Komentari su predloženi u okviru objavljene javne rasprave, a predlozi su potaknuti već dovoljno izraženim stepenom društveno opasnih ponašanja u ovim oblastima i ocjenu da ih je, shodno tome, potrebno krivičnim zakonodavstvom prepoznati kao zabranjena.
‘ASP je preporučila da se razmotri i prihvatljivost modela iz uporednog hrvatskog zakonodavstva u vezi trajanja kazne „dugotrajnog zatvora“, a u pogledu granice opšteg minimuma za ovu krivičnu sankciju, koja je u susjednoj zemlji dvadeset jednu godinu. Kod nas je „dugotrajni zatvor“ od trideset do četrdeset godina, dok je kazna „zatvora“ do maksimalnih dvadeset godina.
ASP smatra i da je potrebno razmotriti uvećanje rokova zastarjelosti ne samo kod krivičnog gonjenja, već i kod izvršenja kazni, a za najteža krivična djela i najteže kazne.
“Preporučeno je i pooštravanje kazni u osnovnim i kvalifikovanim oblicima kod krivičnih djela kriminalno udruživanje i stvaranje kriminalne organizacije, s obzirom na stepen izraženosti organizovanog kriminala, a sljedstveno i spremnosti donosilaca odluka za mogućim prihvatanjem izmjene raspona kazne dugotrajnog zatvora“, naveli su iz ASP-a.
U dijelu odredbe o takozvanom proširenom oduzimanju, koje se tiče oduzimanja imovinske koristi, predložena je izmjena fakultativnog osnova u obavezujući osnov oduzimanja imovine za koju postoji sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću, osim ukoliko se ne dokaže zakonitost njenog sticanja, a ne da se to učini vjerovatnim, kao što se sada propisuje, kazali su iz ASP-a.
“Ministarstvo pravde je pokrenulo javnu raspravu izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Crne Gore, predlažući pooštravanje kaznene politike za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i femicid, ali i vraćajući kao krivično djelo napad na ljekare“, kazali su iz ASP-a.
ASP cijeni da je u zemlji već odavno zrelo da se kompletna stručna i zainteresovana javnost uključe u podrobne izmjene i dopune sistemskih zakona u krivičnom zakonodavstvu, a shodno opasnosti od ukupno narastajućeg kriminaliteta.
“Za to je potrebno mnogo više vremena od dvadeset ili trideset dana javne rasprave, a bez organizovanja javnih debata, okruglih stolova, tematskih skupova koji bi doprinijeli ukupno najprimjerenijim rješenjima, a imajući u vidu da je krivična represija najoštriji vid pravne represije“, navode iz ASP-a.
ASP takođe smatra da bi bilo korisno da se objavljuju i sastavi radnih grupa, koje pripremaju izmjene zakonskih rješenja, u konkretnom Krivičnog zakonika Crne Gore, a kako bi javnost bila upoznata ko sve učestvuje u pripremanju zakonskih izmjena.
