Potpisivanje izvršnog naloga došlo je u trenutku kada region svjedoči izazovima suverentiteta i teritorijalnog integriteta država, te korupciji koja podriva vladavinu prava i nastojanjima da se izbjegnu sankcije američke vlade.
Ove izmjene, prema izjavama iz Bijele kuće, predstavljaju odgovor na kontinuirane pokušaje pojedinaca i grupa da naruše postratne sporazume i institucije, te da ugroze stabilnost i bezbjednost regiona.
U fokusu su, između ostalog, aktivnosti koje ugrožavaju mir, bezbjednost, stabilnost ili teritorijalni integritet država zapadnog Balkana, narušavaju demokratske procese i institucije.
Takođe i one aktivnosti koje krše ili ometaju implementaciju međunarodnih sporazuma kao što su Dejtonski mirovni sporazum, Ohridski okvirni sporazum, Prespanski sporazum, te Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Ali o ona koja uključuju ozbiljna kršenja ljudskih prava i podrazumijevaju korupciju na visokom nivou, uključujući zloupotrebu javnih resursa i podmićivanje.
Ciljane osobe i grupe
Američki predsjednik je naglasio da su mjere ključne za očuvanje mira i bezbjednosti u regiji, ali i zaštitu demokratskih procesa.
Izmjene izvršnog naloga omogućavaju američkim vlastima blokiranje imovine i interesa u vezi s osobama koje su odgovorne za ove aktivnosti, bilo direktno ili indirektno.
Sankcije će obuhvatiti pojedince koji podrivaju međunarodne mirovne i bezbjednosne napore, državne zvaničnike ili članove vlada koji se bave koruptivnim praksama, vođe ili članove organizacija uključenih u destabilizirajuće aktivnosti, članove porodica sankcionisanih osoba, uključujući supružnike i punoljetnu djecu, finansijske, tehnološke ili materijalne saradnike ovih pojedinaca.
Izmjene su naglasile važnost dosljednje implementacije ključnih međunarodnih sporazuma i pravnih mehanizama koji su osigurali stabilnost u Zapadnom Balkanu nakon sukoba.
Sporazumi, uključujući Dejtonski sporazum, Ohridski okvirni sporazum i Prespanski sporazum, postavljeni su kao temelji za regionalni mir, saradnju i demokratizaciju.
Izvršni nalog podržava rad međunarodnih tijela poput Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale i Savjeta za implementaciju mira, te uključuje sankcije za ometanje njihovih napora.
Bajden je poručio da će SAD nastaviti koristiti sve dostupne alate kako bi podržale stabilnost i napredak Zapadnog Balkana, dok naglašavaju da ovaj izvršni nalog neće uticati na prava američkih građana, niti stvarati nove zakonske osnove za tužbe protiv američkih vlasti.
Bijela kuća u Vašingtonu (Foto: Beta/AP Photo/Matt Rourke)
Bijela kuća ističe da je ovo nastavak dugogodišnje posvećenosti SAD jačanju vladavine prava, demokratije i bezbjednosti u regiji, uz poruku da će destabilizirajuće aktivnosti naići na odlučan odgovor međunarodne zajednice.
Glavna razlika između nove izmjene i prethodne uredbe odnosi se na proširenje obima sankcija, precizniju definiciju ciljanih aktivnosti i osoba, te dodatne korake u implementaciji sankcija.
Ključne izmjene
1. Proširenje kategorija osoba i aktivnosti podložnih sankcijama
Prethodna uredba (2021) obuhvatala je osobe odgovorne za destabilizirajuće aktivnosti, kršenje ljudskih prava, korupciju i narušavanje mirovnih sporazuma.
Nova izmjena dodaje sankcije za članove porodice (supružnike i odraslu djecu) osoba već pod sankcijama.
Proširuje definiciju „materijalne podrške“ kako bi uključila i pružanje tehnoloških i finansijskih resursa destabilizirajućim osobama ili organizacijama.
2. Uključivanje dodatnih međunarodnih sporazuma
Prethodna uredba fokusirala se na nekoliko ključnih sporazuma kao što su Dejtonski mirovni sporazum i Ohridski okvirni sporazum.
Nova uredba dodaje eksplicitan fokus na Prespanski sporazum i druge mehanizme odgovornosti, poput odluka Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale.
3. Jasnije mjere protiv lidera i institucija
Nova uredba precizira da će sankcije obuhvatiti lidere, zvaničnike ili članove entiteta (uključujući vladine entitete) koji su uključeni u destabilizirajuće aktivnosti. Entitete koje direktno ili indirektno kontrolišu osobe već pod sankcijama.
4. Blokada imovine u SAD
Prethodna uredba obuhvatala je zabranu prenosa imovine u SAD za sankcionisane osobe.
Nova uredba dodatno naglašava blokadu svih povezanih interesa u imovini, uključujući indirektne vlasničke odnose.
5. Pojačana implementacija
Nova uredba daje veće ovlasti sekretaru trezora, u konsultaciji s državnim sekretarom, za detaljniju identifikaciju osoba pod sankcijama. Federalnim tijelima da implementiraju zabrane u skladu sa zakonima SAD-a.
6. Dodavanje klauzula o ljudskim pravima i korupciji
Iako su korupcija i kršenja ljudskih prava već bili uključeni u prethodnu uredbu, nova uredba eksplicitnije povezuje ove aktivnosti s destabilizacijom i uvodi dodatne mjere za ciljanje ozbiljnih povreda ljudskih prava i korupcije povezane sa zapadnobalkanskim vladama ili zvaničnicima, uključujući prisvajanje javnih i privatnih sredstava.
7. Tehničke izmjene
Sekcija o prethodnim sporazumima i okvirima proširena je da obuhvati dodatne međunarodne mehanizme odgovornosti. Dodane su preciznije klauzule o provođenju sankcija i ograničenjima.
Ovaj potez dodatno potvrđuje ključnu ulogu SAD-a u očuvanju bezbjednosti i mira na Zapadnom Balkanu, šaljući jasnu poruku da će svaki pokušaj narušavanja postratnih dogovora i međunarodnog poretka biti strogo sankcionisan.
