Prema njihovim navodima, dvije zemlje bi do kraja juna mogle postići dogovor kojim bi se rat na terenu zamrznuo, što opet ne bi značilo sklapanje sveobuhvatnog mirovnog sporazuma.
Analiza prikazuje četiri moguća scenarija mirovnih pregovora, uz povlačenje paralela s drugim sukobima i procjenu vjerovatnoće za svaki od njih. Nijedan od predviđenih scenarija ne pretpostavlja da će Ukrajina vratiti punu kontrolu nad svojom teritorijom ili se pridružiti NATO-u, prenosi MSN.
Prema izvještaju, šanse za najbolji i najgori scenario za Ukrajinu su iste, a iznose 15 posto.
- Scenario „Južna Koreja“
Ovaj scenario predviđa raspoređivanje evropskih vojnika u Ukrajini kao „odvraćajuće sile“, uz američke garancije pomoći i obavještajne podrške, čime bi se stabilizovalo područje pod kontrolom Kijeva, koje trenutno obuhvata oko 80 posto teritorije.
- Scenario „Bjelorusija“
Ovakav razvoj događaja predviđa da bi se SAD mogle povući iz podrške Ukrajini, dok bi Evropa svoje pomoć smanjila. „Rusija bi ostala pri svojim maksimalističkim zahtjevima i tražila potpunu kapitulaciju Ukrajine, pretvarajući je u svoju koloniju. U tom bi scenariju Rusija efektivno dobila rat, podijelila Zapad i nepovratno srušila poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata“, navodi se u izvještaju.
- Scenario „Gruzija“
Analitičari smatraju da je ovaj scenario najvjerovatniji, s 50 posto šanse za ostvarivanje. Ishod „Gruzija“ koji je opisan kao „ni dobar ni loš“. U tom slučaju Ukrajina ne bi dobila ni strane trupe ni značajnu vojnu podršku, što bi zemlju ostavilo izloženom daljnjoj nestabilnosti, usporilo njen put prema EU i NATO-u te dovelo do postupnog povratka pod ruski uticaj.
- Scenario „Izrael“
Ovaj scenario ima 20 posto šansi i ocijenjen je kao „još uvijek prihvatljiv“. U tom bi slučaju Ukrajina nastavila primati snažnu i dugoročnu vojnu i ekonomsku pomoć Zapada, ali bez prisutnosti stranih vojnika na terenu. Takva bi podrška, navodi se, omogućila Ukrajini da se pretvori u vojnu tvrđavu, provede modernizaciju vojske i s vremenom razvije vlastiti mehanizam odvraćanja. No opasnost od novog rata bi i dalje postojala.
Podsjetimo, Rusija i Ukrajina obnovile su u maju pregovore u Istanbulu, što je rezultovalo najvećom razmjenom zarobljenika od početka rata. U sklopu dogovora, svaka je strana oslobodila po 1000 zarobljenika tokom tri dana, uključujući vojnike i civile. Ovaj gest podstakao je nadu u obnovu diplomatskih napora, iako su istovremeno nastavljeni ruski napadi na ukrajinske gradove, uključujući masovni napad na Kijev.
