Bratić koordinira radom Narodnog muzeja, direktor Radović podnio ostavku

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp

Direktor Narodnog muzeja Crne Gore Živko Radović podnio je ostavku na tu funkciju, mjesec dana nakon što ga je Vlada imenovala na sjednici od 9. septembra. Pobjedi je iz više izvora potvrđeno da je Radović ostavku podnio prije svega zato što u JU Muzeji i galerije Podgorice, gdje je zapošljen kao konzervator, nije mogao da ostvari mirovanje radnog odnosa dok je na funkciji u Narodnom muzeju na Cetinju.

Dok Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta ne nađe novog kandidata za direktora Narodni muzej, radom ove ustanove će koordinirati ministarka Vesna Bratić.

Živko Radović se od imenovanja na sjednici Vlade, nije pojavljivao na novom poslu na Cetinju, a u međuvremenu je JU Muzeji i galerije Podgorice podnio zahtjev za mirovanje radnog ondosa, koji mu je odbijen. To je dovelo do blokade rada Narodnog muzeja, kašnjenja plata zaposlenima, ali i kašnjenja realizacije brojnih drugih poslova.

Dio nezadovoljnih radnika uputio je pismo nadležnom Ministarstvu i Direktoratu za kulturnu baštinu i razvoj u oblasti kulturne baštine, u kojima su tražili da se obezbijedi nesmetan i zakonit rad Muzeja.

Krajem prošle nedjelje, iz PR službe Narodnog muzeja stiglo je obavještenje da su u petak, 8. oktobra, „sve poteškoće oko predstavljanja i organizovanja rada JU Narodnog muzeja Crne Gore, potpisivanje akata i raspolaganje budžetski sredstvima prevaziđene, čime su stvoreni uslovi da zaposleni, neki danas, a neki najkasnije u ponedjeljak, prime svoje lične dohotke.“

Za sve ovo vrijeme, nesuđeni direktor Narodnog muzeja Crne Gore Živko Radović odbijao je da daje izjave za medije. Novinara Pobjede je, uoči imenovanja na sjednici Vlade, u dva navrata pokušao da ubijedi da je informacija o funkciji u Narodnom muzeja samo glasina, te da je i on to čuo, ali da sa njim niko nije razgovarao.

“Ništa zvanično nije bilo, tako da ne bih mogao da vam pričam o tome. Niko zvanično sa mnom nije razgovarao”, kazao je Radović novinaru Pobjede, 9. septembra.

Na pitanje da li bi prihvatio da bude direktor, Radović je odgovorio: „To je pitanje bih li ili ne bih. Za sad stvarno ništa ne znam. Za sad je, kako se kaže, to ‘o štapu’. Vjerujem da oni imaju prečih poslova“.

Dan kasnije, pozvao je novinara Pobjede i negodovao što smo ga u Pobjedi citirali i objavili vijest da je glavni kandidat za direktora Narodnog muzeja jer, kako je rekao, to još uvijek nije stiglo ni do njega. Uprkos njegovom negodovanju i čuđenju, da stvar bude komičnija, istog dana zvanično je stigla vijest o njegovom imenovanju na sjednici Vlade?!

Nakon što ga je Vlada imenovala, Radović je odbijao telefonske pozive Pobjede i nije odgovarao na poruke.

Za Dnevne novine je krajem prošle nedjelje prokomentarisao da su „administrativne prepreke“ razlog što ne dolazi na posao u Narodni muzej, a prekjuče je za Vijesti kazao da će, ako promijeni odluku o ostavci, ili osjeti potrebu da svoje razloge podijeli sa javnošću, kontaktirati medije.

Sa druge strane, ostaje otvoreno pravničko pitanje kako je Radović podnio ostavku na novo radno mjesto, ukoliko se na tom radnom mjestu nije ni pojavio, nije preuzeo Rješenje o postavljenju, niti je raskinuo ugovor o radu u ustanovi u kojoj je zapošljen već dugi niz godina?!

U Muzejima i galerijama, u obrazloženju odbijanja Radovićevog zahtjeva za mirovanje radnog odnosa, navedeno je da zaposlenom, u skladu sa Zakonom o radu, miruju prava i obaveze iz radnog odnosa ukoliko su ispunjeni uslovi iz člana 91 Zakona o radu.

“U ovoj zakonskoj odredbi taksativno je navedeno kada zaposleni može koristiti ovaj pravni institut, pa je između ostalog jedan od razloga i kada je zaposleni izabran za starješinu organa državne uprave. Međutim, Javna ustanova Narodni muzej Crne Gore u Cetinju nije organ državne uprave. Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave, kojom se osnivaju ministarstva i organi uprave, Narodni muzej nije prepoznat kao organ uprave. Radi se o jedinom pozitivnom propisu gdje je takav status moguće dodijeliti, što proizilazi iz člana 15 predmetne Uredbe, gdje su taksativno navedeni organi uprave. U ovoj odredbi zakonodavac se jasno opredijelio ko ima status organa uprave, gdje je nabrojano ukupno 27 entiteta, među kojima se ne nelazi Narodni muzej, a da navedena ustanova nije organ državne uprave proizilazi i iz Zakona o državnoj upravi “, navodi se u obrazloženju koje je uprava JU Muzeji i galerije Podgorice uručila Radoviću.

Sa ovim odredbama zakona, očigledno, nije upoznato Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, jer u suprotnom ne bi za Vijesti tvrdilo da je „mirovanje radnog odnosa u ovakvim slučajevima uobičajena praksa“.

Ako su sa ovim stavom nastupili i u pregovorima sa Živkom Radovićem, prije njegovog imenovanja na sjednici Vlade, onda su ga doveli u zabludu, pa je nesuđeni direktor u međuvremenu, po svemu sudeći, procijenio da mu je veća korist da zadrži svoje radno mjesto u Muzejima i galerijama, nego da prihvati neizvjesnu budućnost na čelu Narodnog muzeja, u momentima kada se razgovora o rekonstrukciji Vlade, novim izborima i podjeli glomaznog resora prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Radović ni juče nije odgovorio na poziv novinara Pobjede.

Otvoren put za izmještanje ikone Bogorodice Filermose iz NM u SPC?

Još od kada se promijenila vlast na izborima, 30. avgusta 2020. godine, u javnosti se s vremena na vrijeme spekulisalo o namjeri novooformiranog Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta da ikonu Bogorodice Filermose izmjesti iz Plave kapele Narodnog muzeja i preda Mitropoliji crnogorsko-primorskoj Srpske pravoslavne crkve.

To je posebno postalo aktuelno i istinito kada je ministarka Vesna Bratić, u intervjuu za beogradske Novosti, izjavila da bi ova hrišćanska relikvija trebalo da bude smještena u crkvi, kojom gazduje Mitropolija crnogorsko-primorska SPC.

Podsjetimo, nije imenovala vjerski objekat u kojem bi voljela da vidi ikonu, ali je konstatovala da su „pogrešna tumačenja predstavnika ranije vlasti, čijom odlukom se ikona čuva u pećini, dovela do nezadovljstva naše crkve i blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija“.

“On je više puta isticao da ova velika svetinja treba da bude u crkvi. Nadam se da će se i to pitanje u budućnosti rješavati u najboljem interesu naše crkve i zajednice, i u tom cilju ću postupati. Do tada, verujemo da će biti sigurno čuvana i sačuvana dok se ne nađe na najprirodnijem i najpravičnijem mjestu”, kazala je Bratić u intervjuu za Novosti.

Zato je, prema tvrdnjama više izvora Pobjede, bilo jako važno ko će biti kandidat za novog direktora Narodnog muzeja, uz čiju pomoć bi se ideja ministarke i brojnih drugih pojedinaca, bliskih SPC, sprovela u djelo.

Odmah nakon imenovanja, za Živka Radovića se isticalo da je blizak sa SPC, budući da je kao neosporni stručnjak realizovao brojne projekte konzervacije i restauracije u crkvama i manastirima u Srbiji i Crnoj Gori.

Mediji su ostali uskraćeni za njegovo mišljenje o ovom pitanju, budući da je za ovih mjesec dana konstano odbijao da daje izjave.

Sa druge strane, Ministarstvo je, u obrazloženju smjene doskorašnje direktorice Narodnog muzeja Anastazije Miranović, istaklo upravo ikonu Bogorodice Filermose, sa zaključkom da „nije na propisan način smještena i zaštićena, čime su prekršene odredbe Zakona o kulturi i Zakona o muzejskoj djelatnosti.“

Da se iza toga krije namjera Vesne Bratić o izmještanju ikone, ocijenila je i Miranović u intervjuu Dnevnim novinama, nekoliko dana nakon razrješenja.

Sada, kada Bratić i koordinira radom Narodnog muzeja do imenovanja novog direktora, prema ocjeni sagovornika Pobjede, otvoren joj je put da svoje ideje o izmještanju ikone i sprovede u djelo.

(Pobjeda)

Posljednje:

VEZANE VIJESTI

POSLJEDNJE:

VEZANE VIJESTI:

Dokumenta