Dugoočekivani Zakon o Vladi donio je neočekivana rješenja, ocjenjuju iz Centra za demokratsku tranziciju. Tekst predloga koji je upućen EK, kaže Milena Gvozdenović, ne može da odgovori na brojne probleme s kojima se u praksi suočava Crna Gora.
„Ne mislim da nama Zakon o Vladi sjutra treba da riješi sve probleme i da već preuredi kompletnu našu političku zbilju. Niti to treba očekivati. Međutim, Ne očekujemo ni da donosimo zakon radi zakona. Eto, tako da bismo ga imali“, smatra Milena Gvozdenović iz CDT-a.
Problematizuje Gvozdenovićeva što su izmjenama teksta izbrisane ključne stvari.
„Obisane odredbe koje su regulisale rad Vlade u tom takozvanom tehničkom mandatu. Mislim da se ima jasno da onda kada Vlada izgubi povjerenje u parlamentu, to ona više nema demokratskog legitimiteta. I samim tim bi joj trebalo ograničiti ovlašćenja. Dakle da Vlada radi neke tekuće poslove, a ne da se bavi kreiranjem zakona, imenovanjima i sličnim stvarima“, istakla je Gvozdenović.
Iz Ministarstva javne uprave poručuju da je Tekst zakona dobio odobrenje Venecijanske komisije, i da se čeka ocjena Evropske. Na račun kritika o regulisanju tehničkog mandata objašnjavaju.
„Odredbe koje regulišu ovo pitanje nalazile su se u Predlogu zakona, ali je od strane nadležnih organa ukazano da takve norme nijesu ustavne, budući da Ustav propisuje da Vlada kojoj je prestao mandat nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu, te da se ovo pitanje ne može uređivati zakonom“, navodi se u saopštenju Ministarstva javne uprave.
Ipak, zakon je uredio organizaciju rada Vlade i broja resora. No, i to je pretrpjelo određene izmjene u odnosu na prvobitni tekst.
Iz CDT su pohvalili odredbe koje se tiču transparentnosti sjednica Vlade, s akcentom na to da telefonske sjednice budu izuzetak a ne pravilo. Poručuju da je uporedo sa Zakonom o Vladi trebalo raditi i na Zakonu o Skupštini kako bi bili usklađeni.
Očekuju da ćemo na kraju ipak dobiti kvaliteteno zakonsko rješenje koje će na pravi način urediti rad izvršne vlasti.
