Search
Close this search box.

Okrugli sto

Crna Gora bez jakih institucija je potencijalna tempirana bomba

Ne možemo nikome zamjeriti – bila to Srbija, Rusija, Amerika, Engleska – što radi nešto u nekoj drugoj državi kad im se može. Problem je kada ta država nema jake institucije koje na to mogu da odgovore, što je danas slučaj sa Crnom Gorom.
Foto: DFC

To je sa okruglog stola organizovanog povodom predstavljanja nove studije Digitalnog forenzičkog centra (DFC) „Instrumenti meke moći u hibridnim strategijama“ poručio Savo Kentera, bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i osnivač Atlantskog saveza Crne Gore.

„Gdje je naš bezbjednosni sektor, gdje su naše službe, gdje su ostale institucije da se odbrane od toga? Ako uđemo u Evropsku uniju sa slabim institucijama koje ne mogu da se odupru stranom uticaju, kakva će onda sjutra biti ta Evropska unija“, zapitao se Kentera i zaključio: „Da li Evropskoj uniji treba jedna tempirana bomba? Mislim da to nikome nije u interesu.“

Politički analitičar Danilo Kalezić istakao je kako danas ruske i srpske službe upravljaju većinom institucija države Crne Gore.

„Velikosrpski projekat ne postoji bez Crne Gore, kao što velikoruski projekat, odnosno imperijalna Rusija, ne postoji bez Ukrajine“, istakao je Kalezić i zaključio da „ako smo prije 2020. govorili o nekoj vrsti hibridnog ratovanja koje je dolazilo gerilskim putem, danas možemo da govorimo o jednoj vrsti institucionalnog ataka na državne interese Crne Gore, sa akcentom na evropski put“.

Svojim djelovanjem DFC je postao trn u oku onima koji ne žele dobro Crnoj Gori, kazao je admiral u penziji Dragan Samardžić.

„Zbog toga su se upregli da ugase DFC, ne libeći se da pokrenu ideju o tzv. zakonu o stranim agentima”, naglasio je Samardžić.

Crna Gora je u godinama nakon nezavisnosti bila prepoznata po dobrosusjedskim odnosima. Danas, kaže on, to više nije slučaj.

„Kako nam je uspjelo da u ovako kratkom vremenu pokvarimo odnose sa svim susjedima, sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom? Da li su naši državnici baš toliko neuki i naivni da donose odluke koje idu na štetu Crnoj Gori ili je to u interesu nekog drugog? Dok se crnogorsko društvo osvijesti i dok završimo sa ispijanjem dojč kafa, svi ćemo osvanuti pod logom Andrije Mandića“, zaključio je Samardžić.

Srbija u odnosu prema Crnoj Gori djeluje po izuzetno dobro pripremljenoj strategiji, a prvi strateški akt na kojem bazira to djelovanje je Načertanije, kazao je komunikolog i psiholog Radoje Cerović.

„Apsolutno je pravo svake države da razvija svoju strategiju međudržavnog uticaja – diplomatskog, vojnog, ekonomskog i svakog drugog, ali se postavlja pitanje šta je sa druge strane. Mi imamo izostanak bilo kakvog djelovanja. Adekvatna reakcija zahtjeva političku volju koja nedostaje, zatim znanje, odnosno ekspertizu o tome kako se radi kontrastrategija“, napominje Cerović i zaključuje da se „u ovom trenutku dobar dio nosilaca prozapadne svijesti u Crnoj Gori osjeća ne samo napušteno već i prevareno“ od strane tih međunarodnih aktera koji bi trebalo da budu koordinirani.

Sektor bezbjednosti nije samo u lošoj situaciji, kao što se moglo čuti, već je u potpunom kolapsu, poručio je diplomata i bivši ministar odbrane Crne Gore, Boro Vučinić.

„Taj kolaps traži hitno donošenje tj. inovaciju Strategije nacionalne bezbjednosti Crne Gore. Ali ko treba da napravi tu Strategiju, šta bi se našlo u njoj i kakav bi bio narativ te strategije, u kontekstu postojećih vladajućih struktura i posebno dijelova u toj strukturi vlasti, to je veliko pitanje, ali ne i velika nepoznanica jer vrlo izvjesan odgovor imamo kako to može da izgleda“, objašnjava on.

Vučinić ističe i da se Srbija u međuvremenu pozicionirala kao stub stabilnosti u regionu, odnosno da je tako percipiraju u Evropi.

„To je, između ostalog, šansa za Srbiju – a Srbija ima svoja leđa, ogroman zid iza sebe, naravno to je Rusija – da pojača svoje aktivnosti prema regionu i u okviru regiona prema našoj maloj Crnoj Gori, odnosno tih 300 km obale što ih jedino interesuje u Crnoj Gori“, zaključio je Vučinić.

DFC je dao sjajne preporuke, ali suštinski problem je što nema ko da ih čuje i sprovede, kazala je novinarka Biljana Jovićević.

„Složiću se sa onom što je neko prethodno rekao a to je da je bilo za očekivati da ovdje danas bude više predstavnika političkih stranaka, ali napraviću vam jednu paralelu. Pratim situaciju u Gruziji, i sve moje kolege i prijatelji iz Gruzije kažu da je njihova opozicija katastrofalna, ali vidite kako reaguju njihovi građani i na koji način se oni odupiru onome što pokušava da im nametne vladajuća struktura“, istakla je Jovićević.

Ostavite komentar

0 Komentari
Inline Feedbacks
View all comments

Najnovije

Povezani članci