blokira drugu. Problem je i što neke zemlje, koje su već otvorile pregovaračka poglavlja, umjesto da napreduju, one nazaduju.

Mislite na Srbiju?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u obraćanju u Briselu rekao da smo uradili neke reforme i da ćemo ih završiti do decembra. Ako ih godinama nijesmo uradili kako ćemo reforme završiti za pola godine?

Crna Gora je od zemalja Zapadnog Balkana najdalje odmakla u evropskim integracijama. Da li će ona biti prva naredna članica EU ili će sve zemlje Zapadnog Balkana ,,u paketu“ biti primljene u EU?

Ovdje je teško biti prorok, jer se stvari mijenjaju skoro na dnevnom nivou. Ogromna su previranja unutar EU, ali može se desiti da Crna Gora prva uđe u EU i da bude primjer drugima – odnosno EU može da kaže – vidite kako je Crna Gora mogla da savlada sve probleme pa neka ona bude primjer i vama, ako i vi to uspijete imate šansu. To je moguća varijanta ali teško je biti prorok.

Ali prije svega toga Crna Gora se mora politički stabilizovati i konsolidovati da bi bila vodeća zemlja za primjer drugim kandidatima za članstvo u EU.

Velika šteta za Sjevernu Makedoniju

“Velika je šteta što nije dat status kandidata Severnoj Makedoniji i Albaniji, Sjeverna Makedonija to zaslužuje jer ona bi sa statusom kandidata lakše išla ka demokratizaciji zemlje, ona je uradila nešto što generacije nijesu mogle – promijenila je ime čime su Cipras i Zajev riješili višedecenijski problem. Kada su to ispravili Bugarska je počela da ih blokira i zateže oko nekih identitetskih pitanja”, kaže Popov.

Kriza EU traje predugo

Popov kaže da kriza unutar EU predugo traje zbog načina odlučivanja konsenzusom i to se mora ispraviti.

“Dakle, moraju se jasno omeđiti neki pravci da bi se ustanovila pravila koja su važila u Lisabonskom sporazumu, jer već se vidi da je EU blokirana”, navodi Popov.

Izvor: Pobjeda

PRATITE NAS

Lokalni javni emiter Radio televizija Podgorica d.o.o. | Adresa: 19. decembra br. 13, 81000 Podgorica | PIB: 03328139 | Odgovorno lice: Rade Vojvodić, v.d. izvršnog direktora
REDAKCIJA PORTALA: portal@gradski.me | REDAKCIJA RADIJA: radio@gradski.me

Dokumenta