Dok su demohrišćani (CDU) – stranka Helmuta Kola i Angele Merkel – decenijama odlučno odbijali saradnju ili dogovore sa političarima sa ekstremnih pozicija, ta „brana“ sada izgleda kao da se ruši, dok njemački parlament pokušava da se organizuje nakon vanrednih izbora održanih 23. februara.
Izazov odlučnosti glavnih političkih aktera da izoluju Alternativu za Njemačku (AfD) djelovao je neizbježno čim je ta stranka ostvarila veliki uspjeh na izborima prvi put u poslijeratnoj istoriji Njemačke krajnje desna stranka je osvojila drugo mjesto.
Neki poslanici AfD-a već su izgradili veze sa članovima drugih stranaka iza zatvorenih vrata i dobili su signale podrške za to da njihova grupa, koja promoviše antimigracione i anti-EU politike, predsjedava ključnim parlamentarnim odborima, rekli su zvaničnici AfD-a za Politico.
AfD je osvojio više od 20 odsto glasova i obezbijedio 152 poslanička mjesta, čime je postao najveća opoziciona stranka u Bundestagu, što im daje za pravo da predsjedavaju nekoliko odbora.
Te pozicije imaju stvarnu moć, jer predsjednici odbora usmjeravaju rasprave, pozivaju stručne svjedoke i utiču na zakonodavni dnevni red.
„Birači su željeli nešto da nam poruče“
Fridrih Merc iz CDU-a treba da postane kancelar čim koalicija sa Socijaldemokratama (SPD) počne rad narednog mjeseca.
Jedan od najistaknutijih članova CDU-a, Jens Špan, bivši ministar zdravlja, rekao je za Bild da AfD treba tretirati „u parlamentarnim procedurama i procesima kao i svaku drugu opozicionu stranku“.
On je rekao da njihovi poslanici „sjede tamo u tolikom broju zato što su birači željeli nešto da nam poruče“ i da „te birače treba shvatiti ozbiljno“.
Do sada su CDU i druge glavne stranke, uključujući i SPD odlazećeg kancelara Olafa Šolca, zaobilazile ovo pravilo kako bi držale AfD po strani.
AfD je više puta bio blokiran u pokušaju da dobije mjesto potpredsjednika Bundestaga – funkciju koja se tradicionalno dodjeljuje svakoj parlamentarnog grupi.
Johan Vadeful, zamjenik predsjedavajućeg poslaničke grupe CDU/CSU, rekao je da je ta blokada pomogla AfD-u da se prikaže kao žrtva.
On sada podržava da se kandidatima AfD-a omogući da predsjedavaju odborima „ukoliko se u prošlosti nisu neprimjereno ponašali“, rekao je za RND.
Merc je već „ispipavao teren“ tokom predizborne kampanje i dobio mnogo kritika oslanjajući se na glasove AfD-a u parlamentu kako bi progurao predlog o migraciji.
Djeluje da je strategija CDU-a sada usmjerena ka tome da krajnjoj desnici omogući određene odgovornosti i prisustvo u javnosti, u nadi da će to izazvati negativan utisak među građanima.
„Postoji legitimna poenta da ovu ekipu ne treba potiskivati proceduralnim trikovima, već suštinskom debatom“, rekao je poslanik CDU-a Filip Amthor, koji se smatra zvijezdom u usponu u stranci, za frankfurtski FAZ.
Međutim, nisu svi članovi CDU-a saglasni s novom relanošću. Visokorangirani poslanik Roderih Kizeveter nazvao je AfD „bezbjednosnom prijetnjom za Njemačku“, rekavši da „poslanicima AfD-a nije mjesto u parlamentarnom nadzornom odboru koji prati rad obavještajnih službi isto kao ni u odboru za kontrolu budžeta“.
SPD, koji je prošle nedjelje finalizovao koalicioni sporazum sa Mercovom strankom, već se sukobljava sa CDU-om oko ovog pitanja. U izjavi za Tagesspiegel, parlamentarna sekretarka SPD-a Katja Mast rekla je: „AfD nije stranka kao bilo koja druga. Branićemo naše demokratske institucije – prije svega naš parlament – sa punom odlučnošću“.
Pregovori oko predsjedavanja odborima i dalje su u toku i vjerovatno će biti okončani nakon 6. maja, kada se očekuje da Merc bude zvanično imenovan za kancelara.
