Crna Gora sama kriva što se na putu u EU zaglavila u kružnom toku

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp

Foto: gradski.me

Ko god ozbiljnije prati i analizira proces proširenja Evropske unije nije ni očekivao određivanje datuma za pristupanje država Zapadnog Balkana. To bi bilo suprotno ranije uspostavljenim koordinatama koje napredovanje vežu za princip zasluga, a ne rokova, ocijenila je za Pobjedu izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.

Na Samitu EU – Zapadni Balkan, koji je 6. oktobra održan na Brdu kod Kranja u Sloveniji, Unija je potvrdila evropsku perspektivu zemalja regiona, ali i odbila inicijativu Slovenije da kao fiksni datum za pristupanje država Zapadnog Balkana odredi 2030. godinu ili bilo koji drugi rok.

Određivanje datuma, smatra Uljarević, ne bi bilo u skladu sa napredovanjem na osnovu zasluga, a i, kako kaže, mnogo puta do sada smo imali prilike da čujemo da je takvim određenjima napravljena greška u slučaju nekih novijih država članica EU.

“Već tada je postalo jasno da za ovaj naš region, koji karakteriše i nerazvijena politička kultura, to nije zdrav stimulans nego nešto što bi političke elite iskoristile da kampanjski istrče tu posljednju fazu i simuliraju reforme dok ne uđu u Uniju, a onda da se pozivaju na jednakost članice kluba, iako nijesu dostigle isti standard funkcionalnosti vladavine prava”, pojasnila je Uljarević.

Smatra i da treba pozdraviti napore dijela članica EU da, i kroz pokušaje uvođenja takvih meta, ohrabre države regiona da ubrzaju dinamiku pregovora, ali i kaže da je to “donkihotovski u ovoj konstelaciji političkih snaga i učinaka  vlada u regionu“.

PROŠIRENJE NIJE ZAVRŠENO

U posljednjem periodu potenciralo se i na pitanju da li je proces proširenja završen, odnosno ima li Unija mogućnosti da pored brojnih problema koji je potresaju proširi zajednicu. Sa zvaničnih adresa iz Brisela, a i putem nezvaničnih dokumenata, isticano je da se određene zemlje protive prijemu novih članica ili da ga prihvataju ako se poveže sa strogom politikom uslovljavanja.

Uljarević smatra da nezavisno od toga što države članice imaju različite poglede oko ovog pitanja, proces proširenja nije završen.

“Svijet prolazi kroz dinamičan period, na koji nije imuna ni EU, ni njene članice, pa se i pred Unijom otvaraju brojna pitanja, kao što je Unija u više krugova i sl. No, svjesno se potire, pa to treba ponavljati, da su evropska posla domaća posla”, navela je.

Zadivljujuće je, kazala je, sa koliko se analitičkog entuzijazma političari u regionu bave turbulencijama kroz koje EU ciklično prolazi, i kroz koje se istorijski dokazano mijenja i raste, a odbijaju da zeru tog znalačkog oka stave na sopstvene države i postignuća ili, bolje rečeno, izostanak postignuća.

“Moj je utisak i da se od EU traži nemoguće – da se obaveže da će đake ponavljače tretirati kao odlikaše. To ne ide tako”, poručila je Uljarević.

Dodala je i da je velika greška što EU nije otvorila pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, jer bi to, kako kaže, bio dobar impuls reformama, nakon čega je na svakoj državi da dokaže koliko brzo i kvalitetno to može izvesti.

Smatra da se Crna Gora ne može žaliti, jer je sama zaslužna što je na putu ka EU zaglavila u kružni tok.

“Još u vrijeme prethodne vlade izgubljen je jedan širok zamajac i šansa da budemo model preko kojeg će i EU pokazati regionu svu transformativnu moć politike proširenja”, kazala je Uljarević i pojasnila da smo ušli prvo u stagnaciju, a zatim u regresiju u određenim oblastima kada je proces reformi počeo da ugrožava ovdašnje moćnike.

Nova vlada, istakla je, još nije pokazala ni da razumije duh i sadržaj evropeizacije, zbog čega su, posljedično, učinci nedopustivo skromni.

“Brine i lakoća sa kojom se ta, sada već zabrinjavajuća zapuštenost crnogorskog procesa pristupanja tretira od strane novih vlasti”, navela je. 

UTICAJI

Pa ipak, izostanak bolje koordinacije EU i SAD, ali i pomnije zainteresovanosti za region zbog drugih pitanja od globalnog značaja koji su ih odvukli, istakla je Uljarević, otvorili su prostor u koji su već zagazile Rusija, Kina, Turska.

“Oni su naišli i na širom otvorene ruke političara koje nijesu “opterećivali“ nikakvim zahtjevima oko vladavine prava, a bili su spremni na određene “zajedničke poslove“ sa njima”, navela je.

Uprkos tome, dodala je, državni interes Crne Gore je da teži najvišim demokratskim standardima i najboljim praksama zaštite ljudskih prava.

“A tu uzor ne mogu biti ni Rusija, ni Kina, ni Turska, i države sličnih modela vladavinskog ustrojstva. Naravno, to je i pitanje rezistentnosti političkih struktura i njihove istinske privrženosti javnom a ne partikularnim interesima, strateškom pogledu razvoja države, a ne premošćavanjima perioda između dva izborna ciklusa”, kategorična je ona.

EU, zaključila je Uljarević, uvijek je bila rt Evroazije koji Balkanu može donijeti najviše dobrobiti i za koji je geografski vezan, iako se sada otvara pitanje “hoće li EU ostati onaj rt na koji, kao i do sada, pristižu brodovi i noviteti ili će postati rt koji će ubuduće svi zaobilaziti“.

Podrška Unije se ne ističe dovoljno

Komentarišući zaključak “Brdo deklaracije“ u kojem je EU podsjetila zemlje Zapadnog Balkana da je ona njihov najbliži partner i glavni investitor, Uljarević je istakla da je sasvim razumljivo da Unija štiti svoj interes, ali da to treba čitati i kao vid opomene vladama koje su najveći korisnici finansijske podrške EU, a nerijetko time bagatelišu. 

Navela je konkretna ulaganja Unije – direktne strane investicije u 2020. godini koje su bile blizu 90 miliona eura, obim robne razmjene oko 1,1 milijardu, te 500 miliona koje je Crna Gora dobila kroz pretpristupne fondove od 2007. godine, kao i ulaganja skoro milijardu eura kroz povoljne kreditne aranžmane preko Evropske investicione banke i Zapadno-balkanskog investicionog okvira.

Pomenula je i podršku u ključnim sektorima – vladavina prava i ljudska prava, demokratizacija i dobra vladavina, zaštita životne sredine, obrazovanje, zapošljavanje i socijalna politika, saobraćaj, konkurentnost, poljoprivreda i ruralni razvoj – u koje je uloženo skoro 270 miliona eura od 2014. do 2020. godine.

“Vjerujem da tim brojkama ne može parirati niti jedan drugi partner Crne Gore, a činjenica jeste da se to nedovoljno od strane vlasti ističe. Slična je situacija i u regionu, čak se u nekim državama od strane i njima bliskih medija kreira narativ čija je posljedica da građani vjeruju da neki drugi akteri više ulažu i da su bolji spoljno-politički oslonci”, kazala je Uljarević. 

Izbori najpoštenije rješenje, ulazak lidera DF-a mijenja spoljno-politički kurs države 

Komentarišući pregovore o rekonstrukciji Vlade, Uljarević je kazala da je teško das e napravi stabilna i kredibilna vlada, naglašavajući da bi potencijalni ulazak Demokratskog fronta u izvršnu vlast značajno uticao na poziciju premijera, ali i spoljno-politički kurs zemlje.

“Mnogo je tu bilo i „leda“ na početku hoda ka najavljenoj rekonstrukciji, i po njemu su, shodno svojim kapacitetima, svi proklizavali. Prije svega, ogromno je nepovjerenje među partijama vladajuće većine, za koje se nerijetko stiče utisak da su jedni drugima veći neprijatelji od onih koje su smijenili sa vlasti”, ocjenjuje izvršna direktorica CGO.

Istakla je da je svaki razgovor obesmišljen onda kada je poprimio formu medijskih nadgornjavanja.

“U takvoj situaciji imamo premijera koji se, nakon manje od godinu dana vlasti, ponaša kao mesija i cijeni da za njega pravila i zakoni ne važe. Kao i da je, uprkos skromnom političkom iskustvu, vještiji od svih i da može sve vrtjeti u krug, zaboravljajući da ima deficit legitimiteta i nestabilnu stolicu u zemlji, uz sada već vidljivu distanciranost i podozrivost među zapadnim partnerima države Crne Gore”, rekla je Uljarević. 

Kroz ovaj proces, istakla je ona, dobili smo unisono priznanje partija većine da Vlada nije ispunila ni minimum očekivanih, ni obećanih rezultata i da to mora da se mijenja.

“Tu se dalje njihovi putevi i vizije tih promjena račvaju, i ne bih rekla da ima ikakvog više saglasja od ovog, jer su izložene koncepcije različite. Utisak je da oni samo čekaju kada i ko će od njih prvi ugasiti svjetlo Vladi radi zauzimanja što bolje pozicije za ulazak u kampanju”, smatra ona.

Kao najpoštenije rješenje, dodala je, nameću se izbori za čije održavanje bi trebalo stvoriti uslove u što kraćem roku.

“To aktuelizuje i priču o nekoj formi oročene ili prelazne vlade, koja bi uključila raznovrsniji politički spektar, kako bi mogla raditi na smanjenju tenzija i podjela u crnogorskom društvu, ali i tehničkoj pripremi uslova za izbore, a što bi adresiralo pitanja biračkog spiska, finansiranja političkih partija, stranih uticaja, koncentracije i transparentnosti medijskog vlasništva”, pojasnila je Uljarević.

Jasno je, smatra ona, da izbori ne odgovaraju mnogim akterima, ali i da oni koji računaju na svesrdnu pomoć Vučića i njegovog aparata u tome vide svoju šansu.

“Važno je naći balans koji će obezbijediti da ti izbori budu održani sa što manje miješanja nedobronamjernih eskternih faktora i u atmosferi smirenih strasti, i sa više fokusa na pitanja od egzistencijalnog značaja a manje epike i identitetsko-religijskih aspekata”, istakla je Uljarević.

Izvor: Pobjeda

Posljednje:

VEZANE VIJESTI

POSLJEDNJE:

VEZANE VIJESTI:

Dokumenta