Za nju se, kako piše Amer Ramusović, glavni i odgovorni urednik časopisa Komuna, može reći da je čitav život posvetila slikarstvu i književnosti, jer za nju apsolutno drugo ništa ne postoji, ni lični život, ako se tako može reći, osim slikanja i pisanja, jer je ona jedna od umjetnica koja radi u tišini, bez buke i šuma, ali neprekidno stvara.
“Ponikla je u tadašnjem Ivangradu, gradu svoje mladosti, a otišla je za Beograd da proširi svoje vidike i okuša svoj talenat u konkurenciji poznatih i afirmisanih stvaralaca posebnošću i nenametljivom nametljivošću. Iz svog rodnog grada u „svijet“ je odnijela veoma dobro znanje srednjoškolca, prošireno iskustvima sa zajedničkih nastupa na izložbama beranskih stvaralaca, odnijela je dušu umjetnika punu dragih likova, polimskih pejzaža i boja… Sve je to vremenom pretakala na platna i sa njima oduševljavala likovnu publiku svuda tamo gdje su stizale njene slike. A stizale su po čitavoj bivšoj zajedničkoj domovini i mnogo dalje, do Moskve, Njemačke, Švajcarske, Njujorka…”, ističe Ramusović.
Na izložbi upriličenoj u PTT muzeju Srbije u Beogradu predstavljeno je 11 radova prepoznatljivog vizuelnog jezika, u kojem se prepliću simbolika, poetika forme i meditativna atmosfera.
“Figure, pejzaži i organski oblici nijesu predstavljeni realistično, već kao unutrašnje vizije – prostori tišine, intime i kontemplacije. Zatvorene kompozicije i ritmično organizovane površine stvaraju osjećaj zaštite i harmonije, dok suptilna igra boja i tekstura djelima daje lirski i gotovo snoliki karakter. U spoju stilizacije i emocionalne suptilnosti, autorka uspijeva da prirodu i ljudsku prisutnost predstavi kao jedinstven, simbolički prostor unutrašnjeg mira”, nastavak je saopštenja.
Na promociji su učestvovali Golub Jašović, književnik i profesor, Suzana Spasić, direktorka Fondacije Olja Ivanjicki, Veselin L. Mišnjić, književnik, dok je Zorana Bantić izvela tradicionalne pjesme.
“Dva idejna i misaona horizonta – književnost i slikarstvo – ujedinjuju se i prepliću pod njenim umjetničkim krovom. Daca Mar putuje riječima i neprestano traga za njima. U svoj svijet proze, poezije i slikarstva sabrala je iskustva, emocije i promišljanja. Tragač je istine i riječi. Čitanje njene poezije i uživanje u njenim platnima neće nikoga učiniti ni pjesnikom ni slikarom, ali će podstaći na razmišljanje”, zapisao je o njenom slikarskom i književnom djelu Željko Rutović.
Obdarena i radoznala, uporedo sa likovnim stvaranjem, Daca Marković posvećena je i pisanoj riječi – dodao je Zdravko Vučinić.
“Podjednako uspješno bavi se prozom i poezijom, o čemu svjedoči veliki broj objavljenih knjiga. Obdarena posebnim pogledom na svijet, doživljajem i izražajnom snagom pisanja, uspjela je da, pored slika, obogati i brojne biblioteke svojom literaturom. Daca Mar je ostvarila zapažena djela koja je svrstavaju među značajne i prepoznatljive stvaraoce, dajući vidan doprinos domaćoj kulturi. Ona živi svoje slikarstvo – mislima putuje u nove tišine i daleke svjetove, dok riječi sanjaju zajedno sa njenim bojama”, napisao je između ostalog o njenim slikarskim i književnim pregnućima Vučinić.
Daca Mar rođena je u Ivangradu.
Završila je Pedagošku akademiju u Nikšiću, na likovnom odsjeku, dok je Filozofski fakultet, smjer istorija umjetnosti, završila u Beogradu.
Kod profesora Ivana Tabakovića usavršavala se kroz studijski rad i slikarsku specijalizaciju.
Član je ULUPUDS-a od 1979. godine. Piše prozu i poeziju i stvara umjetnička djela u Beogradu i Beranama.
Objavila je 22 knjiga poezije i proze. Učestvovala je na više od 500 grupnih izložbi i priredila 48 samostalnih izložbi. Dobitnica je i nagrade za životno djelo. Njene slike nalaze se širom svijeta – od Njujorka, Lugana, Moskva, Londona i Dizeldorfa, do Beograda i njenih Berana, nekadašnjeg Ivangrada.
