Atomska i javna skloništa u Crnoj Gori nisu u funkciji i ne bi mogla da pruže utočište građanima u slučaju rata ili neke druge vanredne situacije. Pitali smo građane o kom broju je riječ i koliko su upoznati.
U Crnoj Gori prema podacima dostupnim na internetu postoji 183 atomskih skloništa, a za vrijeme bivše SFRJ izgrađena su i 23 javna skloništa. U njima bi, da su funkcionalna, u slučaju potrebe bilo mjesta za oko 30 hiljada građana.
Stari zaboravljeni betonski giganti većinom su zapušteni prostori, a mnogi služe za odlaganje otpada. Pojedina su, kao ova u centru grada, svojevremeno bila izdata za prodavnice, butike i diskoteke.
Atomska skloništa u Podgorici nalaze se na nekoliko lokacija. Bez obzira na stanje, i dalje podsećaju na ozbiljnost vremena u kojem su građena. Iako je Crna Gora NATO članica od 2017. nije uložila ništa da atomska i javna skloništa adekvatno opremi i sačuva od daljeg propadanja. Za razliku od starijih, mlađe generacije uglavnom ne znaju za njihovo postojanje.
Pitali smo i građane koliko su upoznati sa atomskim i javnim skloništima, oni su kazali:
“Znam, tu na trgu, ne služe ničemu. Trebalo bi ih staviti u upotrebu, slažem se.”
“Znam za ova stara sto su bila, da li su ih prenamjenovali, to ne znam”
“ Znam“
„Nisam znao da postoje
„Prvi put cujem, iskreno ne.
I dok pojedine članice NATO-a grade nova i modernizuju stara skloništa nakon ruske agresije na Ukrajinu, u dijelu atomskog skloništa u srcu Podgorice nema ni struje. A šta država, odnosno Ministarstvo unutrašnjih poslova, planira da uradi sa tim skloništima, od nadležnih Gradska RTV nije dobila odgovor.
