Svijet

Koliko je opasna lambda, mutacija virusa koja se širi Latinskom Amerikom?

Izvor: Ina FASSBENDER / AFP

Dok znanstvenici u Njemačkoj upozoravaju na opasnost od soja delta, već se širi sljedeća varijanta virusa. Koliko je opasna lambda, mutacija virusa koja se ubrzano širi prije svega po Latinskoj Americi?

Soj C37. Varijanta s Anda. Ili jednostavno lambda. Moguće je da će uskoro ime ove mutacije koronavirusa dospjeti na naslovne stranice širom svijeta. Prije sedam dana Svjetska zdravstvena organizacija svrstala je taj soj u kategoriju “pod posmatranjem” (VOI, Variants of Interest), jer dovodi do učestalog zaražavanja i pojavljuje se istovremeno u više zemalja. Tačnije u njih 29, od kojih su sedam latinoameričke zemlje: Brazil, Kolumbija, Ekvador, Meksiko, Argentina, Peru i Čile.

Varijanta lambda prvi put se pojavila u avgust 2020. u Peruu. Skoro godinu dana kasnije ta mutacija tamo dominira sa 82 posto. U Čileu taj soj uzrokuje već svaku treću infekciju, piše Deutsche Welle.

Jairo Méndez-Rico, stručnjak za virusne bolesti pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji za DW kaže: “Do sada nema indicija za agresivno ponašanje lambda-varijante. Iako postoji mogućnost veće stope zaražavanja, još uvek nemamo utemeljena istraživanja da bismo taj soj usporedili s varijantama gama i delta.”

Vakcina – najbolje sredstvo protiv raznih sojeva

Gama i delta varijanta pripadaju, kao i prethodne varijante alfa i beta, u “zabrinjavajuće sojeve” (VOC, Variants of Concern). Dokazano je da su zaraznije, teže se suzbijaju i dovode do teških oboljenja.

Jairo Méndez-Rico kaže da je vakcina djelotvorno sredstvo protiv mutiranih sojeva: “Sve odobrene vakcine su efikasne protiv svih varijanti korone koje su u opticaju širom svijeta. Nema razloga za pretpostavku da to nije slučaj kod soja lambda.”

Je li lambda tek početak? Mnogi naučnici tvrde da će pandemija biti okončana tek kada 80 posto svjetskog stanovništva bude vakcinisano. Do tada bi se mogle pojavljivati stalno nove varijante virusa. Méndez-Rico ipak umiruje: “Mada postoji ta mogućnost, trenutno ništa ne ukazuje na to da su te varijante opasnije ili da dovode do povećane smrtnosti. Vjerojatno će korona-virus u svom evolucijskom procesu doduše postati zarazniji, ali ne i štetniji za domaćina.”

Lambda ima odlične početne uslove u Peruu

Pablo Tsukayama je tražen sagovornik kada je riječ o lambda soju virusa. Taj peruanski mikrobiolog je sa svojim timom sa Sveučilišta Cayetano Heredia u Limi otkrio tu varijantu u svojoj domovini. On kaže: “U decembru smo imali svega 200 infekcija lambda sojem. Krajem marta je to bila polovina svih novih infekcija u Limi, a sada, tri mjeseca kasnije, u cijeloj zemlji ga je 80 posto. Lambda je u veoma kratkom vremenu postao dominantan soj u Peruu.”

Ta varijanta je, dakle, potisnula sve ostale koje važe kao opasne. Pa čak i gama varijantu iz Brazila. Osim toga, Tsukayama podsjeća da je nova varijanta zatekla idealne startne uvjete u njegovoj zemlji: “Mi smo zemlja koja je najgore prošla u pandemiji, imamo 187.000 mrtvih i najveću stopu smrtnosti na svijetu. Zato nije čudo što se baš ovdje pojavila nova varijanta.”

U Južnoj Americi prijeti treći talas

Vjerojatno ćemo se morati navići na činjenicu da u Latinskoj Americi, gdje je zabilježeno više od milijun umrlih, nastaju novi sojevi koronavirusa.

U Kolumbiji se pojavila izuzetno zarazna varijanta B.1.621. Preopterećeni zdravstveni sistem, veliki dio stanovništva koji rade kao pekarni radnici koji se ne mogu pridržavati mjera ako žele ekonomski preživjeti, nedostatak vakcina – sve to je idealna mješavina za varijante kao što je lambda.

“U Čileu je vakcinisano preko 60 posto stanovništva, ali ta zemlja je izuzetak na kontinentu”, kaže peruanski naučnik i dodaje: “Vrlo vjerojatno će se u južnoameričkoj zimi, između srpnja i rujna, sa trećim talasom pojaviti nove mutacije virusa, možda ne opasnije, ali svakako zaraznije.”

Pandemija se može suzbiti samo globalno

Nakon donatorske konferencije programa za pomoć COVAX, početkom juna je prikupljeno 9,6 milijardi dolara za vakcinisanje u siromašnijim zemljama: 1,8 milijardi doza vakcina će biti podijeljeno u 90 država. To je početak. Izgleda da svi polako shvaćaju da se pandemija može okončati samo globalnim naporima.

“Strategija bogatih zemalja može sada biti samo da što brže snabdiju siromašnije zemlje vakcinom, jer će inače uvek iskrsavati nove varijante virusa”, kaže Pablo Tsukayama. On podsjeća da za koronu i dalje važi načelo da nitko nije siguran dok nisu svi sigurni, piše DW.

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *