U Crnoj Gori od malignih bolesti godišnje oboli između 3.000 i 4.000 osoba, dok blizu 2.000 izgubi bitku sa ovom bolešću. Najnovija klinička praksa pokazuje dramatične promjene u starosnoj strukturi onkoloških pacijenata, a najveći razlog za takve brojke, prema ocjeni ljekara, je savremeni način života.

„Postoji trend porasta malignih oboljenja. Sve više imamo faktori rizika na koje slabo djelujemo: pušenje, alkohol, gojaznost i nedovoljna fizicka aktivnost, postoje tu i drugi faktori, zagađenje vazduha, zemljišta. Sve je više oboljelih mlađih od 50, pa i 40 godina, naročito kada je u pitanju karcinom debelog crijeva. Vi danas u školskoj populaciji imate veliki broj gojazne djece“, objasnila je Lukovac Janjić.

Precizne brojke, međutim, ne postoje na jednom mjestu, jer zvanični Registar za rak ne postoji još od 2013. godine. Razlog za ovaj institucionalni vakuum je tehnička neopremljenost iz prošlosti.

„Ministarstvo zdravlja je puno učinilo na izradi elektronskog kartona svakog pacijenta, gdje će cjelokupni sistem biti informatički povezan. To će biti preduslov da Institut za javno zdravlje vodi adekvatne populacione registre, a mi kliničke. Ovo što je iza nas nije pohvalno, ali su napravljeni krupni koraci“, ističe onkolog.

Dok javnost često kritikuje zdravstveni sistem, informacije o dramatičnom čekanju na onkološko liječenje u Crnoj Gori, struka oštro demantuje.

„Moje kolege i ja smo išli na edukaciju širom Evrope, slobodno vam mogu reći da i pored toga što u Crnoj Gori imamo mali broj medikalnih onkologa, u Crnoj Gori je najkraća lista čekanja, skoro da i ne postoji. Ono što se čeka je od operacije do dobijanja PH nalaza, što je veoma kratak rok i ti PH nalazi jako brzo stignu“, kazala je Lukovac Janjić.

Upravo je brzina te prve, ključne dijagnostike u crnogorskim laboratorijama, prema riječima ljekara, često efikasnija nego u inostranstvu.

„Kad oni dobiju patohistološki nalaz i jave se našem konzilijumu, vjerujte većina pacijenata dođe na pregled od 7 do 10 dana. Ja ću vam reći da postoje pacijenti koje smo mi slali na liječenje van Crne Gore, recimo u Francusku ili Tursku si vi su, iako je to Crna Gora platila, svi su čekali mjesec ili više dana“, naglašava Lukovac Janjić.

Kada se proces digitalizacije završi, Crna Gora će konačno imati jasnu mapu oboljelih. Do tada, poruka onkologa ostaje jasna, sistem trenutno drži korak, ali preventive radi, stil života moramo mijenjati sami.